Romanos 11

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena iran i na “Yai Gumam Isirae ari ema domo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yaromi bei moiro na akire di narere moi kuwom suwaika mapunomom narongoro te na nanan Isirae yai ta moiye. Aparam yaromi na awanam moimba te na Bensamin yaromi gam moiye.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Komari Yai Gumam Isirae ari nou kei ei erongua ena epena ema dekeme. Ena ne yokama mora kaningai kam mapunom koro dungua i Iraiya yaromi bei moiro Isirae ari ka kori di erere Yai Gumam ka make ei tome.
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 Yaromi “Ari Wanopanom yo, yokamai furo ne kanum di mari deinga ari ei goime. Te yokamai fi mun ei ereinga akaiyom si furai farai beime. Ena na ne fi ki si ereika yai towane wom moikoro te yokamai ‘Na nai gorapune,’ diro na wandouime,” epe di tomba
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Yai Gumam ka mokom bairo “Na bei moiro ne te arinuma 7000 yokamai gere ako ki si ereikoro ena yokamai na arinama moime. Yokamai furo yai gumam kasu beinga Ba gumamdi tei furo kaunom gurom boi tere kam akire di tekeime,” epe di tome.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ena epe wom epena kakom Yai Gumam bei moiro ari suwo koropane nou kei eiro bei nokapu de erongoro ena Isirae ari yokamai yo moimie.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Ena ari “Yai Gumam bei nokapu de norowame,” diro kokonan beinga Yai Gumam yokamai nou kei ei erekemba yaromi “Na yokamai bei nokapu de erowaiye,” di fingua ena yokamai nou kei ei erome. Ena ari kokonan beinga Yai Gumam yokamai nou kei ei erowangua ena iran yaromi bei nokapu dongua mapunom i bei nokapu dongua mapunom kawom dikename.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Ena Isirae ari muruwo “Yai Gumam yo tongua mapunom inapune,” diro wandoure furo kankeimba Yai Gumam Isirae ari suwo koropane nou kei ei erongua yokamai kanero imie. Ena Yai Gumam bei moiro ari koro yo moinga yokamai denom minom inokore ei finga bei ipun de erongoro iran Yai Gumam unom boi erongua fikeime.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Ena kam mapunom koi dungua:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Te Dawiri yaromi ka epe dume:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Te ne ‘Yokamai na mapunanam kankenaime,’ diro bei erengere ena okonom murom gi duwame. Te ne bei erengere yokamai kakom kakom tai ipun dowangua inaime,” epe di teiye.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ena na ka ta mina wakore duwaiye. “Isirae ari yokamai ako fainga tokoi arowainga faikenamo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yokamai ako fainga ena Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai munmane akire di erere moi kuwom suwainga mapunomom erome. Erongoro ena Yura ari kanere denom minom niki de firo moi kuwom suwainga mapunomom i ama “Inapune,” duwaime.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Ena Isirae ari bianom beiro ako singa iran Yai Gumam bei moiro ari yai opai Yura ari moikeinga yokamai muruwo bei nokapu wom de erome. Iran i okome Isirae ari Yai Gumam nou kei ei erongua yokamai fi ki si towainga ena Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai bei nokapu ori wom de erowame.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ena epena na ka duwaro beika na ne Yura ari moikeinga yokamai ka di erowaiye. Yai Gumam nawi ne Yura ari moikeinga yokamai moingi tei de narongoro na kokonan bei ereika mun fiye.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Ena na “Arinama yokamai denom minom niki de finga ne yokamai mapunom nokapu wom ingamere epe ama inaingoro ena Yai Gumam yokamai suwo koropane akire di erere moi kuwom suwainga mapunom erowame” di firo ena kokonan bei ereiye.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Te Yai Gumam Isirae ari yokamai suwo koropane ma de erongua ena ari man man koro koro tei moinga yokamai uro Yai Gumam yokoiyom epemere fuka dime. Ena iran i Yai Gumam furo na arinama Isirae ari yokamai tokoi ekurowangua ena ari yono akaiyomdi tokoi areingamere epe tokoi arowaime.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ena na ka kuiam duwaiye. Ari kaime dori koro ta ire Yai Gumam teinga ena kaime dori muruwo i Yai Gumam tarom dume. Bo te ari eri douranom Yai Gumam teinga ena eri yokam muruwo i Yai Gumam tarom ama dume. Ena epe mere no Yura ari awanom yokamai Yai Gumam ariyoma moinga iran i no yokamai awanom ganoma moipunga Yai Gumam ariyoma ama moipune.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ena yai ta furo eri yokam dou diro bei donguamere epe Yai Gumam Yura ari suwo koropane ema dome. Te yai ta yaromi ama furo eri oriwa ekoi mokongua yokam iro uro eri oriwa suna tei mokoro dungua akai ne tongoro ena yokam i yokam yokamai suna tei dunguamere epe ne yokamai bam ta ari epe mere moime. Ena eri oriwa yokam yokamai eri nurom iro mokonguamere epe ne yokamai furo Yai Gumam no Yura ari yokamai awanoma bei nokapu de erongua mapunom ama imie.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Ena iran i Yura ari eri yokam dou diro bei donguamere epe moinga ne yokamai kou kou ei erekeiyo! Ma deiyo! Ne yokamai eri yokam dunguamere epe moinga ne yokamai bei moiro eri douranom i akire di tekeimba eri douranom bei moiro ne yokamai akire di erome.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Akire di eromba ne yokamai ka epe duwaime. “Yai Gumam ‘Yai ta eri yokam ta ire ure eri akai ne tonguamere epe no yokamai akai ne norowaiye,’ diro yai ta eri yokam dou dire bei donguamere epe yaromi Yura ari ema dome,” epe duwaingoro
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 ena na ka epe mokom bairo di erowaiye. “Ne yokamai kawom dime. Na arinama Yura ari yokamai fi ki si tekeinga ena Yai Gumam yokamai ema dongoro te ne yokamai fi ki si teinga ena ariro erowai teimie. Iran i ne yokamai kou kou eikeiyo! Tamanume. Ne yokamai kuriyom fiyo!
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Kawom, Yura ari eri yokam kawom epe mere dungua kakom i fi ki si tekeinga ena Yai Gumam yokamai ema de erongua ena ne yokamai fi ki si tekenainga Yai Gumam ne yokamai ama ema de erowangua ena kuriyom fi teiyo!” ka epe di ereiye.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Ena ne yokamai kaniyo! Yai Gumam bei nokapu dongua mapunom bemba yaromi bei niki dongua mapunom i ama beme. Yaromi furo Yura ari ako fainga yokamai bei niki de eromba ne yokamai bam ta ari furo yaromi bei nokapu de erongua mapunom dourom borainga yaromi kakom kakom bei nokapu wom de erowame. Te ne yokamai mapunom i dourom boikenainga ena Yai Gumam ne yokamai ema dowame.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Te Yura ari fi ki si towainga ena yai ta eri yokam ta ire uro eri ta akai nero si dauwi tonguamere epe Yai Gumam bei moiro yokamai si dauwi erowame. Kawom, Yai Gumam “Epe benaiye,” duwangua bename.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ena yai ta furo eri oriwa ekoi suna tei mokongua yokam i dou dire ire uro mapunom “Epe benapunga i faikename,” dupunga beire eri oriwa suna tei mokongua akai ne tonguamere epe ne yokamai akai nero si dauwi tonguamere epe moimie. Te eri oriwa suna tei mokonguamere epe Yura ari yokamai moimie. Ena Yai Gumam eri suna tei mokongua yokam dou di dongua yokamai iro nenen erinom tokoi akai ne erowangua i kokonan ori dikename.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Ena ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka koma di mari dekengua kam epena i di mari dowaika firainga na mun firaiye. Firainga ena “No yokamai mapunom mapunom muruwo fipune,” epe di fikeiyo! Ena na koma di mari dekengua kam i epena ne yokamai di mari de erowaiye. Isirae ari yokamai suwo koropane denom minom bi di firo furako faikero moime. Ena yokamai epe beire moinga yokamai okome kakom i ama epe beiro moraime. Ena ari bam ta Yai Gumam nou kei ei erongua yokamai muruwo u yaromi ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nainga kakom tei Isirae ari denom minom bi diro furako faikeinga i gouname.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Ena Yai Gumam Isirae ari muruwo akire di erere moi kuwom suwainga akaiyom erowame. Ena ka mapunom koi epe dungua
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Ena Yai Gumam “Na ne yokamai bianom kore dowaiye,” diro ka koi gowa si engua i yokamai di erowamie.
27 “Naatu
28 Ena Yura ari bei moiro gunom kam mounom wako teinga yokamai Yai Gumam kiam moinga iran Yai Gumam ne yokamai bam ta ari akire di eromie. Akire di eromba Yai Gumam Yura ari gunom boi erongua te yaromi Isirae ari awanom yokamai “Ne yokamai gaunoma kakom kakom na yokoinama moraime,” diro gowa si engua ena yokamai yokoiyom moime.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Kawom, Yai Gumam “Ari gunom boi erere bei nokapu de erowaiye,” duwangua okome gunom boire bei nokapu de erekenamo? Ma deiyo! Yaromi kakom kakom ari gunom boi erere bei nokapu de erowame.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ena ne ari Yura ari moikeinga yokamao, ka i fiyo! Koma ne yokamai Yai Gumam kam gore dikeimba epena Yura ari kam gore dikeinga ena Yai Gumam ne yokamai kanom fi eromie.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ena epe wom epena Yura ari yokamai Yai Gumam kam gore dikeimba okome yaromi ne yokamai kanom fi erowangua kakom tei yaromi bei moiro yokamai kanom tokoi fi erowame.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo kanom fi erowaiye,” diro ena yokamai kam gore dikeinga mapunom i kan si erome.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Aiya! Yai Gumam no yokamai muruwo kawom bei nokapu de norome. Te yaromi inokore nokapu wom eire tai i mapunom mapunom muruwo mora fimie. Ena yai ta bei moiro Yai Gumam inokore engua mapunom wandounangua faikename. Ena te yai ta bei moiro Yai Gumam bengua mapunom wandounangua i ama faikename.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Ena kam mapunom epe dungua
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Eramom yaromi tai tongua ena tai mokom bai towame?
35 O yait God a sawar itin,
36 ena no yokamai mora fipunga yai ta epe benangua moikeme. Yai Gumam tai kan muruwo bei eire ena kiapam moime. Ena yaromi tai kan muruwo kapakom moime. Ena no yokamai kakom kakom yaromi kam akire duwapune. I kawom.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.