Tiago 5
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena ne guwai gai munmane fai erongua yokamao, na ka duwaika fiyo! Tai ipun dongua fuka di ne yokamai moingi tei de erowangua ena epena ne yokamai kai meire au ori wom diyo!
1 Naatu boun kwa sabuw iyab sawar wairafi kwananowar gewas! Kwaniyababan, fana aumetawat na’in kwanitar kaukuw kwanarerey, anayabin baimakiy gagamin na’in boro isa namatar!
2 Ne yokamai guwai gai muruwo gounaro bengua tai kitai ne yokamai gainom nowame.
2 A sawar etei boro hinamun, naatu a’ar a faifuw boro ganidor hinaa.
3 Te ne yokamai kongonom gol te siwa ako neinga i kiren suwame. Kiren suwangua ena ari yokamai firainga ne yokamai ari niki deinga moimie. Ena kiren suwangua ne yokamai guwom akai naro beimie. Te kakom tei moipunga i man kamun gounangua kakom moipunga i ne yokamai guwai gainom munmane a kumo sime.
3 A gold a silver kwaya kwatototo etei boro simur hinabow naatu nati sawar boro hina’e’en, biya etei boro wairafabe na’arah nagurus. Baise kwa i boro’ika iti mar yomaninamaim kwama sawar kwaya kwatototo.
4 Fiyo! Ne yokamai furo nuwi kokonan gan tai woi neinga kokonan beinga yokama kongo erekeinga ena yokama bei moiro ne yokama kongonom erekeinga kam di mari deime. Te no Ari Wanopanom kamundi tai ta ta muruwo kiapanom bengua yaromi bei moiro ne yokamai nuwi kokonan gan kongonom erekeinga kam di mari deinga fimie.
4 A bowayah oro’orot a masawamaim hibowabow men kwabibaiyanih isan hirerey tegamigam kwanonowar? Nati oro’orot hai rererey i Regah Fairin nowar.
5 Te ne yokamai mangi tei moiro “Nonon towane mun firapune,” diro kongonom ma dere guwai gainom munmane meina baimie. No yokamai nonom kui nopungoro ena nonom i ori moingua si kei nopungamere epe ne yokamai guwai gai munmane a kumo sire ako neinga iran Yai Gumam ari ipu suwangua kakom ne yokamai bei niki de erowame.
5 Tafaramamaim a kok abisa etei i karam kwabow kwama kwabiyasisir, forobe biya hikabinitut rabi beyahi isan ana veya kwama kwakakaif.
6 Te ne yokamai furo ari yo teinga yokamai “Ne yokamai tai niki dongua beimie,” epe di ereingoro yokamai “E e,” dikeimba ne yokamai ei goimie. Ena iran Yai Gumam bei moiro tai ipun dongua fuka di ne yokamai moingi tei de erowame.
6 Sabuw gewasih asir ubar kwa’itih naatu kwarouw temomorob, men uma tirurukouw.
7 Ena iran, arinamao, ne yokamai Ari Wanopanom tokoi unangua kakom kiapam morainga i yo moiro kan moiyo! Fiyo! Yai ta tai woiro “Mansinom i nokapu dungua ena tai nokapu wom fu duwame,” diro yo moiro kan moimie. Yaromi moiro nimi koma suwangua te okome suwangua i kan moimie.
7 Taitu, yate nanub kwanama’am Regah nan. Orot masaw bowayan kwana’itin, ana masaw bow bay baiyamur isan yaten nub ma mimiy kumar hairi kakaif bay ebiyaiur na’atube.
8 Ena iran ne yokamai ama yo moiro kan moiyo! No Ari Wanopanom tokoi unangua kakom i teina ungua iran i yoporam boiro ariyo!
8 Imih kwa auman na’atube yatenanub kwanabatkikin, anayabin Regah na isan ana veya i na kabom.
9 Te, na arinamao, ne yokamai nenen kura kam di ipo ka dekeiyo! Ne yokamai kura kam di ipo ka duwainga ena Yai Gumam uro ne yokamai ipu si erowame. Kawom, ipu si erowangua yaromi unangua kakom i teina ume.
9 Taitu, men taiyuw ubar kwanit kwanigamigam, taiyuw ubar kwanit kwanabigamigam God boro nibatiyi, anayabin baibabatiyenayan i a etawan awan ebatabat.
10 Ena, arinamao, Yai Gumam kam mapunom di mari deinga ari yokamai kanom inokore ei kaniyo! Ari Wanopanom “Ne yokamai fure na kanam di mari deiyo!” di erere ewi dongoro ena yokamai fure tai ipun dongua fuka di erongua yo moiro ako sikeime.
10 Taitu, dinab oro’orot Regah wabinamaim hibibinan isan hibi’akir ana veya i yatehnub hibatkikin, bai’obaiyen nati kwana’itin kwananot.
11 Yokamai yo moiro ako sikeinga ena no yokamai “Yokamai denom minom moko iwa fime,” dupune. Te ne yokamai yai ta kam Yop yaromi kam inokore ei kaniyo! Tai ipun dongua yaromi fuka di tongua yaromi yo moingua Yai Gumam mouwom wako tekengoro ena okome Ari Wanopanom uro bei nokapu de tome. Kawom, no Ari Wanopanom yaromi ari kanom fire bei nokapu de erome.
11 Nati sabuw i baigegewasinayah tao kwaso’ob. Anayabin yatehnub hibatkikin wainabih. Job bi’akir ana veya yaten nub babatkikin i hio kwanowar, naatu ana yomaninamaim Regah mi’itube isan sisinaf i kwaso’ob. Anayabin Regah i yan bababanin naatu kabeberayan.
12 Ena, arinamao, na ka epena duwaika fi goi iyo! Ne yokamai okonom koi kamundi dere “Kawom duwapune,” diro beinga epe beikeiyo! Te ne yokamai okonom koi mansinomdi bo tai ta ta dere “Kawom duwapune,” diro beinga epe ama beikeiyo! Ne yokamai “O duwapune,” di firainga ena kawom “O” diyo! Te “E e duwapune,” di firainga ena kawom “E e” diyo! Ka epe duwainga ena Yai Gumam ipu si erekename.
12 Baise taitu, sawar tafantoro’ot i iti, obaifaro’omih men mar o tafaram wabihimaim kwanao baifaro’omih, o sawar afa wabihimaim kwanao baifaro’omih, sinafumih turobe inao inasinaf o men inasinaf, saise God boro men ubar nit nibatiyimih.
13 Ena tai ipun dongua ne yokamai fuka di erowangua ena ne yokamai ka make ei teiyo! Te ne yokamai denom minom mun firangua ne yokamai Yai Gumam wi kirame di teiyo!
13 Orot yait kwa wanawanamaim isan yababan emamatar nayoyoban, naatu orot yait ebiyasisir bora’ara’aten ana ew natabor.
14 Te ne yokamai nenta nupi fai morangua yaromi bei moiro ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai unom boi erowangoro yokamai ure eri oriwa nurom gam bui tere ka make eire “O, Ari Wanopanom, yaromi akire di to!” dire
14 Orot yait kwa wanawanamaim nasasawow Kirisiyan orot ukwarih isah tur niyafar hinan isan hinayoyoban naatu Regah wabinamaim biyan raiy hinisuwei.
15 fi ki si towainga ena Ari Wanopanom akire di tere i koi de towame. Te Ari Wanopanom bei moiro yaromi biam fai towangua ama kore de towame.
15 Yoyobanayah baitumatumamaim hinayoyoban orot sawuwin boro nayawas, Regah boro nimisiruw yawas nitin, naatu bowabow kakafih nasisinaf na’at Regah boro nanotawiyen.
16 Ena iran ne yokamai “No yokamai nupi faipunga gouname,” diro ena bianom fai ereinga nenen ka di ipo ka dere di mari de erere ka make ei teiyo! Kawom, yai yo tere moingua yaromi ka make ei towangoro tai yoporam boingua fuka duwame.
16 Isan imih taiyuw wanawanamaim abowabow kakafih turanah matah kwana’e’en, naatu turanah bairi isa kwanayoyoban saise kwa boro yawas kwanab. Orot dogoron mutufurin ana yoyoban i fairin yabin boro namatar.
17 Ena fiyo! Iraiya yaromi no yokamai moipungamere epe ama moime. Ena yaromi yoporam boiro ka make ei tere “O, Yai Gumam, nimi suwangua awi dekeyo!” dungoro ena noniki suraiye te kapa okonom koro muruwo koro towane nimi sikeme.
17 Elijah i orot it na’atube, baise ana not tutufin etei yoyoban, men kok toun tayar, naatu kwamur tounu tafan sumar six na’atube toun men yar.
18 Ena kakom i mora goungoro yaromi tokoi Yai Gumam ka make ei tongoro nimi ori sungoro ena tai woinga nokapu mokome.
18 Baise iban yoyoban maiye marane toun yar re me yan sawar hikuboubunih hiyen aau himatar.
19 Ena, arinamao, ne yokamai nenta gunom kam kawom dungua konom i ma dere nangua ena te yai ta fure okom akore inako dere gunom kam konom tokoi unangua
19 Taitu, kwa wanawanamaim orot ta turobe ana yawas nawas kasiy natitit na’at, o ta nati orot inibais namatabir maiye.
20 ena firo! Yaromi bei moiro yai ta biam fai tongua yaromi okom akore inako dere gunom kam konom tokoi unangua ena yaromi yai ta biam fai tongua yaromi kuiam akire di towangoro ena kakom kakom goikename. Te Yai Gumam yaromi biam fai tongua i munmane kore de towame. Ena na kanam mora epe.
20 Iti tur i kwananot. O yait taituwa bowabow kakafin wairafin inibais ana kakafihine inarumutufur namamatabir maiye, nati orot ayubin i morobone iyawas, naatu Regah ana kakafih etei boro nanotawiyen nasawar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.