João 5

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya. Barapo tomaratha judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Barapo tomaratha xua iboton peyacaincha toxoro dutsi acabiwa coiboton cae boupa iya barapo boupa pewʉn “Oveja pia boupa”, jei. Imoxoyo barapo boupa iya eca tsica mene fetiyo. Barapo fetiyo hebreo jumetha pewʉn “Betzata”, jei. Barapo fetiyotha cinco po boutiyobe umena.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Barapo boutontha peatenewi iratha bobenapoinya, ichamonae pomonae peitata nacʉtsi jiwi, irʉ ichamonaeno pomonae pejayujayujei jiwi, irʉ ichamonaeno pomonae pecuenobiwichi. Barapomonae ewatabobena xua barapo mene fetiyo mene najirababa.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Tsipei ichacuitha tsaibi matatsunpin patopeiqueiba barapo mene fetiyotha xua peitaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin mene najirababa exana barapo mene fetiyo. Pon copiya maxʉ cayatsi mene beya xua baxota cuaranotatsi, bapoxonae axaibi exainchi.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Baxota pebin irʉ boca pon caena bayatha atene treinta y ocho po weiyobetha.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Jesús tane xua bapon iratha boca. Mataʉtano Jesús yaputane xua bapon ainya dapaein bayatha ewata boca. Jesús yainyaba bapontha, jeye:
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Pon atene Jesús jume notatsi, jeye:
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Jesús jume barai, jeye:
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Bapoxonae caena nainya axaibi tsuxubi. Yawa pita pia pebocaewa, bara ponano. Ichitha barapo matacabi apara po matacabi pentaquei seicae matacabi.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Daxota judiomonae barai pontha pon axaibi exainchi. Jeichichi:
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Bapon jume barai judiomonae, jeye:
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Nexata judiomonae yainyaba bapon, jeye:
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ichitha bapon jopa wʉn taeyo pon peaxaibi exanaexaetsi, tsipei Jesús pin bicheitotha naita cafetaba.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Pirapae bapon Jesús taeba Nacom pin pia botha tatsi. Jesús barai bapon, jeye:
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Nexata barapo pebin pona judiomonae beya xua pejeinexa:
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Daxota Jesús abe tsiyabara jeitapoinchi xua pebexubiwa tsainchi yaitama Jesús axaibi exana pon atene po mataqueitha pentaquei seicae mataqueitha.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ichitha Jesús jeye barapomonaetha:
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Daxota bichocono nama judiomonae jopa juniya anaepanaeyo, yawa ichichipa xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Barapomonae anaepana tsipei yaitama Jesús po mataqueitha pentaquei seicae matacabitha nacuita poxonae bequein barapomonae jopa copatsiyo. Mataʉtano anaepana tsipei Jesús naexana xua Nacom pecui jʉpaewatsi, yawa tsipei jeye: “Nacom, Taxa”, jei.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Nexata equeicha Jesús barai barapo judiomonae, jeye: “Xaniyan paca tsipaebatsi xua xan Nacom Pexanton jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan. Saya jame exanan pocotsiwa Taxa cui tan pocotsiwa exana. Daxota bapocotsiwan baxua exanan.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Taxa bichocono neantobe, yawa netsita itʉta daxita xua bapon pocotsiwa exana. Taxa equeicha ichawanno netsita itʉtsina pocotsiwa xua bichocono wʉnae beyacaincha xua bayatha exanan. Bapoxonae yabara pana najʉntʉ cui coyene cabenaecaename.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Taxa equeicha asʉ cana exana pomonae caena bayatha werapa. Xan barichin tsane Nacom Pexantonxaein equeicha asʉ cana exanaein pomonae pewerapaewi, pomonae xua ichichipan xua asʉ tacana exanaewa.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Taxa jopa ba yabara paebiyo jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Saya meisa xan Pexanto tatsixaein necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa xua tayabara paebiwa jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Baxua Taxa barapo peayapusʉ itorobi coyenewa necata xua daxita jiwi tana nebarʉ cui itura jinaenexa xua icha barapo jiwi ichi xua poxonae Taxa barʉ cui itura jinatsi. Xan ponxaein Nacom Pexantoxaein ponxaein Nacom tana neitorobixae pon jopa nebarʉ cui itura jinaeyo bapon barichi Taxa jopa barʉ cui itura jinaetsi.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 “Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua xan, Nacom Pexantoxaein, pon xanepanaya nejume naitaewata pocotsiwa paeban xuano xua Taxa jume cowʉntatsi bapon peajʉntʉyapusʉwa xeinaena po peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca. Bapon bapana jopa yabara caunutsin tsane xua bapon Nacom bayatha tsitatsi xua bapon penatsicuentsiwa xua daxota bapon bewa tʉpaena abe peexanaexae. Tsipei bapon be barapocotsin, bara be pocotsin xua equeicha asʉ exanan petʉpae cuiru coyene weya.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Xainyeya paca tsipaebatsi. Apara anoxuae barapo matacabi patope, po mataqueitha pomonae be pewerapaewi jopa pexeinaexae peajʉntʉyapusʉwa, barapomonae nejume taena. Yawano icha barapomonae nejume cowʉntsina bapoxonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Taxa xeina xua peajʉntʉyapusʉwa, po pia peajʉntʉyapusʉwa tatsi jopa weraweracaeyo. Daxota bara tayapu xanepanatsi xua ichʉn pecatsinexatsi barapo peajʉntʉyapusʉwa. Mataʉtano Taxa necata barapo peajʉntʉyapusʉwa xua daxota xuya jiwi catan.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Taxa pia peayapusʉ itorobi coyenewa necata xua jiwi tayabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaewixae Nacomtha. Tsipei naexanan pepa Jiton daxota necui jʉpa xua barapo pia peayapusʉ itorobi coyenewatha jiwi tayabara paebiwa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Jopa baxua payabara najʉntʉ coyene cabenaecaeinde pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi. Tsipei patopaena icha matacabi po mataqueitha pomonae pewerapaewi nejume taena.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Barapomonae pomonae pewerapaewi mʉthʉ wejujuinaena. Pomonae xua xanepanaya exana xua poxonae caena bayatha jinompa, barapomonae asʉ exanaeinchi xua pexeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa. Ichitha nama pomonae abe exana xua poxonae caena bayatha jinompa, barapomonae asʉ exanaeinchi xua peyabara paebinexatsi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha”, jei Jesús.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Cataunxuae awiya Jesús cueicueijei judiomonaetha. Jesús jeye: “Jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan. Jiwi yabara paeban xua penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha be pocotsi coyeneya Taxa tanecui itorobixae. Baxua xua pocotsiwa poxonae jiwi yabara paeban xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae apara bara xanepana. Tsipei jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan jame saya exanan pocotsiwa Taxa ichichipa, pon tana neitorobixae.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Icha saya meisa nayabara paebichipan tacoutha, yawa icha ichʉn jopa neyabara jume yawenaetsipae metha bapoxonae pana neyabara jam tsipaem: ‘Apara pocotsiwa bapon pia coutha nayabara paeba jopa xainyeyo’, pana neyabara jam tsipaem.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Ichitha ichʉn neyawena xua tana neyabara paebiwa tsipei paeban xua pocotsiwa bapon paeba. Nanta jʉpaya papaebanbe. Apara bapon Nacom bara Taxa. Bara yaputan po coyene bapon xua tana neyabara paebiwa apara bara xainyei.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Paxam ichamonae paitorobame Juan beya, xua Juan peyainyabiwa tsainchi, pocotsiwa Juan yabara paca jume nota xua xan yabara, bara apara xainyei.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Xan jopa jiton nantawenonaeinyo xua tana nebarʉ jume yawenaewa xua jiwi yabara tana nejume cowʉntsiwa xua bara xainyeya tapaebin. Saya yabara paca tsipaebatsi pocotsiwa Juan tana neyabara paebiwa. Poxonae baxua pajume cowʉntsiname pocotsiwa Juan tana neyabara paebiwa bapoxonae paca capanenebiyaena abe painya neexanae cuiru coyenein weya xua jopa painya atene tsaibiwa tsane abe painya neexanaewantha.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Poxonae pecoicha itanata, jiwi ba caeto jʉntʉ coyene weiweina poxoru ichichipa barapo coicha xua yonoyonei. Icha pecoicha ichi Juan barichi. Poxonae Juan paca cuiduba copiya pajʉntʉ coyene weiweiname caeto, poxoru paichichipame barapo diwesi pocotsiwa bapon paca tsipaeba.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Ichitha nama xan xeinan xua pocotsiwa ainya cui beyacaincha xua po diwesi Juan tana neyabara paebiwa. Baxuan xua xuan pocotsiwa exanan apara bara xua pocotsiwa Taxa neitoroba. Po pexeinya petsita itʉbiwan xua exanan poxonae baxuan jiwi necui tane bapoxonae nejume cowʉnta xua Taxa necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Mataʉtano Taxa, pon tana neitorobixae, beta xanepanaya neyabara paeba. Ichitha paxam jopa bapana Nacom pajume taem xua pejume. Mataʉtano jopa bapana pataem pia pepon.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Nacom Pejume Diwesi jopa paxeinaem painya jʉntʉ coyeneintha tsipei jopa pana nejume cowʉntsim ponxaein xua Nacom tana neitorobixae.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Paxam matowa pana nacuidubame Nacom Pejume Diwesi, tsipei pananta xeiname xua pia bapoxonae Nacom painya nepaca catsibichi pia peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Ichitha Nacom Pejume Diwesi, po diwesi payorobame, apara xua tana neyabara paebiwa.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Ichitha jopa bapana pana nejume cowʉntsim xua tapaca catsibinexatsi barapo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 “Jopa netsita ainya cuiyiyo xua bara jiwi tana nebarʉ cui itura jinaewa xua ainya cuin tanaexanaexae.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Mataʉtano paca jʉntʉ coyene yaputainchi xua painya jʉntʉ coyeneintha jopa Nacom paantobem.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Xan, Nacom Taxa tana neitorobixae, pacata patopatsi, daichitha jopa pana nejume cowʉntsim. Ichitha icha ichʉn pacata patopaetsipa pon pia coutha naitoroba, bapon xanepanaya pajume cowʉntsipame.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Jopa paca itacʉpaeyo xua pana nejume cowʉntsiname tsipei saya pananta xeiname xua pia jiwi paca necayabara barʉ cui itura jineibiwa. Jopa pananta xeinaem xua po coyene Nacom paca necayabara barʉ cui itura jinaewa tsane.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Jopa pananta xeinaeinde xua Taxatha tapaca yabara paebiwatsi xua po coyene abe painya neexanaewa. Xan dapon apara aibin xua abe tapaca yabara paebiwatsi. Paxam pananta xeiname, pana najam: ‘Caena bayatha Nacom nacana jume diwesi cata Moisestha xua jiwi pejume cowʉntsiwa tsane. Jume cowʉntatsi barapo diwesi, daxota Nacom naca capanenebiya tsane’, pana najam. Daichitha jopa paexanaem pocotsiwa Moisés paca itoroba. Poxoru tsipei jopa Nacom pajume cowʉntsim daxota Nacomtha abe paexaname.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Icha pajume cowʉntsipame pocotsiwa Moisés neyabara tinaeya paeba, metha irʉrʉ pana nejume cowʉntsipame, tsipei Moisés neyabara tina.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Icha jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Moisés neyabara paeba, bara paichipaem jopa pana nejume cowʉntsipaem”, jei Jesús xua judiomonae tsipaebatsi.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.