Atos 28

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae po tunaetotha papanenebiyan ichamonae pana tsipaeba: “Apara Malta tunaeto”, jei.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Malta tunaetopiwi beta pana matenta weiweinaya waba. Bichocono ema duna. Ema pana atsana. Aqueno. Daxota barapomonae pin isoto itutaeta. Bapoxonae barapomonae pana waba: “Antha panonopenare”, jei.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Pablo isoton nota po isoton tsewa. Poxonae barapo isoton pepa isototha bebebeya, barapo isotontha jomo athabe jopeina poxoru bichocono atou. Pablo cobe sinaducuatsi barapo jomo.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Malta tunaetomonaepiwi, Pablo cui tainchi xua jomo cobe sinaducuatsi. Barapomonae nantiya natsipaeba, najei: “Barapo pebin apara pon jiwi pejutebin. Bequein panepa pepa mar mentha ichitha barapo nacom, po nacom pewʉn Justicia, bapon itoroba jomo pesinarucuaenexa tsainchi, xua bapon jopa pepoponaenexa tsane”, jei barapomonae.
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Ichitha Pablo nacobe nʉnʉtaba jomo isototha. Saya axaibi tsuncuae Pablo.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Daxita barapomonae Pablo cui necotumeinchi xua cobe putsunanaya yawa icha iratha jopiyaena petʉpaein. Bayatha cui wenaewatumena. Poxonae baxua jopa daichiyo, daxota equeicha ichawa nanta xeinarʉcʉpa: “Metha moya bara Pablo nacom tsecae”, jei bapomonae.
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Ichaxota isoto, baxota ainya iran bobena Malta tunaeto peewatsin, bapon pia iran tatsi. Bapon, acoibi po matacabibe beta pexaewa pana apata. Baxota yawa pamaitenan. Bapon pewʉn Publio pon iran pata tan.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Publio paxa tatsi camatha boca. Domaebatsi. Suibatsino. Pablo barapo tutu bejoniya ichaxota bapon boca. Bapoxonae Pablo cobe jayabiya tsipaeba Nacomtha. Bara bapon axaibi tsanaya.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Poxonae baraxua exana Pablo, daxita Malta tunaetomonae, pomonae peatenewi, baxota pata. Irʉ Pablo axaibi exanarʉ daxita barapomonae.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Malta tunaetomonae pana barʉ cui itura jina nawita. Bapoxonae poxonae equeicha pawaraparʉcʉpan jeratha, pana nepu catsiba xua xoxi pata nantawenonaenexa poxonae weratha pawarapan.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Poxonae acoibi po xometiyobe payapucaewan barapo Malta tunaetotha, barapoxonae pawarapan. Pawarapan weratha po naetha po nae barapo Malta tunaetotha ayawʉbo tsuncuae. Barapo nae Alejandría tomara werena peponae nae. Barapomonae barapo naetha petafetha cuareta naewiyo be jitonyobe. Saya canaxoba pia nacombe. Icha nacom pewʉn Cástor. Icha nacom pewʉn Pólux.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Siracusa tomaratha pajebounan. Barapo tomaratha acoibi po matacabibetha paenan.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Barapo tomara wepawarapiyan, Siracusa tomara weya. Bapoxonae Regio tomaratha papatan. Icha matacabitha joibo wexubiye Puteoli tomara bepana yanacaicha ainya merawibe. Baxota papatan Puteoli tomaratha.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Baraxota pacaxiban pomonae irʉ pejume cowʉntsiwichi Jesús. Barapomonae pana waba: “Cae semanatha pana barʉ enare”, jei. Bapoxonae equeicha Roma tomara bepawarapiyan. Pecae payiyan.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Pomonae irʉ pejume cowʉntsiwichi Jesús, Roma tomaramonaepiwi, cou pana yabara jume tane xua imoxoyo papatan. Daxota cou ichamonae pana siwa dendena pecaerena. Foro de Apio tomara beparena. Ichamonae Tres Tabernas tomara beparena pia pana taetsi. Poxonae Pablo barapomonae tane, Nacomtha tsipaeba. Pablo jʉntʉ coyene sadʉjei xua jʉntema pepoponaewa poxonae tane pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Poxonae Roma tomaratha papatan, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, copata xua Pablo bara saya pepoponaenexa icha botha, xuano xua saya caein Pablo peyapu eenaenexatsi soldadomonaepin.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Poxonae acoibi po matacabibe yapucaewa, Pablo najume caruta ichamonaetha petawabinexa tsainchi Roma tomarapiwi, pomonae judiomonae pia pentacaponaewi tatsi. Poxonae barapomonae pata, Pablo barai barapomonae, jeye:
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Barapomonae, romanomonae, neyabara yainyaba nawita xua icha abe exanan. Ichitha barapomonae neyaputane xua jopa abe exanaeinyo. Daxota barapomonae ichipa xua saya tana necopatabiwa tsane. Romanomonae aichaxaibi xua jemeicha saya nenacui cayantomata xua tana nebexubiwa tsane tsipei pinae jopa abe exanaeinyo.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Ichitha judiomonae neapusiwa xua jopa taponaewa tsane. Daxota bewa wʉcaein xua taponaewa tsane romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, xua tana neyabara paebinexa tsane icha metha abe exanan. Baxota ponan bequein jopa xeinaeinyo xua po coyene tayabara paebiwa tamonae xua abe exana.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Daxota paca wabatsi tha paca cataetsi xuano xua tha panejume taeicham. Waxainchi israelmonaexaetsi wʉnae ewatatsi pon Nacom itorobicapaeba. Tajume cowʉntsixae baxua daxota anoxuae penainto tamaxʉtha ducua, jei Pablo barapo pentacaponaewitha.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Barapoxonae romanomonae Pablo baraichi, jeichichi:
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Paichichipan paca jume tainchi xua jinya coutha nanta xeiname. Poxoru daxita nacuan pajume tan, xua Jesús pia pena pecuidubi coyenewan tatsi abe yabara paeba, jei barapo judiomonae pia pentacaponaewi tatsi xua Pablo tsipaebatsi.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Pablo muxu tsipaebatsi po mataqueitha xua patsina. Barapo mataqueitha Pablo pia botha tapatatsi pin bicheito. Pablo baya tamropata pitaba xua tsipaeba barapomonaetha, beya yapentha. Pablo jume daunweya yabara cueicueijei barapomonaetha po diwesi po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi poxonae Jesús jume cowʉntatsi. Mataʉtano tsipaeba barapomonaetha Jesús yabara xua Jesús apara pon Moisés yabara paeba pia peitorobi coyenewatha. Mataʉtano Jesús apara pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi yabara tina pia petinae diwesintha.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Xua Pablo po jume diwesi paeba, ichamonae jume cowʉnta poxonae cataunxuaerʉ ichamonae jopa jume cowʉntsiyo.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Barapomonae be ainya bicheitobe natsicotane. Daxota bapomonaebe tamropata notarʉcʉpa xua peponaewa. Pablo namchi, jeye:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 ‘Ponde, barapomonaethano jande:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Barapomonae najʉntʉ coyene ararana exana,
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye:
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Poxonae Pablo najume weta natsixibarʉcʉpa judiomonae. Poxonae pona barapomonae yabara najume matsontsonoba xua Pablo paeba.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Pablo Roma tomaratha popona ainya weibe. Pia botha eca xua saya tanacowaeicha eca. Barapo botha daxita matenta weiweinaya wabeiba pomonae pesiwa poneibixaetsi Pablo.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Pablo tayapu xanepanatsi xua pepoponaewa. Barapoxonae Pablo barapomonaetha yabara tsipaeba po diwesi po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Mataʉtano yabara cuidubano xua Jesucristo yabara, pon Pecanamataxeinaein jiwi. Romanomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo jopa cui matawentichi.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.