Atos 8

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Saulo irʉ barʉ ita cui wʉnaetsi poxonae ichamonae Esteban bexotsi.
1 Stephen hi’asabun momorob isan Saul auman isaito.
2 Ichamonae, pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, Esteban mʉthʉtha xotsi. Barapomonae Esteban bichocono siwa wecoyeichi.
2 Kwafirenayah sabuw afa Stephen hiyai naatu isan hiyababan rerey gagamin maiyow hima hirererey.
3 Saulo jeita ducuanaeta Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi. Daxita bomʉxʉn jʉpaya Saulo jiwi teteica tsiniya yabʉxino pebiwino. Jiwi pecʉbi bo beya capona.
3 Naatu Saul ekaleisia gurusin busuruf bar awan awan run tit orot babin bow rouw fatum iteten in dibur baremaim yaririyen.
4 Pomonae bewa Jerusalén tomara werʉcʉpiyaena barapomonae Jesucristo pia pecapanepae jume diwesi paeba dubenanaebiya daxita po tomarantha xua pateiba.
4 Iyab hitagey nanabin hititit i God ana tur hibinan auman hinan.
5 Barapomonae jiwana tatsi pon Felipe baraichi bapon pona pepa tomaratha Samaria nacuatha. Barapo tomaratha tamropata pitaba xua pecueicueijeiwa Cristo yabara.
5 Philip re in Samaria bar merar gagaminamaim Keriso ana tur binan in.
6 Jiwi nacaetuta dubenanaebiya. Mataʉtano jume naitomatsiya jume taerubenanaebiya pocotsiwa Felipe cueicueijei Cristo yabara. Mataʉtano barapomonae taerubenanaebiya pexeinya petsita itʉtsi coyenewan xua Felipe exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha.
6 Philip eo sabuw hinonowar naatu ina’inanen sinaf hi’i’itan etei hina hiyubin ana tur nowar isan.
7 Pomonae xua cauri pexeinaewi, barapomonae equeicha axaibi exanatsi poxonae Felipe taitaweta cauri. Mataʉtano caurimonae barapomonae wawaya wepu dʉcʉpeibatsi. Ichamonae pomonae pecuenobichi jiwi, pejayujayujeimonaeno, daxita barapomonae axaibi exanatsi.
7 Sabuw moumurih maiyow wanawanahimaim afiy kakafih tarsumih hima’am erefanah auman hititit, naatu ah umah kafikafirih naatu ah umah murumurubih moumurih maiyow auman iyayawasih
8 Felipe baxua peexanaexae daxota barapo tomarapiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweinaya jinompa.
8 Imih nati bar meraramaim yasisir gagamin maiyow tafair tit.
9 Barapo Samaria tomaratha popona pon pentawʉn Simón. Bapon Simón mara pexeinaein. Mataʉtano bapon barapo Samaria tomarapiwi muxujainyabeibatsi poxonae bapon pia coya pentacaponaein naexana.
9 Baise nati bar meraramaim i orot ta wabin Simon ma farum eafusar farum Samaria orot babin bibibiruwih, naatu taiyuwin wabin bora’ara’ah orot gagamin rouw eo.
10 Daxita tomarapiwi pomonae peacopeibiwi irʉ pomonae nawita pexeinaewino, barapomonae beta jume naitaewata pocotsiwa Simón paeba. Barapomonae namchi, jeye: “Barapon Simón apara pon yabara jeichichi: ‘Pon bichocono Nacom pia peayapusʉwa tatsi xeina’, yabara jeichi”, jei barapomonae.
10 Naatu sabuw etei nati bar merar hima’am, orot kikimin yen in orot gagamin etei fanan akisin hinonowar hio, “Iti orot i God ana fair bai, wabin ‘Fair Gagamih.’”
11 Daxita barapo tomarapiwi itapeta jume naitaewata pocotsiwa Simón paeba, tsipei saya caena bayatha barapomonae muxujainyabatsi mara peexanaewi pia coyeneyatha tatsi.
11 Sabuw etei hibi’ufunun anayabin manin maiyow ana farumamaim bibibiruwih.
12 Barapomonae jume cowʉnta po pexeinya jume diwesi Felipe cueicueijei xua Nacom yawa Jesucristo yabara, po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya ewata. Bapoxonae barapomonae bautisabatsi pebiwi yawa yabʉxino.
12 Baise ana maramaim Philip na tur gewasin God ana aiwob isan naatu Jesu Keriso ana fair isan binan hinonowar, orot babin etei hitumatum naatu bapataito hibai.
13 Bapoxonae bapon Simón irʉ jume cowʉnta. Irʉno bapon bautisabatsi. Mataʉtano bapon tamropata pitaba xua Felipe peyantsiwatsi. Bapon Simón yabara najʉntʉ coyene cabenaeca bichocono poxonae Felipe pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha.
13 Simon taiyuwin auman itumatum naatu bapataito bai misir Philip mi’itube inan na’atube i’ufunun hairi hin naatu ina’inan gagamih maiyow himamatar i’itah isan ifofofor morob.
14 Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae peenaexae Jerusalén tomaratha, jume tane xua Samaria nacuamonae jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. Daxota barapomonae Pedro itorobatsi irʉ Juan itorobatsi, Samaria nacuamonae beya.
14 Tur Abarayah Jerusalem hima’am Samaria sabuw God ana tur hibasit hibaib tur hinowar, Peter John hairi hiyafarih isah hin.
15 Poxonae Juan Pedrobe patopabe barapomonaetha, bapoxonae Nacomtha tawʉcabe Samaria nacuapiwi nexa, pomonae pejume cowʉntsixae Nacom. Baponbe ichichipabe xua barapomonae peyanaba jinompaenexatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
15 Hin hititit ana veya isah hiyoyoban, saise Anun Kakafiyin hitab.
16 Pedro irʉ Juan tawʉcabe barapomonae Nacomtha. Tsipei barapomonae awiya cataunxuae jopa tapatichi pia jʉntʉ coyeneintha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Saya meisa poxoru bautisabatsi Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi bapon pewʉntha tatsi.
16 Anayabin Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibaib ana veya, Anun Kakafiyin men yait ta tafanamaim yenamih.
17 Pedro irʉ Juan, pecobetha mata jayababe barapomonae. Barapoxonae barapomonae tapatatsi pia jʉntʉ coyeneintha tatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
17 Imaibo Peter John hairi umah tafah hiyara’aten isah hiyoyoban naatu Anun Kakafiyinane hibai.
18 Poxonae Simón cui tane xua Pedro Juanno pecobetha mata jayababe xua daxota Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi barapomonae, Simón ichichipa xua pecatsiwa paratixi baponbetha.
18 Sabuw tafah umah hiyara’aten Anun Kakafiyin re hibaib Simon i’itin ana veya, kabay baih tur abarayah itih naatu
19 Simón namchi, jeye:
19 eo, “Ayu auman akokok nati fair ayu kwanitu, saise sabuw iyabowat tafah ayayara’aten i auman Anun Kakafiyin hinab.”
20 Nexata Pedro Simón baraichi, jeye:
20 Baise Peter iya’afut eo “O akabay airi mi’itube kwatamorob, anayabin o kunotanot God ana siwar i boro kabayamaim inatubun.
21 Jopa caitacʉpaeyo xua nexeinaewa Nacom pia peayapusʉwa tatsi, tsipei apara Nacom cajʉntʉ coyene yaputane xua neajʉntʉcoyenebewa.
21 O a bowabow ta men aki biyai’imaim ema’am, anayabin o dogor God nanamaim i men mutufurinamih.
22 Nacui baraxore jinya abe neexanae cuiru coyenein. Nacom wʉcare, xain Nacom cayabara jʉntemaina xua nanta xeiname baxua.
22 Iti not kakafihine dogor kwikitabir naatu Regah isan kuyoyoban ta’itin a not kakafin nati dogoromaim ema’am boro nanotawiy.
23 Catainchi xua pejume uwiwa nenthʉtotha xeiname. Xam neabewa canthʉthʉ yancababa daxota beta jopa xapain poponaem, abe nanta xeiname jincoutha, jei Pedro.
23 Anayabin ayu ai’iti o dogor wanawanan i bahiy iwansumi mata ebifefek naatu bowabow kakafin ana dibur irun kuma’am.”
24 Nexata Simón jume nota. Pedro irʉ Juan jume notatsibe, jeye:
24 Imaibo Simon iyafutih eo, “Regah isan kwayoyoban wainu, saise sawar iti na’atube men ta isou namataramih.”
25 Bapoxonae Pedro Juanno ichamonaetha nacui yopitabe po coyene xua bayatha jume cowʉntabe Nacom. Yawa xua penthʉtotha taecatsibe Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Baponbe Nacom pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe barapomonaetha. Jerusalén tomara bewarapiyabe. Poxonae warapabe, Jesús pia pexeinya jume diwesi papaeba tsiniyabe Samaria nacuatha. Ainya tomarantha cueicueijeibe.
25 Regah ana yawas hio’orereb naatu ana tur hibibinan ufunamaim, Peter John hairi himatabir maiye au Jerusalem hiyey ana veya, Samaria bar merar ta ta wanawanahimaim tur gewasin hibinan auman hin.
26 Barapoxonae pirapae, Jesucristo pon Pecanamataxeinaein jiwi, bapon pia matatsunpin tatsi, Felipe tsita naitʉtsiya tsipaebatsi, jeichichi: “Nontaponde, yawa ponde pocotsiwa parowa bereca. Jerusalén namto iyande xua po namto Gaza tomara betaerucuiya”, jei matatsunpin. Barapo namto ducuiya ichaxoyo ira xuepana susato tsurucuae nacua iya.
26 Imaibo God ana tounamatar Philip iu, “A ef asukwafune inab, arar yan ana ef Jerusalemane re in Gaza titit iwat inab inare inan.” Ethiopian orot Philip hairi hitar|alt="Ethiopian eunuch and Philip" src="cn01931B.tif" size="col" loc="Act 8.26" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="8.26-30"
27 Felipe nantacotaxuba, bapoxonae bara ponataba. Poxonae Felipe namtotha ecapona, bapoxonae caxina pebin Etiopía nacuapin. Barapon pon pentacaponaein pon peainya cui jiton. Mataʉtano bapon paratixi tayapu eena xua yabʉyo nexa powa Etiopía nacua pepa peewatsiwayo. Bapon Etiopía nacuapin bayatha pona Jerusalén tomara beya xua wʉnae pejainchinexa Nacom.
27 Imih Philip misir ef nati butitiy inan founamaim Ethiopia orot gagamin hairi hitar. Iti orot i Ethiopia hai queen ana kabay etei ana nutitiyenayan gagamin, aiwob babin ana aiwob wabin i Kandis. Iti orot gagamin yena Jerusalem God kwafir sawar,
28 Bapon caewa pia nacua siwa ecapona Etiopía nacua. Cawayu pecaponae naeyotha ecapona yawa yorobecapona po diwesi bayatha Isaías tina, pon Nacom peitorobi jume pepaebin.
28 me yan ana wa bai ana ubar matabir maiye re’er, ef yanamaim dinab orot Isaiah ana buk rusasar ma iyab auman inan.
29 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe baraichi, jeye: “Imoxoyo ponde cawayu pecaponae naeyo beya yawa imoxoyo caquita naecaponde”, jeichichi Felipe.
29 Naatu Anun Kakafiyin Philip iu, “Kwen ni’i wa sisibinamaim kwiyubin.”
30 Felipe cuinaepona cawayu pecaponae naeyo beya, ichaxota jume tane xua yoroba Etiopía nacuapin. Bapon yoroba Nacom Pejume Diwesi, xua po diwesi bayatha Isaías tina. Felipe barai bapontha jeye:
30 Philip imaibo nunuw yen na iyubin, tainin i’abar dinab orot Isaiah ana tur biyab nowar, naatu Philip orot ibatiy, “Nati buk kubiyab anayabin iso’ob?”
31 Bapon Felipe jume notatsi, jeye:
31 Orot iya’afut eo, “Mi’itube boro anaso’ob? Orot ta isou nakubuna boro anaso’ob?” Naatu Philip ifefeyan yen sisibin mare.
32 Po diwesi ichaxota bapon yoroba xua baxue meje:
32 Orot gagamin i buk firorow wanawanan ana hanef iti rusasar ma biyab.
33 Jiton ura exanaeinchi.
33 Taiyuwin yare, ma gewas ana baitafen tutur isan men hinuwet gewas,
34 Nexata Felipe yainyabatsi Etiopía nacuapin, jeichichi:
34 Naatu Ethiopia orot Philip ibatiy, “Ku’o anowar, yait isan iti dinab orot eo? I taiyuwin isan, ai orot babin ta isan?”
35 Felipe yaputane exana Etiopía nacuapin po diwesi xua Isaías tina Jesús jume yabara. Bapoxonae nama paeba po coyene Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi.
35 Imaibo Philip Buk ana hanef menamaim busuruf biyab imaim tur gewasin Jesu isan ana tur eowen.
36 Poxonae Felipe Etiopía nacuapinno namtotha ecaponabe, bapoxonae Etiopía nacuapin namchi, jeye:
36 Ef yan hire hinan auman hina harew soson ta’amaim hitit naatu orot gagamin eo, “Harew iti, tare bapataito kwitu.”
37 Felipe barai, jeye:
37 Philip iya’afut eo, “O karam boro bapataito inab, dogor tutufin etei inabitumatum na’at.” Iya’afut eo, “Ayu abitumatum Jesu Keriso i God Natun.
38 Nexata Etiopía nacuapin cobe itoroba xua duntabina pon xua cawayu pecomaecaein. Nexata duneicabe Felipe Etiopía nacuapinno. Meniyo bejonecabe. Nexata Felipe meniyotha bautisaba Etiopía nacuapin.
38 Orot gagamin ana wa rowenatan naatu Philip hairi hire hin harew yan hire nati’imaim Philip orot bapataito itin.
39 Poxonae meniyo wejuinabe, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe puxanatsi. Felipe equeicha jopa taetsi Etiopía nacuapin. Saya equeicha Etiopía nacuapin jʉntema pona pia nacua beya.
39 Harewane hiyeye ana maramaim, Regah Anunin Philip bora’ah. Orot gagamin men itin maiye, baise ereyasisir auman ana ef rura’ah maiye remor in.
40 Felipe taerʉcʉpatsi ichamonae Azoto tomaratha. Felipe daxita tomaran tamropatecapona xua pecueicueijeiwa Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi, beya yacui jopa Cesarea tomaratha.
40 Nati ana veya’amaim Philip i Azotus imaim rouwatait, naatu in Caesarea tit, efamaim inan bar awan, awan run tit tur gewasin binan auman remor in.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.