Atos 2

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pentecostés matacabi tsuxubi, po mataqueitha xua poxonae jiwi tsinacaetuteiba penabanaenexa pexaewa peyabara nanta xeinaexae xua pexaewa naweta. Barapo matacabitha daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi bara cae botha nacaetuta.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Barapo mataqueitha barapomonae busi tane, pebusi po busi xua be joibo busi po busi xua busi nainya naetaba itaboco wetsica. Barapo busi daxita bo tutu canaʉpa ichaxota barapomonae nacaetuta.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Barapoxonae barapomonae tsita naitapeinya xeinatsi xua be peebato jumope coichan. Barapo peebato jumope coichan daxita carepaya barompaya barapomonae jajayababa tsiniya taenatsi.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Barapoxonae daxita carepaya barapomonae jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Mataʉtano daxita barapomonae barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua be po jumetha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cueicueijei cana exana barapomonae po jumein xua jopa yaputaeyo.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Barapo matacabintha, irʉrʉ pinmonae judiomonae pata Jerusalén tomaratha, po judiomonae i dapocotsi nacuan werena peponaewi xua penataenexa Pentecostés wʉn matacabi poxonae tsinacaetuta pexaewa penabanaenexa. Barapomonae bichocono pejume cowʉntsiwi Nacom.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Barapo ayei bicheitomonae pomonae judiomonae barapomonae busi tane xua po busi, busi duneica ichaxota nacaetuta pomonae barapon Jesús pia pejume cowʉntsiwichi tatsi. Barapo judiomonae jume tane xua daxita barapomonae barompaya pia jumexitha cueicueijei xua judiomonae pia pejume tatsi. Bapoxonae barapomonae nanacaetuta Jesús pejume cowʉntsiwitha. Barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Yawa jopa yaputaeyo xua peyabara nanta xeinaewa baraxua tsipei daxita barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi barompaya judiomonae pijumexitha tatsi cueicueijei.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Daxita barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Nantiya caemonae natsipaeba, jeye:
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 ¿Eta pocotsiwa barapomonae metha daxita barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua wajumeintha?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Xote jinompa Partia nacuapiwi irʉ Media nacuapiwiba, irʉ Elam nacuapiwiba. Barichi xote jinompe Mesopotamia nacuapiwi, irʉ Judea nacuapiwiba, irʉ Capadocia nacuapiwiba, irʉ Ponto nacuapiwiba, irʉ Asia nacuapiwiba.
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Mataʉtano barichi xote jinompa Frigia nacuapiwi, irʉ Panfilia nacuapiwiba, irʉ Egipto nacuapiwiba, irʉ Libia nacuapiwiba pomonae jinompa imoxoyo Cirene nacua. Mataʉtano ichamonae pata pomonae Roma tomarapiwi.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Barapo Roma tomarapiwi icha judiomonae pepa judiomonae xua yacui naexana. Icha judiomonae jopa pepa judiomonaeyo. Saya judiomonae penaexanaewi, tsipei barapomonae jume cowʉnta Nacom icha be judiomonae ichi pomonae pepa judiomonae. Irʉ pata ichamonae Creta nacuapiwi, irʉ Arabia nacuapiwiba. Ichitha daxita waxainchi jume tainchi xua Nacom pewʉnaewan exana peayapusʉwatha, poxoru barapo Jesús pijimonae tatsi wajumeintha paeba, jei barapo judiomonae.
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Daxita barapo judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Daxota barapomonae jopa xaniwaicha yabara nanta xeinaeyo baxua. Barapomonae caemonae nayainyabiya, jeye:
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ichamonae saya jume cui capana. Barapomonae namchi, jeye:
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Jesús pia peitorobiwi tatsi poyobe xua once poyobe, barapoyobe pia xantha tatsi Pedro nontapona. Mataʉtano nontapona pepa bicheito itabaratha tatsi. Pedro jume daunweya barai barapo bicheitotha, jeye: “Paxam, pomonae Judea nacuapiwi pamxaem irʉ daxita pomonae Jerusalén tomarapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, yabara paca tsipaebinchi xuaunxuae pajume taneme.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Barapo pebiwe xua Jesús pijimonae tatsi apara jopa cʉpaetsi xuaunxuae pacui yabara nanta xeiname. Apara awiya xometo caewa ecareca. Cataunxuae apara baya daxota jopa cʉpaetsi.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Baraxua xuaunxuae anoxuae pajume taneme, caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara tsiwʉnae muxu duta pon pewʉn Joel. Joel baraxua Nacom Pejume Diwesitha tina xua saya tatina, xua pinae Nacom paeba.
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 Jeyei Nacom:
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Pomonae xua amanaya neyabara diwesi
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Peitabocotha paca tsita itʉtsinchi po coyenein
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Poxonae patopaetsica pon jiwi Pecanamataxeinaein
20 Veya matan boro nagugum
21 Pomonae picoya penata wʉcaewa Nacomtha xua
21 Orot yait
22 Equeicha Pedro barai barapomonae jeye: “Pomonae Israel nacuapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, xua paca tsipaebinchi. Jesús, pon Nazaret tomarapinxae bapon Nacom itoroba painya xantha. Bapon Jesús pewʉnaewan exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewanno Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, painya neyaputaenexa tsane xua Nacom yawena xua Jesús peyawenaewatsi. Paxam bayatha payaputaneme xua bapon tsita naitʉba ducuanaebiya.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Bayatha Nacom paca cui wʉnae tsiwanaya tane xua po coyeneya pata exanaename pexantotha tatsi. Nacom bara paca cui copata xua abe paexaname. Jesús pawaetabame painya caenaetsinexa tsane bapon peacuibe jiwitha. Barapomonae Jesús cobe matabobatsi naetotha yawa bexotsi.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Ichitha equeicha Nacom asʉ exana pexanto petʉpae cuiru nacua weya. Nacom Pexanto capanepa pia peantʉyapusʉwatha barapo petʉpae cuiru nacua weya, tsipei barapo petʉpae cuiru nacua jopa xeinaeyo peayapusʉwa xua Jesús awiya pebotsiwatsi barapo petʉpae cuiru nacuatha.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Irʉ David, Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, caena bayatha tina Nacom Pejume Diwesitha. David tina Jesús jume yabara tatsi. David namchi, jeye:
25 David nati orot isan eo,
26 Daxota bichocono jʉntʉ coyene weiweinan.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Neita cui tsita itʉbame beta xaniwaicha
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Equeicha Pedro barai barapomonae, jeye: “Tamonae, daxota beta paca tsipaebatsi xua pinae David wamo susato nacuapin bayatha pinae tʉpa. Piamonae mʉthʉtha xotsi. Awiya waxantha boca barapo mʉthʉ ichaxota petʉpaein mʉthʉtha xotsi.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Apara, barapon David, pinae Nacom peitorobi jume pepaebin. Bayatha pinae David nacana wʉnae tsiwanaya muxu tsidutatsi Nacom, xua pinae David pijimonae tatsi jiwana pon jiwi Pecanamataxeinaein tatsi naexanaena. Barapon pon Pecanamataxeinaein jiwi Israel nacuapiwi canamataxeinaeinchi icha cain bayatha David ichi poxonae canamataxeina barapo Israel nacuamonae.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Bayatha pinae David yabara tsiwʉnae muxu duta xua bexa tsane Nacom Mesías equeicha asʉ exanaeinchi. Nacom Pexanto tatsi pon David yabara jume jei, apara bapon Mesías. David namchi xua Mesías jeyei xua saya pinae David tapaeba: ‘Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope petʉpae cuiru cuariyatha. Poxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui xanepanaein, daxota jopa benecopatsim xua tatʉpaein tuxamnuncuaein yawa xua tsabanuncuaein’, jei David xua Mesías jeyei.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Pon Mesías, pon xuaunxuae yabara paca tsipaebatsi apara bapon Jesús pon Nacom equeicha asʉ exana. Baraxua paxan yatsicaewa pata cui taewi.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Jesús asiya icha peecaenexa Nacom pecoxatha tatsi. Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaein exanatsi Nacom. Mataʉtano Jesús nacana jumope catatsi, Nacom. Barichi baxua xuaunxuae pataneme yawa pana nejume tanemeno xua daxita carepaya barompaya icha jumexitha pacueicueijan, baraxua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pana cata.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Poxoru David saya tʉpa, jopa athabe ichiyo, icha be jopa Jesús ichiyo poxonae athabe icha Jesús. Ichitha saya baxua David tapaeba Nacom, xua Nacom Mesías tsipaebatsi, jeye:
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 Abʉ beya poxonae matapainya necaaitafaetabi jiwi
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Equeicha Pedro namchi barapomonaetha: “Paxam, pomonae Israel nacuapiwi pamxaem. Anoxuae payaputaneme pon xua naetotha tʉparucua paexaname, Nacom exana xua bapon jiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi naexana. Yawano Nacom naca itata caewata xua pon Mesías jei, pon Nacom itorobica petsitʉpaenexa jiwi, apara bapon Jesús”, jei Pedro.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Poxonae daxita carepaya barapomonae baxua jume taerʉcʉpa bichocono jʉntʉ coyene wecoyei tsʉrʉcʉpae. Barapomonae Pedro baraichi irʉ Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye:
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Nexata Pedro barapomonae barai, jeye:
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Barapo peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa apara paxam nexa, irʉ muxuna daxita painya pexui nexano. Mataʉtano pomonae tajʉ beya jinompa irʉ barapomonae nexa. Barichi Nacom pon Wanacanamataxeinaeinxae, pomonae waba peantobexae barapomonae irʉ nexa, jei Pedro.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Barapo jumeintha yawa icha jumeintha Pedro tsipaeba barapomonae. Mataʉtano Pedro bichocono muxuweta poxonae jeye:
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Po matacabitha poxonae Pedro paeba baxua barapo matacabitha pomonae jume cowʉnta xua Pedro paeba barapomonae bautisabatsi. Barapo matacabitha tres mil po bicheito jiwimonaebe naexana xua pomonae copiya pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae mataropeicha pinmonae naexanatsi.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Barapomonae nacuiduba nawita, xua Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi paeba. Barapomonae nacana cui nanta jʉpaya jinompa. Nacomtha nabarʉ tsipaebeibano. Nabarʉ nacaetuteibano xua penabarʉ epa janaqueibinexa pan xua penabarʉ xaibinexa. Barapomonae baxua exana dubenanaebiya xua Jesucristo peyabara nanta xeina dubenanaebiyaenexatsi po coyene xua Jesucristo bayatha icha ichi xua poxonae pan epa janaca.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Jesucristo pia peitorobiwi tatsi, barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana nawita Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Daxota pomonae jopa Jesucristo pejume cowʉntsiwichi, daxita barapomonae junuwa, Nacom cunuwatsi poxonae cui tane baxuan.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Daxita barapomonae, pomonae Jesús pejume cowʉntsixaetsi, barapomonae xaniwaicha caemonae pebʉrʉya nabarʉ jinompa. Mataʉtano barapomonae caemonae nantiya nacatsiba dubenanaebiya pichiwixi pocotsiwan xua xeina.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Mataʉtano barapomonae daxitan pocotsiwan xua xeina caenaeta dubenanaebiya. Bapoxonae barapo paratixi nata tsaba dubenanaebiya xua jopa pexeinaexae ichamonae xua icha be pocotsi coyeneya pocotsiwan canantawenona ichamonae.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Daxita carepaya barapomonae nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya Nacom pin pia botha. Mataʉtano pia boxitha nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya pan nabarʉ epa nantarʉba janaquiya exana dubenanaebiya. Jʉntema nabarʉ jʉntʉ coyene weiweinaeya xaerubenanaebiya.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Daxita barapomonae carepaya Nacom wʉnae jainta dubenanaebiya. Mataʉtano barapomonae barʉ cui itura jinatsi ichamonae beta peexanaexae. Daxita matacabi tsaibi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae Nacom cana exana xua mataropeicha pinmonae tsoponae tsaibi.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.