Lucas 22
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Bara nama imoxoyo matacabi jopa po matacabitha xua jiwi nacaetuta pexaenexa pan xua jopa cotowiyo. Barapo matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha jiwi yabara nanta xeina po matacabi poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús waetabinchi pebexubinexatsi. Cataunxuae jopa exanaeyo, canta jiwi cunuwatsi.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Bapon Judas caein jiwana pomonae doce poyobe pomonae Jesús pijimonaexae tatsi. Judas icha wʉn xeina, po wʉn “Iscariote”, baraichi. Nexata bapoxonae Satanás caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Judas imoxoyo peinya caquita uncuatabatsi peitorobinexatsi xua abe peexanaewa tsane.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Judas siwa pona sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ policiamonae xua pebarʉ cueicueijeinexa tsane. Barapomonae policiamonae pentacaponaewi, xua pomonae peyabara umenaewi Nacom pin pia bo tatsi. Daxita barapomonaetha Judas tsipaeba xua pocotsi coyeneya poxonae Jesús caenaetinchi barapomonaetha.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Barapomonae bichocono ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa barapomonae Judas muxu tsipaebatsi xua paratixi catsibapaebatsi.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Judas bara yabara jejei xua barapomonae paeba. Bapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae peyapu xanepanaewatha poxonae jiwaibi tsʉrʉcʉpae.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Nama matacabi jopaba po matacabitha poxonae jiwi tsinacaetutsina xua penabanaenexa pan po pan jopa muxuna pentsiyo levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Barapo penantacarucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi xua oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Pedro irʉ Juan itorobatsibe, Jesús itoroba. Jesús barai, jeye:
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Baponbe, Pedro irʉ Juan, Jesús yainyabatsibe. Jeibe:
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Jesús jume nota. Jeye:
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Pon bo pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin cabarai: ¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ xaein Pascua wʉn matacabi nexa? jeye Pecuidubin’, pajandebe, jei Jesús.
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Equeicha Jesús jeye:
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Barapoyobe ponabe, penamchixae daxita tanebe be pocotsi coyeneya Jesús bayatha paeba. Bapoxonae pexaewa nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae quirei tsanaicha, Jesús barʉ ecoundeca pexaethopaewatha pijimonae pomonae doce poyobe pomonae pia peitorobiwixae tatsi Jesús.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Nexata Jesús barai, jeye:
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Daxota paca tsipaebatsi xua equeicha jopa tapaca barʉ nacaetutsiwatsi tsainchi xua wanabanaewa tsane Pascua wʉn matacabitha. Equeicha exanaeinchi barapo penabanaewa po mataqueitha poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Nexata Jesús pecobetha pita corotiyo, Nacomtha tsipaeba, jeye:
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Jesús pecobetha pita pan, Nacomtha tsipaeba, jeye:
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Poxonae Jesusbarʉ najain weta, barapoxonae Jesús yabara paeba corotiyo, icha ichi xua yabara paeba pan. Jesús jeye:
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Pebin taxantha necacuita namaxʉ yʉtabota pexaethopaewatha, barapo pebin necaenaetsina ichamonaetha xua tanebexubinexa tsane ichamonae.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Nexata barapomonae caemonae nantiya nayainyaba, jeye: “¿Jintam metha caenaetatsi Jesús?” najei barapomonae.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Pirapaeyo Jesús pijimonae tatsi najume matsontsonoba xua barapoyobe caein ainya cui jiwana exanaeinchi pon xua barapo doce poyobe jiwana.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Nexata Jesús jume barai: “Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae ba nantaʉta piamonae pomonae nacua peewatsiwi. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi barompaya piamonaexae jopa juniya itorobeibiyo. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi baxua exana, xua daxita jiwi pia jeichi: ‘Maisa barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi wʉnae nacata exana xua naca itoroba’, pia jeichi jiwi.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Ichitha paxam jopa bewa paraichim tsane xua aebiya painya neitorobiwa tsane. Jame, icha cui bewa paxeinare. Pon ainya cui peexanaeinchi paxamtha xua beyacaincha ichamonae bapon bewa naexanaena be pon pecui pawi. Pon xua jiwi itorobeiba, bapon bewa naexanaena be pon amanaya tanacuita ichʉn nexa.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Irʉ ainya pebinbe. Ichʉn pexaethopaewatha ecoundeca. Ichʉn pexaewa apata. Pon ecoundeca apatatsi. ¿Jintamda pon ainya cui peexanaeinchira xua beyacaincha ichʉn? Pon xua jiwi apata pexaewa bapon jopa ainya cui peexanaeinchi. Jame pon pententa apatinchi bapon jame pon peainya cui peexanaeinchi, xua beyacaincha ichʉn. Nama painya xantha ecan, xua tacoya nacana exanan be pon xua pexaewa jiwi taapatsin, pocotsin jopa ainya cuiyiyo.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 “Paxam barapomonae pam, pomonae meisa pana nebarʉ jinompeibame poxonae bequein ichamonae inta abe exana.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Daxota paca catatsi taitorobi coyenewan icha Taxa Nacom neichi xua necata barapo peitorobi coyenewan.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Barapo peitorobi coyenewan paca catatsi, painya nenabarʉ nabanaenexa taitorobeibi nacuatheica. Paenaename pexeinya peitʉpanae enaewantha, painya neyabara paebinexa tsane pomonae doce po bicheito cuntiyobe, pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwimonae tatsi xua penatsicuentsiwa abe pia peexanaexae”, jei Jesús.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Equeicha Jesús jeye:
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ichitha xan Taxa beicha cata tsipaebatsi xua jopa tana neyabara jʉntemainaenexam tsane xua tana nejume cowʉntsiwam. Ichitha Satanás cacana exanaena xua tana nejumefebiwam saya bara caeto tsane. Bapoxonae equeicha caewa nejume cowʉntsiname. Poxonae equeicha caewa nejume cowʉntsiname, nexata ichamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi barapomonae yawenaename xua ajʉntʉyapusʉya tana nejume cowʉntsiwa tsane, jei Jesús.
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Simón Jesús jume notatsi, jeye:
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Jesús jume nota, jeye:
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Nexata Jesús jume nota. Barapomonae jume notatsi. Namchi:
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Poxoru paca tsipaebatsi caena bayatha Nacom Pejume Diwesitha neyabara paeba, jeye: ‘Bapon cayabara cananta xeinaeinchi jei tsane bapon jiwana caein pomonae peabewi’, jei Nacom Pejume Diwesitha xua pinae jiwi jei tsane. Jiwi nantawenona xua baxua neyabara caunutsina xua Nacom peneyabara jumichixae baxuan pejume diwesitha, jei Jesús.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Barapomonae Jesús jume notatsi. Jeye:
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Nexata Jesús tomara weya pona. Bapon pona demxuwa beya po demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota poxoru pia cui xua poneiba baxota petsipaebeibinexa Paxa. Jesús pijimonae puna poinchi.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Poxonae barapo demxuwatha patopa, Jesús pijimonae barai:
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Nexata Jesús pijimonae tsiwiyo wepu natsixitaba. Saya jopa tajʉyo. Be poxonae pebin ibotiyo xoya xua be pocotsiwatha naruntabiya jopeica. Jesús pentabocototha ecoundeca. Paxa tsipaeba.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 Jesús namchi: “Axa, icha ichichipame xua tana neyawenaewam, inta pire xua ajʉntʉcoyenerewe neexana. Ichitha jopa neexanaeinde be pocotsi coyeneya ichichipan. Saya jame necana exande be pocotsi coyeneya ichichipame”, jei Jesús.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Bapoxonae Jesús tsita naitʉtatsi matatsunpin pon itaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin Jesús antʉsʉya cana exanatsi poxonae yawenatsi.
43 — ausente —
44 Bichocono Jesús ajʉntʉtane tsipei Paxa copatatsi xua jiwi petsitʉpaewa tsainchi. Paxa beya bichocono matowa jume daunweya tsipaeba. Yawano bichocono najaneta. Barapo penajanetsiwa poxonae iratha othopeica be pejana othothopeica.
44 — ausente —
45 Poxonae najume wetaba xuano xua asiya uncuano bapoxonae pijimonae beya pona. Jesús tane pijimonae xua tamaitumeinchi. Barapomonae maita tsipei jʉntʉ cuerona xua wecoyei, xua Jesús yaitama petʉpapaebixae.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Cataunxuae abʉ Jesús pijimonae tsipaebuncua poxonaerʉ jiwi pin bicheito pata. Caein Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon pewʉn Judas, pomonae xua doce poyobexae, bapon pin bicheito matacapona. Judas Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi xua Jesús petsutsubinexa tsainchi.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Nexata Judas baraichi, Jesús barai, jeye:
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Pomonae Jesús pijimonae tatsi caquita umeinchi, poxonae barapomonae baxua tane xua Judas Jesús tsutsubatsi xua pecaenaetsinexatsi ichamonaetha, bapoxonae barapomonae Jesús baraichi:
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Jesús pijimonae tatsi jiwana caein, bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi po muxuyoroto pecoxa werucuiya.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Ichitha Jesús barai bapon jeye:
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Jesús tsipaeba, sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi tsipaebatsi. Yawano tsipaebano pomonaetha pomonae penapataewi. Barichi tsipaebano pomonaetha pomonae Nacom pin pia bo peyapu enaewi. Daxita barapomonaetha Jesús cueicueijei, pomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi. Jesús jeye:
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Poxonae daxita matacabi Nacom pin pia botha paca barʉ poponeibatsi, jopa pana newaetabim. Ichitha anoxuae barapo matacabi tsuxubi nama po matacabitha Nacom paca yabara cui copata xua painya neexanaewa tsane pocotsiwa paca necaitorobixae cauri, bapon Satanás pon peyaitaquireya jinaein.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Nexata daxita barapomonae Jesús teicatsi. Yawano capoinchino sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia bo beya tatsi. Pedro, Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Baraxotiya sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi pia botha tatsi bara po botha aisowa beya panatha tututha isoto itutaeta. Soldadomonae barapomonae nayatoxoroto exanaxubiya ena isototha. Baraxota irʉ Pedro naeca.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Yabʉyo powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, poxonae Pedro tainchi barapowa, xua irʉ naeca baxota isototha barapowa Pedro caununaya baraichichi, jeichichi:
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Ichitha Pedro jume matawenta, jei:
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Bapoxonae pirapaeyo irʉ ichʉndʉ pebin patopa. Bapon Pedro irʉ tainchi xua irʉ naeca baxota. Pedro baraichi bapon, jeye:
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Poxonae cae hora yapucaewa, irʉrʉ ichʉn Pedro matowa baraichichi:
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Ichitha Pedro jume barai, jeye:
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Nexata Jesús napatomeicha necota, Pedro necoyatsi. Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi, poxonae jeye: “Xam barapo merawithe, pewʉnaeya poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ nainya wacara pebto fibina”, jeichi Pedro xua Jesús paeba.
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Nexata Pedro pesato bejoniya. Bichocono wecoyei, peajʉntʉtanexae xua Jesús yabara paebatsi.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Pomonae Jesús yapucaumeinchi, daxita barapomonae Jesús cui caponatsi, yawa bʉtsino.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Jesús itacuere cʉtatsi, paparuwatha yawa itabara cuaintatsino. Barapomonae Jesús baraichi:
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Daxita barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi ainya jumeintha.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Poxonae pentha tsina nabarʉ nacaetuta penapataewi judiomonae, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Daxita barapomonae Jesús capoinchi pecanamata caitorobi bicheito itabaratha tatsi xua peyainyabinexatsi, jeichi:
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 —Incane pana netsipaebare, ¿Xam Mesías, pon Nacom necaitorobin? jei.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Icha paca yainyabichipatsi tayainyabiwan apara jopa pana nejume notsipaem.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Ichitha ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein Nacom pia pecoxa weya tatsi, po Nacom peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein, jei Jesús.
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Bapoxonae daxita barapomonae Jesús baraichi:
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Nexata barapomonae caemonae natsipaeba najei:
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.