Lucas 13

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Barapoxonae ichamonae pata. Jesús tsipaebatsi, jeye:
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Jesús jume nota, jeye: “¿Eta xua metha pananta xeiname? ¿Barapo pebiwi jutebatsi bichocono yatsicaya abe peexanaewixae beyacaincha pomonae abe peexanaewi pomonae jinompa Galilea nacuatha?
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Apara aibi. Icha jopa Nacom patsita xeinaem icha jʉntʉ coyene, bara paichipaem, paca weraweraca exanaetsipa.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Ichacuitha metha pacui cananta xeiname pomonae dieciocho poyobe, pomonae bayatha bomʉxʉtha mata perababatsi xua po botha bichocono taicha po bo pewʉn Siloé. ¿Barapomonae mata tsapababatsi bichocono abe peexanaexae beyacaincha pomonae jinompa Jerusalén tomaratha?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Apara aibi. Icha Nacom jopa patsita xeinaem icha jʉntʉ coyene, paxam bara paichipaem paca weraweraca exanaetsipa”, jei Jesús.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Nexata Jesús tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Bapon namchi, jeye: “Matha irʉrʉ pebin higuera nae xeina po nae ʉbanota pia pabitha. Barapo pebin pia pabitha pona pia taetsi icha yacuei dubena. Ichitha poxonae tane jopa yacuei dubenaeyo.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Nexata pon pabi pexeinaein tsipaeba pontha pon pabi petayapu eenaeinchi, namchi, jeye: ‘Taema acoibi po weibe pabitha poneiban tha bequein taibichi pethei ichitha jopa yacuei dubeneibiyo. Ʉncataxore. Jopa ichichipaeinyo xua came barapo nae saya uncua ichaxota ʉbanotinchi icha nae, po nae penacoichi nae’, jei pon pabi pexeinaein poxonae tsipaeba pon pabi petayapu eenaeinchi.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Ichitha pon pabi petayapu eenaein jume nota: ‘Tanentacaponaem, abʉ barapo nae uncuaena barapo weithe. Tha yaira tabaca nacuenacuena exanaetsi paraparatotha, bapoxonae duwei petasin jebarecaetsi petabaca deca.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Metha bapoxonae matono dubenaetsipa icha weitha. Icha jopa matono dubenae tsane icha weitha nexata moya beʉncataxotsi’, jei pon pabi petayapu eenaein”, jei Jesús.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús cuidubauya Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Barapo botha yabʉyo eca, powa caena bayatha atene dieciocho po weiyobe. Barapowa naepasi xurutsiya pona. Barapowa xua juntucuru epasi boipana ajibi.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Poxonae barapowa Jesús tane, Jesús waba barai, jeye:
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Nexata barapowa Jesús pecobetha jayaba. Bapoxonae yabʉyo epasi naroitaba yawa barapowa wʉnae jainta, Nacom wʉnae jaintatsi.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Ichitha pon pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi, bapon Jesús casebatsi xua axaibi peexanaexae pentaquei seicae matacabitha. Bapon barai jiwitha, jeye:
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Bapoxonae Jesús jume nota, jeye:
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Barapowa powayo Abraham pia pemomoxi susatopiwi jiwanawayo tatsi. Barapowa caena bayatha atene exanatsi. Satanás atene exana dieciocho po weyobetha. Daxota irʉrʉ barapowa xan axaibi exanan pentaquei seicae mataqueitha, jei Jesús.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Poxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae pomonae Jesús pia peaitafaetabiwichi aura tsumenae. Ichitha daxita jiwi jʉntʉ coyene weiweina petaexae xua Jesús pexeinya pewʉnaewa exana.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi, pomonae itorobiya peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe? ¿Eta xua paca cuidubinchi xua baxua yabara?
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Baraxua apara icha be mostaza xutiyo ichi po mostaza xuto pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae tsoponae. Pepinnaexae daxota siri exana coton pemaxʉranantha. Icha mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae tsoponae, bara jʉta ichi Nacom pejume cowʉntsiwi. Bequein anoxuae tsica bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”, jei Jesús.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Barichi Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae barapomonae pin bicheitomonae naenaexanapona. ¿Eta po coyene nacoyene jʉpabe?
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Barapo coyene bara jʉta ichi icha levadura matawʉn ichi, pocotsiwa cotowa exana poxonae pan exana. Petsiriwa tres po tsoropabe trigo xu beno muxuna cauyentaba levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Bapoxonae pentʉbʉ naexananaya, cocotowapona tsipei levadura matawʉn muxunaxuba”, jei Jesús.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Poxonae Jesús Jerusalén namto beya pona, cuiduba tsiniya Nacom Pejume Diwesi po bon epatotha bobena yawa tomaranthano.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Pomonae Jesús cuiduba barapomonae caein jiwana Jesús yainyabatsi, jeichichi:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 —Bequein bichocono ayapube xua naexana Nacom pijimonae pomonae Nacom itorobiya ewata, ichitha bichocono pajʉjʉre xua panaexaname Nacom pijimonae tatsi. Baraxua be poxonae pin bicheitomonae ichichipa xua pejojondenaewa tsica boupayo dena. Bichocono ayapube. Bequein barapomonae ichichipaena xua pejojondenaewa tsane ichitha jopa itacʉpae tsainchi.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Barapoxonae matacabi jopaena po matacabitha poxonae pon bo pexeinaein pecoiboto daunwei exanaena. Paxam pomonae aisowatha paumename pecoiboto padacadacatsiname, pajam tsane: ‘Patatanecanamataxeinaem, painta coibo saranaxorena bomʉxʉ’, pajam tsane. Ichitha bapon paca jume notsina. Jei tsane: ‘Bʉ canta jopa paca yaitaetsi xua jopa paca yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jei tsane.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Paxam pajam tsane: ‘Bara cain bayatha paca barʉ xainchiba yawa paca barʉ apatsiba, yawa bayatha jiwi cuidubameba namtotha pata tomaratha’, pajam tsane.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Ichitha Nacom pon painya Nepacacanamataxeinaein paca jume notsina: ‘Aunxuae bayatha paca baraichiba: Bʉ canta jopa paca yaitaetsi. Jopa paca yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jan. ‘Taxainya weya panatsixibarʉcʉpare. Apara paxam peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, xua abe painya neexanaewi’, paca jei tsane.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Barapoxonae pataename xua Abraham, irʉ Isaac, irʉ Jacob, irʉ daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi xua ena Nacom pia peitorobi nacuatheicha. Ichitha paxam baxoteicha jopa pana naenaem tsane poxoru paca bebai tsane Nacom pia peitorobi nacua weya. Daxota pawecoyam tsane anaya nantanuweya pana nawano tsaquibasinaename poxoru paca bebai tsane Nacom pia peitorobi nacua weya.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Poxoru pinmonae patsina, Nacom pia peitorobi nacuatha penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota xometo ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ena pocotsiwa bereca, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae pocotsiwa beweyabeicha ena, barapomonaepiwi patsinano.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Pomonae xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Barapoxonae fariseo jiwanamonae pata. Jesús tsipaebatsi. Jeichichi:
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Ichitha Jesús jume nota, jeye:
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Ichitha anoxuae yawa baya tsane nantawenonan xua bara beya Jerusalén tomara beya ponaein namtotha. Barapoxonae popobaya patopiyaein Jerusalén tomaratha. Jopa tana neitacʉpaexae xua tatʉpaewa tajʉ Jerusalén tomara pepuya beya ponxaein Nacom peitorobi jume tapaebin. Bewa tʉpaein Jerusalén tomaratha, jei Jesús fariseomonaetha.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa Jerusalén tomarapiwi pam, pajutebeibame pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉtano paxam pajutebeibame ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa bepaca caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewa tsainchi, icha wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha! ¡Maisa bebarichocuaein tsane daichitha jopa paichichipaem!
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin pia botha tatsi painya tomaratha. Paca tsipaebatsi xua equeicha jopa pana netaem tsane, beya abʉ poxonae pana neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon jiwi jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi, pon patopa Nacom peitorobixae, po Nacom jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara jam tsane”, jei Jesús fariseomonaetha.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.