Apocalipse 18

Jini wen bʌ tʼan (CTU76) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Che' ñac ti ujti pejtyelel jini, ti quilʌ yambʌ ajtroñel i cha'an Dios am bʌ ti panchan chʌncol i jubel tyʌlel ti chan. An cabʌl i wersajlel i t'an. Ti sʌc'ʌ pejtyelel pañimil cha'an an i c'ʌc'al i ñuclel.
1 Depois disso, vi outro anjo descer do céu com grande autoridade, e a terra se iluminou com seu esplendor.
2 Ti c'am bʌ t'an ti yʌlʌ: Jejmenix jini colem lum Babilonia bʌ i c'aba'. Tsa'ix ochiyob ti chumtyʌl xibajob yic'ot jujunchajp ma'tye'mut mach'ʌ bʌ yom i q'uele' quixtyañujob che' bajche' jini xcuj yic'ot xtij'ab.
2 Ele deu um forte grito: “Caiu a Babilônia! A grande cidade caiu! Tornou-se habitação de demônios, esconderijo de todo espírito impuro, covil de toda ave impura e de todo animal impuro e detestável.
3 Jejmenix Babilonia como quixtyañujob ya' bʌ añob ya'i ti yʌq'ueyob i cha'len mach'ʌ wen bʌ i cha'libal cabʌl quixtyañu am bʌ ti mulawil. Ti yʌq'ueyob yumʌlob wʌ' ti mulawil cha'an i cha'leñob bajche' yom i bajñel pusic'alob. Ti yʌq'ue cha'an ochic ti ricojob jini mu' bʌ ti mʌñoñel ti choñoñel como jini ya' bʌ añob mi' lolon mulʌbeñob cabʌl chʌ bʌ an i cha'añob. Mi' lolon wen mulan i mʌñe' i choñe' cha'an jach yomob. Che' ti yʌlʌ jini ajtroñel i cha'an Dios ch'oyol bʌ ti panchan.
3 Porque todas as nações caíram por causa do Os reis da terra cometeram adultério com ela. Por ela tanto desejar luxo extravagante, os comerciantes da terra enriqueceram”.
4 Che' jini, ti cubi yambʌ ajt'an loq'uem bʌ ti panchan. Che' bajche' i t'an Cristo ti cubi. Ti yʌlʌ: Jatyetla, c cha'añet bʌ la, loq'uenla ya' ba'an jini babiloniajob. Ma' mi la' wotsan la' bʌ ti i mulob cha'an ma'an mi la' wʌq'uentyel la' wubin jini ñoj wocol bʌ mu' bʌ quejel i yubiñob.
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: “Saiam dela, meu povo! Não participem de seus pecados, ou serão castigados com ela.
5 Lʌtsʌlix i mul yubi jini ya' bʌ añob ya'i c'ʌlʌ mi c'otyel ti chan yubil. C'ajal i cha'an Dios i simaronlelob.
5 Pois os pecados dela se amontoaram até o céu, e Deus se lembrou de seus atos perversos.
6 Q'uextyʌbeñob cha'yajlel i yonlel i simaronlel bajche' ti' cha'leyob ti' contrajob.
6 Façam com ela o que ela tem feito; deem-lhe em dobro o castigo por Ela preparou um cálice de terror para os outros, por isso preparem-lhe uma porção dobrada.
7 Chʌ'ʌch yonlel bajche' ti' chan isʌ i bʌ yic'ot bajche' ti' chumle ti cabʌl chʌ bʌ an i cha'an, chʌ'ʌch lajal i yonlel wocol yic'ot ch'ʌjyemlel yom mi la' wʌq'uen i yubin. Como jini ya' bʌ añob ya'i mi yʌlob ti' pusic'al: Wʌ' buchulonla che' bajche' x'ixic bʌ yumʌlonla yubil. Ma'ix meba'onla. Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel la cubin wocol. Chʌ'ʌch mi' lolon alob ti' pusic'al.
7 Glorificou a si mesma e viveu em luxo, agora retribuam com igual quantidade de tormento e tristeza. Ela se vangloriou em seu coração: ‘Sou rainha em meu trono. Não sou uma viúva desamparada, e não tenho motivo para me lamentar’.
8 Cha'an ti caj ti pejtyelel mach'ʌ wen tsa' bʌ i cha'leyob, ti mismo jim bʌ ora mi quejel i yubin pejtyelel jini wocol: jiñʌch sajtyel yic'ot ch'ʌjyemlel yic'ot wi'ñal. Mi quejel i pulel ti c'ajc. Como p'ʌtyʌl lac Yum Dios mu' bʌ i cha'len melojel. Che' ti yʌlʌ jini ajt'an loq'uem bʌ ti panchan.
8 Por isso, estas pragas a alcançarão num só dia: morte, pranto e fome. O fogo a consumirá por completo, pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso”.
9 Jini yumʌlob wʌ' ti mulawil tsa' bʌ i cha'leyob i tsuculel yic'ot jini loq'uemo' bʌ ti Babilonia mi quejel i cha'len uq'uel cha'an i ch'ʌjyemlel che' mi' q'uelob mi letsel i buts'il che' mu' ti pulel Babilonia.
9 Os reis da terra que cometeram adultério com ela e desfrutaram seu luxo lamentarão por ela quando virem subir a fumaça de seus restos carbonizados.
10 Mi quejel i ñajti q'uelob ili lum cha'an ti caj mi' bʌc'ñan i wocol. Mi quejel i yʌlob: P'ump'uñetla añet bʌ la ti Babilonia jini colem bʌ c'otyajax bʌ lum. Ti saj ora jach ti wa' aq'uentiyetla la' xot'e' la' mul, che'ob.
10 Ficarão de longe, aterrorizados com seu tormento, e clamarão: “Que terrível, que terrível, ó Babilônia, grande cidade! Num só instante, o julgamento caiu sobre você!”.
11 Jini muc'ob bʌ ti mʌñoñel ti choñoñel mi quejel i yuc'tyan Babilonia je'el como ma'an majch mu' bʌ i bej mʌñe' jini mu' bʌ i cuche' majlel cha'an mi' choñob.
11 Os comerciantes da terra chorarão e lamentarão por ela, pois não restou ninguém para comprar suas mercadorias.
12 Jini i choñoñel jiñʌch oro yic'ot plata yic'ot c'otyajax bʌ lets bʌ i tyojol bʌ tyum tyac yic'ot perlas yic'ot ñoj wen bʌ pisil yic'ot seda bʌ pisil yic'ot chʌccojam bʌ pisil yic'ot chʌchʌc bʌ pisil yic'ot c'otyajax bʌ i yutsil bʌ tye' tyac yic'ot lets bʌ i tyojol bʌ tye' tyac yic'ot bronce yic'ot tsucul tyaq'uin yic'ot mármol bʌ i c'aba' bʌ tyun,
12 Ela comprava grandes quantidades de ouro, prata, joias e pérolas; linho fino, púrpura, seda e tecido vermelho; produtos feitos de perfumada madeira de cedro, de marfim e de madeira preciosa; bronze, ferro e mármore.
13 yic'ot je'el i ts'ʌcal uch'el canela bʌ i c'aba yic'ot yowocña bʌ i ts'ʌcal we'el yic'ot pom yic'ot yambʌ yowocña bʌ pom yic'ot perfume yic'ot vino yic'ot aceite yic'ot wen juch'ul bʌ harina yic'ot i wut jam trigo bʌ i c'aba'. An je'el mi' pʌye' majlel cha'an mi' choñe' animal tyac yujil bʌ cuchejel yic'ot tiñʌme' yic'ot caballo yic'ot carreta tyac. An je'el mi' pʌye' majlel cha'an mi' choñe' lolon ajtroñel jach bʌ quixtyañujob.
13 Também comprava canela, especiarias, incenso, mirra, bálsamo, vinho, azeite de oliva, farinha fina, trigo, gado, ovelhas, cavalos, carroças, escravos e vidas humanas.
14 Jini muc'o' bʌ ti mʌñoñel ti choñoñel, che' mi' c'ajtisañob Babilonia, mi quejel i yʌlob: Wale ma'ix bej an ti ili lum pejtyelel jini wut tye' tyac. Wale tsa'ix junyajlel jili pejtyelel i ricojlel yic'ot pejtyelel i c'otyajlel ili lum. Che' mi quejel i yʌlob.
14 “Acabaram as coisas extravagantes de que você tanto gostava”, dizem eles. “Todo o seu luxo e esplendor se foram para sempre, e nunca mais serão seus.”
15 Jini tsa' bʌ i tyajayob i ricojlel cha'an ti caj i mʌñoñel i choñoñel ya' ti Babilonia mi quejel i ñajti q'uelob cha'an ti caj mi' bʌc'ñan i wocol. Mi quejel i yuc'tyañob ili lum.
15 Os comerciantes que enriqueceram vendendo-lhe essas coisas ficarão de longe, aterrorizados com seu tormento. Chorarão e clamarão:
16 Jini muc'o' bʌ ti mʌñoñel ti choñoñel, che' mi' c'ajtisañob Babilonia, mi quejel i yʌlob: P'ump'uñetla añet bʌ la ti Babilonia ti wajali. Lajaletla yubil bajche' juntiquil x'ixic tsa' bʌ i lʌpʌ ñoj wen bʌ i pislel yic'ot chʌccojam bʌ yic'ot chʌchʌc bʌ. Lajaletla yubil bajche' juntiquil x'ixic tsa' bʌ i wen ch'ʌlʌ i bʌ ti oro yic'ot ñoj c'otyajax bʌ lets bʌ i tyojol bʌ tyun tyac yic'ot perla tyac.
16 “Que terrível, que terrível para essa grande cidade! Ela se vestia da mais fina púrpura e de linho vermelho, adornada com ouro, pedras preciosas e pérolas!
17 Ti saj ora jach ti wa' jili pejtyelel i ricojlel. Pejtyelel jini i yumob barco tyac yic'ot quixtyañujob muc'o' bʌ ti xʌmbal ti barco yic'ot pejtyelel xnijca barcojob yic'ot jini mu' bʌ ti ganar mu' bʌ ti troñel ti colem ja' ti' lu' ñajti q'ueleyob Babilonia.
17 Num só instante, toda a sua riqueza se foi!”. E todos os capitães dos navios mercantes, e também seus passageiros, marinheiros e tripulantes, ficarão de longe.
18 Che' ñac ti yilʌyob i buts'il jini c'ajc tsa' bʌ puli jini lum, ti yuc'tyʌyob. Ti c'am ti yʌlʌyob: Ma'an yambʌ colem lum lajal bʌ i c'otyajlel che' bajche' iliyi. Chʌ'ʌch mi quejel i yʌlob. Chʌ'ʌch ti quilʌ che' bajche' tic ñajal jini mu' tyo bʌ quej i yujtyel.
18 Quando virem subir a fumaça, gritarão e dirão: “Onde há outra cidade tão grande como essa?”.
19 Ti pejtyelel jini quixtyañujob ti' chocoyob ts'ubejn ti' jolob cha'an i señʌjlel i ch'ʌjyemlel. Ti c'am bʌ t'an ti yuc'tyʌyob ili lum. Ti yʌlʌyob: P'ump'uñetla añet bʌ la ti Babilonia. Cha'an ti caj la' ricojlel tsa'ix i tyajayob i ricojlel je'el pejtyelelob año' bʌ i barco ti colem ja'. Pero wale ti saj ora jach tsa'ix jisʌntiyetla. Che' ti quilʌ mi quejel i yuc'tyañob ili lum.
19 Chorarão, jogarão pó sobre a cabeça e clamarão: “Que terrível, que terrível para essa grande cidade! Os donos dos navios se enriqueceram, transportando pelos mares sua imensa riqueza. Num só instante, tudo se foi!”.
20 Che' jini ti cubi yambʌ ajt'an tsa' bʌ yʌlʌ: Pero tijicnisan la' pusic'al cha'an chʌ bʌ ti tyumbenti ili lum, jatyetla añet bʌ la ti panchan, yic'ot i cha'añet bʌ la Dios, yic'ot ti pejtyeletla yajcʌbilet bʌ la ajsubt'an ñumel, yic'ot jatyetla mu' bʌ i xiq'uet la' wʌle' Dios. Como Dios ti yʌq'ue i xot'e' i mul ili lum cha'an ti' tyʌc'lʌyetla. Che' ti cubi ajt'an che' bajche' tic ñajal.
20 Alegrem-se com o destino dela, ó céus, ó povo santo, apóstolos e profetas! Porque finalmente Deus a julgou, por causa de vocês.
21 Che' jini, juntiquil p'ʌtyʌl bʌ ajtroñel i cha'an Dios ch'oyol bʌ ti panchan ti' ch'uyu letsel jump'ej colem tyun che' bajche' colem ña'tyun yilal. Ti' choco ochel ti colem ja'. Ti yʌlʌ: Che' bajche' chʌncol c choque' jini colem tyun chʌ'ʌch je'el mi quejel i chojquel je'el jini colem lum Babilonia bʌ i c'aba'. Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel i cha' q'uejlel.
21 Então um anjo poderoso levantou uma pedra enorme, do tamanho de uma grande pedra de moinho, a lançou no mar e gritou: “Assim, Babilônia, a grande cidade, será derrubada com violência e nunca mais será encontrada!
22 Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel i cha' ubintyel i yuq'uel jini arpa bʌ música mi jinic jalʌl mi jinic trompeta. Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel i cha' ochel ya'i jini yujil bʌ i niq'ui melol chʌ bʌ tyac jach bʌ mi mejlel. Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel i cha' ubintyel ajjuch'bal ti ña'tyun ya'i.
22 Nunca mais se ouvirá em seu meio o som de harpas, cantores, flautas e trombetas. Nunca mais se achará em seu meio qualquer artífice em algum ofício. Nunca mais se ouvirá em seu meio o som do moinho.
23 Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel i cha' q'uejlel i c'ʌc'al lámpara ya' ti Babilonia. Ma'ix ba' bʌ ora mi quejel i cha' ubintyel i q'uiñilel ajñujpuñelob ya'i. Jini tsa' bʌ i cha'le mʌñoñel, choñoñel ya'i, jiñʌch jini más ñuco' bʌ ti pejtyelel mulawil, pero ti lolon ch'ujbi i lotintyel ti jini am bʌ ti Babilonia.
23 Nunca mais brilhará em seu meio a luz da lâmpada. Nunca mais se ouvirão em seu meio as vozes alegres de noivas e noivos. Pois seus comerciantes eram os poderosos do mundo, e suas feitiçarias enganavam nações.
24 Che' bajche' tic ñajal ti quilʌ bajche' mi quejel i yʌq'uentyel i wen ñusan wocol jini año' bʌ ti Babilonia como ti yʌq'ueyob ti tsʌnsʌntyel jini tsa' bʌ i xiq'ui yʌle' Dios yic'ot i cha'año' bʌ Dios. Jini año' bʌ ti Babilonia ti aq'uenti ti' wenta pejtyelelob quixtyañujob tsa' bʌ tsʌnsʌntiyob ti mulawil cha'an ti caj ti' ch'ujbiyob Dios.
24 Em suas ruas corria o sangue de profetas e do povo santo, e o sangue dos que no mundo inteiro foram mortos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.