Atos 16

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pablo irʉ Silas Derbe tomaratha patopabe. Equeicha bapoxonae Listra tomaratha patopabe. Baraxota Listra tomaratha caxinabe pebin pon pejume cowʉntsin Jesús. Bapon pewʉn Timoteo. Pena tatsi saya judiomonaewayo. Barapowa irʉ pejume cowʉntsiwayo Jesús. Timoteo paxa tatsi griegomonaepin.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Jesús pejume cowʉntsiwi, pomonae jinompa Listra tomaratha, irʉ pomonae Iconio tomaratha jinompano, barapomonae Timoteo beta yabara paebatsi xua pinae pejʉntʉ coyene xanepanaein.
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 Pablo ichichipa xua bepuna ponaeichatsi Timoteo xua peyawenaenexatsi. Ichitha matha copiya cui itorobatsi Timoteo xua pewi thabinexatsi xua ichaxota nareixacaeca xua ichaxota pebinxae xeina. Pablo baxua exana tsipei jopa ichipaeyo xua judiomonae anaepana peexanaewa tsainchi xua jopa pewi thabixae tsipaetsi Timoteo. Tsipei Pablo yaputane xua judiomonae nawita ichaxota poneibinabe. Barapomonae judiomonae nawi thabeiba tsipei pia cui. Mataʉtano barapomonae judiomonae yaputane xua Timoteo paxa tatsi griegomonaepin. Daxota Timoteo jopa caena bayatha wi thabichi tsipei canta griegomonae jopa daxua exaneibiyo.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Daxita jʉpaya tomarantha pateiba, Pablono, Silasno, Timoteono. Barapomonaeyobe tsipaebabe pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi pocotsiwa bayatha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ pitiri jiwi tina cartatha poxonae nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Daxota pomonae penacaetutsi jiwi bara xanepanaya beta jume cowʉnta. Daxotano pinmonae jume cowʉnta. Daxita matacabi mataropeicha pinmonae tsoponae xua jume cowʉntapona Jesús.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Pablo jopa copatichi xua pecueicueijeiwa tsane Nacom pejume diwesi Asia nacuatha. Daxota Pablobarʉ Frigia nacua iya pona xuano xua Galacia nacua iya pona.
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Misia nacua iyiya. Baraxotiya bequein ichichipa pata Bitinia nacuatha, ichitha Jesús pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi apusiwa.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Daxota Misia nacua iyiya. Troas tomaratha mene itapatha pata.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Baraxota merawi Pablo camaita pebin pon Macedonia nacuapin. Bapon Macedonia nacuapin nantacotuncua. Pablo jume daunweya wabatsi: “¡Anetha denande! Macedonia nacua berena. ¡Pana yawende!” jeichichi Pablo.
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Pablo camaita bapon, daxota paxainxainyan xua pata warapaenexa Macedonia nacua beya. Irʉ xan, Lucas tsocuaein, naponan. Paxan tsipei payaputan xua bara Nacom pana itoroba barapo nacuatha xua pata cueicueijeiwa tsane Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Jeratha pawarapan, po naetha po nae pin nae. Paponarʉcʉpan Troas tomara mene itapa weya. Weratha bopiya payiyan petunaeto cacuitiya Samotracia tunaeto. Icha matacabitha papatan Neápolis tomaratha.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Equeicha baxotiya Filipos tomara bepayiyan, po tomaratha xua romanomonae cueranta ena. Barapo Filipos tomara yatsicaya pepa tomara, pepa Macedonia nacua. Baraxota ainya matacabin paenan.
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Caentacabi, po matacabi pentaquei seicae matacabitha, tomara pepuya beya paponan mene itapa beya, ichaxota judiomonae Nacom wʉqueiba. Paenan baraxotiya. Jesús pejume diwesino pacueicueijan yabʉxitha powaxi xua cou bayatha nacaetuta.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Barapowaxi caewayo jiwana pana jume tane. Barapowa pewʉn Lidia, Tiatira tomarapiwayo. Bapowa caenaeteiba papabʉrʉ, po papabʉrʉ mʉ tsobia po papabʉrʉ ainya matoman. Barapowa wʉnae jainteiba Nacom. Barapowa beta jume tane pocotsiwa Pablo paeba. Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein, barapowa icha jʉntʉ coyene cana exanatsi xua peexanaenexa pocotsiwa Pablo paeba.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Barapowa bautisabatsi, yawa piamonae matabʉxʉyo tatsi bautisabatsi. Bapoxonae bapowa pana barai, jeye:
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Icha mataqueitha poxonae namtotha paenaponan xua poxonae paponan ichaxota jiwi wʉqueiba Nacomtha, baxota yabʉyo pacaxinan namtotha. Barapowayo cauri xeina. Barapowayo pebusi cui taetaewayotsi xua amanaya petanacuichiwa pia pentacaponaein nexa. Mataʉtano barapowayo paratixi caetuba pia pentacaponaein tatsi nexa xua bapowa pecueicueijei tsaibixae pocotsiwa cauri yaputane exana.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Barapowa, Pablo, irʉ paxan pana pu wabapona. Bapowa wawaya namchi, jeye:
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Bapowa baxua exaneiba ainya matacabin. Pablo amuxufaetabi. Pablo barapowa taitaweta cauri. Pablo cauritha namchi, jeye:
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Barapoxonae yabʉyo cui tainchi pia pentacaponaewichi tatsi xua equeicha jopa amanaya tacaetubi tsane paratixi barapomonae nexa. Daxota Pablo Silasno waetabatsibe. Pematacaitorobi bicheito jiwi peitabaratha capoinchibe tomara panatha.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Barapomonae Pablo irʉ Silas cuaranotatsibe peitabaratha tatsi pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapomonaetha jeye:
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Baraponbe pia cui coyeneya naca cuiduba. Barapo coyene jopa becopatichi xua wajume taenexa xuano xua waexanaenexa, tsipei romanomonaetsi, jei barapomonae.
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Bara nexata Pablo irʉ Silas barʉ anaepanarʉcʉpatsibe jiwi. Mataʉtano pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, barapomonae ichamonae cui itorobatsi xua Pablo irʉ Silas peʉma xuenaxubinexatsibe paparuwa, bapoxonae xua pecuainchinexatsibe iwatontha.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Matha bichocono cuaintatsibe. Bapoxonae caponatsibe jiwi pecʉbi bo beya. Pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha bapon cui itorobatsi jeichichi: “Beta yapu eenare, xua jopa penaetsiriwanexabe”, jeichichi barapon.
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Poxonae bapon jume tane pocotsiwa pentacaponaewi cui itoroba, bapoxonae po tutu tajʉ beya baxota Pablo irʉ Silas cuaranoyatsibe. Bichocono naepaewatha taxu cateitabetatsibe jiwi petaxu cateibabi naewatha.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Papaetha Pablo irʉ Silas Nacomtha tsipaebabe yawa Nacom pijume weino naxʉnabe. Ichamonae baraxota cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha. Barapomonae Pablo irʉ Silas jume tayenatsibe.
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 Barapoxonae jemeicha bichocono jijiyataxuba. Ibowano jijiyataxubano xua bomʉxʉ peyʉtanotsiwa. Bapoxonae jemeicha nainya saya dubenanaya peboupan. Mataʉtano pomonae jiwi pecʉbi botha jebatsi daxita taxu nain sarababatsi.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi, bapon nacosataxuba. Bapon tane xua barapo jiwi pecʉbi bo saya peboupa umenarʉcʉpa. Bapoxonae pia cusi namara jonta. Muxu penabexubi, tsipei bapon nanta xeina xua bara daxita panenebiya, Pablo, Silasno irʉ ichamonaeno.
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 Ichitha Pablo waba bapon pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, jeye:
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Nexata pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, wawaya namchi, jeye: “Painta itanatabare”, jei. Jijiyeya cuinaepondena. Pablo irʉ Silas imoxoyo petaxutha pentabocototha caquita tauncuatabatsibe.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Bapoxonae bapon pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, bapon Pablo irʉ Silas pesato becayatsibe. Pablo irʉ Silas baraichichibe, jeye:
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Pablo irʉ Silas jume notabe, jeye:
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Tsipaebabe bapontha, Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein, pia pexeinya jume diwesi tatsi. Mataʉtano tsipaebabe piamonae matabʉxʉyo jiwitha tatsi, pomonae pia botha petaenaexaetsi.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Caena barapoxonae, pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, Pablo, irʉ Silas wan quiatatsibe. Bapoxonae bapon bautisabatsi irʉ piamonae matabʉxʉyo tatsi bautisabatsi. Pablo, irʉ Silas bautisababe.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Bapoxonae Pablo irʉ Silas bo beya caponatsibe. Pexaewa catatsibe. Bapon piamonae matabʉxʉyo tatsino bichocono jʉntʉ coyene weiweina pejume cowʉntsixae Nacom.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Pomonae jiwi peyabara paebiwi penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, barapomonae caemʉmbotha itoroba, policiamonae itorobatsi ichaxota pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha. Bapon copatatsi xua bara Pablo irʉ Silas pepu copatsinexatsibe.
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Nexata pon jiwi peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, bapon Pablo baraichi, jeye:
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Ichitha Pablo barai policiamonaetha, jeye:
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Baxua policiamonae bayatha jume yopita pomonaetha pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapomonae bichocono junuwa poxonae jume tane xua Pablo irʉ Silas apara romanomonaepinbe.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Barapomonae ponarʉcʉpa jiwi pecʉbi botha, Pablo, irʉ Silas siwa poinchibe peauraxae xua bayatha Pablo, irʉ Silas cuaintatsibe. Barapomonae Pablo irʉ Silas tsipaebatsibe, jeichichibe: “Maisa paauran tsipei abe paca exanatsibe. Moya paponarebe. Jopa po tomarathe paecaeindebe. Jopa pana neyopichinde”, jei.
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Poxonae Pablo irʉ Silas jiwi pecʉbi bo wenaetabiyabe, Lidia pia bo tatsi be-iyabe. Siwa ponabe pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Barapomonaetha baponbe jʉntʉ coyene tsacababe xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Bapoxonae bara wewarapiyabe.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.