Gálatas 2

Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo (CUBNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Catorce paiʉjʉa vainíburu yóboi, nʉcacʉ yʉ cojedeca Jerusalẽ́i. Bernabé yóvame yʉre. Aru nʉvacarã Titore máre.
1 Kwamur etei 14 sasawar ufunamaim ayu Barnabas airi Titus abai auman bairi amatabir ayen ana Jerusalem atit.
2 Nʉcacʉ yʉ Jʉ̃menijicʉi jã́d̶ovaiye boje nʉiye jaʉrõre yʉre noi. “Ji bueiye báque, aru caride ji bueiye, põevare ʉbenina bíjaquijichʉvʉ, jabova ne ʉbedu ji bueiyede”, arĩ dápiacacʉ yʉ ji baju. Que baru cójijicacʉ yʉ Jesúre jʉ aipõevai jabovaque, coyʉcʉyʉ náre Jesús ʉ̃i yávaiye méne ji bueiyede judíova ãmevʉre, majicʉyʉ méne o ãmene ji bueiye.
2 Ayu ayey au an i God ana tur isou iwa’an birerereb i orot ukwarih bairi wa’iwa’iramaim omih ayen an. Ayu mi’itube Ufun Sabuw isah Tur Gewasin abibinan ata kubuna hitanowar, saise abisa abusuruf abowabow naatu abisa bowamih ayayakitifuw men hita’otanu au bowabow yomanin yabin en tamataramih.
3 — ausente —
3 Ayu au baitur Titus Greek orot isan i men ana’ar kanabin afuwinamih aokikin.
4 — ausente —
4 Baise sabuw afa hikokok i ana’ar kanabin hita’afuw, iti sabuw i hikirisiyan moyamoy hina ata kou’ayomaim hirun rafot rouwayah na’atube, saise Keriso Jesu wanawananamaim roufamen tabaib hitatita’ur naatu hita’uwit ata ar kanabih tata’afuw akir sabuw tatamataramih.
5 Ʉbenita ñʉjacapũravʉ ye d̶abetecarã yópe ne ʉrõpe. Ñʉja d̶aivʉ baru yópe ne ʉrõpe, buebejebu iye yávaiye méne jãvene, Jesucristoi mead̶aiyede majare. Que baru d̶abetecarã yópe ne d̶aicõjeniduiyepe, oatʉvabenajivʉ Jesús ʉ̃i yávaiyede jãvene.
5 Baise aki men kafai veya ta aitih, anayabin aki akok turobe naatu Tur Gewasin atabotan kwa a gewasin isan tama.
6 Aru ina Jesúre jʉ aipõevai jabovavacari jʉ arĩ ñʉjare, ye apejĩene oatʉvaicõjemeteima ji bueiyede Jesús ʉ̃i yávaiye méne.
6 Orot iyab tibi’ukwarin isah, ayu boro iti na’atube atao, men ta gagamin, naatu men ta kikimin etei i ta’imon. Anayabin God men orot ukwarih ufuhine i’itinimih, baise wanawanahine i’itin. Imih nati orot ukwarih ayu au tur ao men tafan hinaya’abarimih.
7 Oatʉvaicõjemeteima yʉre ji bueiyede. Quénora, “Jãve coreóvaivʉbu caride”, aima na. “Jʉ̃menijicʉi epeimʉmu mʉ, bueyʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre yópe ʉ̃i epeiye báquepe Pedrore bueyʉ diede judíovare”, aima yʉre ina jabova.
7 Hinotanot ayu tur boubuh afa ayabaren hirouw higamigam, ufibo hinunuwariy God Tur Gewasin Peter itin Jew sabuw isah bibinan na’atube ayu itu Ufun Sabuw isah abibinan hi’itin.
8 Aru Jʉ̃menijicʉvacari epedejaquemavʉ yʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ judíova ãmevʉre, yópe ʉ̃i epeiye báquepe Pedrore Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimʉ judíovare.
8 God ana fairamaim Peter tur abarayan matar Jew sabuw wanawanahimaim bowabow na’atube God ana fair itu tur abarayan amatar Ufun Sabuw wanawanahimaim abowabow.
9 Que baru ina Jesúre jʉ aipõevai jabova parʉrivʉ põeva ne jã́iyede; Santiago, Pedro, aru Juan máre; coreóvaima dinʉmʉre Jʉ̃menijicʉ yʉre memecare d̶ayʉre ʉ̃́re, ʉ̃i mearo d̶acaiye boje bojecʉbeda. Que baru caivʉ ñʉja, ina yóbecʉrã aru yʉ Bernabémaque, pʉrʉjẽcarã ñʉje baju, jã́d̶ovarajivʉ ne jʉ aiyede ñʉje memecaiyede Jʉ̃menijicʉre. Que teni ñʉje ũme cũinátʉrʉ, “Pablo Bernabémaque buenajarama Jesús ʉ̃i yávaiye méne judíova ãmevʉre. Aru Santiago, Pedro, aru Juan máre buenajarama Jesús ʉ̃i yávaiye méne judíovare”, acarã ñʉja.
9 James, Peter, John baitumatumayah hai tutut, God ana bowabow ta ayu bowamih bitu hi’inan, imih ayu Barnabas airi umai hibow ai’ofbonen etei ai basit. Ayu Barnabas airi Ufun Sabuw wanawanahimaim ana bow naatu i Jew sabuw wanawanahimaim hinabow.
10 Que aiyede, cũináro apejĩnore ina jabova coyʉima ñʉjare. Jẽniaima ñʉje dajocabenajiyepe aivʉ ñʉje cad̶ateiyede ina cõmaje ãrojarivʉre. Aru yʉ́capũravʉ pare cad̶atede nʉiyʉcʉ batecácʉ náre.
10 Naatu hai baifefeyan i mi’itube hai kou’ayomaim sabuw yababan wairafih atanuhih baibais atitih naatu nati sawar i ayu sinafumih akokok hio.
11 Ʉbenita ji cʉede Antioquía ãmicʉriĩmaroi, Pedro edame noi Jesúre jʉ aipõevai cójijiñami. Apejãravʉa vainíburu yóboi, ãmeina d̶áme ʉ̃. Dinʉmʉ yávacacʉ yʉ ʉ̃́re copʉ Jesúre jʉ aipõeva ne jápiainoi, ʉ̃i ména d̶abe boje ʉ̃i d̶aiyede.
11 Baise Peter na Antioch binanawan ana maramaim, abisa biwa’an kakaf isan sabuw nahifunik yumatanamaim agam au.
12 Mamarʉmʉre Pedro mearo d̶ayʉ bateáme. Ãñʉ mateáme ina Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova ãmevʉque. Ʉbenita apejãravʉa vainíburu yóboi, apevʉ ʉ̃mʉva, Santiagoi daroimara mácavʉ, ne edaiyede Antioquíai, Pedro yóvabeteame ina Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova ãmevʉre. Dajocame ʉ̃i ãiyede náque. Aru coateni bʉame ʉ̃i baju náre jarʉvarĩ. Nópe d̶áme ʉ̃i jidʉé boje ina edaivʉ bácavʉ ne buraicõjeiyʉe boje caivʉ Jesúre jʉ aipõeva ʉ̃mʉvare ne cajede judíovape.
12 Anayabin James orot afa men biyafarih ana veya i nanamaim Ufun Sabuw iyab baitumatumayah himamatar, Peter wanawanah run bairi hima hi’aa hitomatom. Baise orot James iyafarih hin hititit ufunamaim Peter taitin ihamiyih mataweyan, anayabin sabuw iyab ar kanabih afuw isan hai baibasit ma’am isah bir.
13 Pedro majicʉvacari Jʉ̃menijicʉ me jã́ñʉre Jesúre jʉ aipõeva judíova ãmevʉre, aru majicʉvacari coateiye jaʉbenore ina Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova ãmevʉre jarʉvarĩ, coateame ʉ̃i bajuma. Aru apevʉ Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova máre, ʉ̃́pe d̶arĩ bʉima. Que teni na máre majidivʉvacari coateiye jaʉbenore Jesúre jʉ aipõevacavʉ judíova ãmevʉre jarʉvarĩ, coateima ne bajumia. Aru Bernabé máre náque nʉame ʉ̃.
13 Peter ana rerekab turin Jew baitumatumayah hibai hikofan hirerekab, Barnabas itih run i auman rerekab.
14 Ji jã́inore ne nópe d̶aiyede ye ʉbetecacʉ yʉ. Que baru yópe arĩ, coyʉcacʉ Pedrore caivʉ ne jápiainoi: “Mʉ́vacari judíotamu. Ʉbenita d̶abevʉ mʉ judíova ne d̶aiyepe. Quénora d̶aivʉ mʉ judíova ãmevʉ ne d̶aiyepe. Que baru, ¿aipe teni d̶are d̶aiyʉrĩduyʉrʉ̃ mʉ ina judíova ãmevʉre judíova ne d̶aiyepe? Mi dajocaiye boje náre, na yóvaiyʉrivʉ baru mʉre, d̶aiye jaʉjebu náre judíovape. Que baru meamevʉ mi d̶are d̶aiyʉrĩduiye náre”, acacʉ yʉ Pedrore.
14 Ayu ai’itih ana veya hai ef i hiwas sa’ir men Tur Gewasin eo’omaim hinan, imih ayu sabuw etei nahimaim Peter au, “O i Jew orot, baise ama i Ufun Sabuw hai ma’abe kuma’am, men Jew sabuw hai ma’abe kuma’am, naatu boro mi’itube Ufun Sabuw inabonawiyih, Jew sabuw hai binanakwar hini’ufunun?”
15 Põetedejacarã ñʉja judíova. Que baru judíova bajubu ñʉja. “Judíova ãmevʉ ãmeina teivʉbu ne cʉvabe boje Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquede”, arĩ dápiaivʉbu ñʉja.
15 It ata tufuw an i men iti Ufun Sabuw kakafih tarouw tao imaim tatufuwamih. Baise it ata tufuw an i Jew hai rara’ane tatufuw.
16 Ʉbenita põecʉ cʉbebi Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉ ji jã́inore”, ʉ̃i aimʉ, ʉ̃i d̶aiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Quénora Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, aibi põevare ne jʉ aiyede Jesucristore. Diede me majidivʉbu ñʉja judíova Jesúre jʉ aivʉ. Aru ñʉja judíovavacari jʉ aivʉbu Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ʉ̃i aquiyepe aivʉ d̶abevʉva yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Que baru põeva cʉbema boropatebevʉpe Jʉ̃menijicʉi jã́imara, ne d̶aiye boje yópe d̶aicõjeiyepe.
16 Tanaso’ob orot yamutufurin na God biyan tit isan i men ofafaramaim eyayamutufurimih, baise baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim. Imih it auman ata baitumatum Keriso Jesu wanawananamaim tanayai, saise baitumatum Keriso Jesu wanawananamaim boro nayamutufurit, men ofafaramaim nayamutufuritamih. Anayabin ofafar eo’omaim inasisinaf boro men nayamutufurimih.
17 Que baru ñʉja napini coreivʉ Jʉ̃menijicʉi jã́iyede ñʉjare boropatebevʉpe ñʉje jʉ aiye boje Jesucristore, dajocad̶avʉ̃ ñʉje d̶aiyʉrĩduiyede yópe Moisés bácʉi d̶aicõjeiye báquepe. Aru apevʉ ne jã́iyede ñʉja nópe teivʉre, “Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede vainí tʉivʉbu na yópe judíova ãmevʉpe”, arãjichʉma na. Aru, “Cristo vainí tʉre d̶aibi põevare Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede jarʉvarĩ”, arãjichʉma na. ¡Aipinʉmʉa nópe abejarãri! Ne que aru jãve ãmevʉtamu.
17 Keriso wanawananamaim yamutufurit isan ef tana nunuwet na’at, taiyuwit tana’i’itit i bowabow kakafin tasisinaf, kwanotanot Keriso bowabow kakafin ana kou’obowayan? En anababatun.
18 Que baru yópe bueyʉbu yʉ: “Põevare boropatebevʉpe Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe aivʉ, ne jʉ aiye Jesucristore jaʉvʉ náre”, arĩ bueyʉbu. Ʉbenita, “Mʉje me cʉrãjiyepe aivʉ Jʉ̃menijicʉque, d̶aiye jaʉvʉ mʉjare yópe Moisés bácʉi d̶aicõjeiyepe”, abevʉ yʉ mʉjare. Aru nópe cõjeñʉ maru, vainí tʉjebu yʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede.
18 Ayu ofafar agurus re’er iban ana wowab maiye nayey na’at, nati ebiturobe ayu i ofafar asto’obenayan.
19 Aru javede Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre d̶arĩdurejacacʉ yʉ, boropatebecʉyʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Ʉbenita nópe d̶arĩduyʉvacari, cainʉmʉa boropateyʉpe barejacácʉ. Ʉbenita caride ji cʉede Jesucristoque cũinávʉpe, boropatebecʉtamu yʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru caride Moisés bácʉi d̶aicõjeiye báquede quénora d̶abecʉtamu yʉ.
19 Anayabin ayu i ofafaramaim, ofafar e’asbunu amorob, saise God isan ata bow.
20 Maje jabocʉ Jesucristo yaiyʉ́ bácʉ jocʉcʉjaravena oatʉvarejaquemavʉ ji ãmene. Que baru caride jipocai ji cʉe báquepe ãmevʉ yʉ. Cristo cʉcʉ yʉ́que d̶are d̶aibi yópe ʉ̃i ʉrõpe. Que baru javede ji d̶aiye báquepe d̶abevʉ cojedeca. Quénora d̶aivʉ Cristo jiede. Ji ãmeina teiye boje, yaidéjaquemavʉ. Que baru ʉ̃́re jʉ arĩ, ʉ̃i d̶aicõjeiyede d̶ayʉtamu yʉ.
20 Ayu i Keriso airi onaf afe’en hi’onafi, imih iti i men ayu ama’am, baise Keriso wanawana’umaim ema’am. Yawas iti boun ama’am i God Natun a bitumitumimaim ama’am, anayabin ayu iyabuwu naatu ana yawas isou i’inuw.
21 Que baru jarʉvabevʉ yʉ Jʉ̃menijicʉi jíye bojecʉbede ʉ̃i me boje, iye Jesucristoi mearo d̶acaiyede yʉre, ji d̶arĩduiyeque yópe Moisés bácʉi d̶aicõjeiyepe. Jʉ̃menijicʉi jã́ru põevare boropatebevʉpe ne d̶aiyede yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyepe, Jesucristoi yaino mácarõ jaʉbejebu. Yaijébu ʉ̃ ʉbenina.
21 Ayu men karam God ana bosiyasiyar boro ana kwahir. Baise orot yait ofafaramaim yamutufurin na God biyan tit isan nasisinaf na’at, Keriso onaf afe’en momorob i boro yabin en.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.