João 8
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Fimba te Yesu fu Oriwa kopu tei fume.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Ena kamun takongua koimoiri wom Yesu fu fi mun ei teinga ikom tokoi fungoro ena ari yai opai munmane Yesu moingui tei wingoro ena yaromi ame dere ka nuwi si erome.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Ena ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi yokamai gere furo opai ta yai opai kau einga bei niki dongua mapunom bengua oparomi akire ure suna tei deinga arero moingoro
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 “Ena ka nuwi si norenga yai yo, oparomi yai opai kau einga bei niki dongua mapunom bengua ari kanimie.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Te Mose ka di guwo diro ‘Opai epe benanguai nonon kongo kupa siro si gorapune,’ dume. Ena ne ‘Tora beme,’ dine?” di teime.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Yokamai ka epe dinga Yesu ka kea ei tero “Ka kori di towapune,” di firo dime. Ena yokamai ka dinga ena Yesu gome dero okom towane mansinomdi munom boi moingoro
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 yokamai yo mina wako moingoro ena Yesu arero “Nenta ne yokamai moingi suna tei moingua yaromi biam fai tekenangua yaromi kongo koma fiasi dere opai suwame,” epe di erero
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 ena tokoi gome dero okom towane mansinomdi munom boingoro
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 ena yokamai ka i fire gai goire ari dumanom kanom koma fingoro mapunom boiro towane towane fu moiro moiro muruwo fu gouingoro ena Yesu moingui tei oparomi arere moipire.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Ena Yesu arere “Opai yo, ari yokamai amai moime? Nenta ne ka kori di erere meinam erowangua yaromi moikemo?” di tongoro
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 ena “Ari Wanopanomyo, nenta moikeme,” dungoro ena Yesu “Ne ama ka kori di erekenaiye. Ne fure bianum fanangua tarom ta beikeyo!” epe di tome.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Ena okome Yesu fure ari yai opai kuku boinga ka ta di erome. “Na mangi tawa bau boika yarom moiye. Ena ari yai opai ure na douinam dourom boraingai yokamai si borangui akaiyomdi tei wankenaimba kewa dongui moi kuwom singa konom i wan moraimie,” di mari dongoro
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 ena Feresi yokamai “Nenen towane kanum wayom di mari denga i faikeme. ‘Ne kawom dinbo te kasu dinbo?’ fikepune,” di teingoro
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Yesu ka mokom bairo “Na uka konom kaniye. Te na dere naika konom ama kanikai ena na nanan kanam di mari deikai fanangua i kawom diye. Te ne yokama na uka konom te dere naika konom kankeimie.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Ne yokama kaningai na ganam dinom gere moiro tai beika kanero ipu si nareimba na uro ari ipu si erowaro kuiye.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Te na yo moikere na nenam na nawi dongua yaromi na gere ama moipuika ena na ari ipu si erowaika na kawom ipu si erowaiye.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Ena Mose ka di guwo dungua ne yokama erongua i epe dume: ‘Yai surai yai ta kam towane duwaingore ena ka i kawom duwame,’ epe boime.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Ena na nanan kanam wayom di mari dekoro te yai ta gere nanan kanam wayom di mari dongua yaromi na nenam na nawi dongua yaromi moingua iran i no surai kanom dupuka i kawom dupuiye,” di erongoro
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 ena yokamai “Ne nenum amai moime?” di teingoro “Ne yokamai na mapunanam te nenam mapunom kankeimie. Te ne yokama na mapunanam kanainga ena na nenam mapunom ama kanaime,” di erome.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Yesu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom moiro te ari kongo mukom iro Yai Gumam teinga akaiyom teina tei moiro ka nuwi si ere moimba yaromi gam kipi kairo gorangua kakom ama kungua ena iran yai ta kan si tekeme.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Ena Yesu ka tokoi di erome. “Na dere fuiye. Te ne yokama ‘Na nakanapune,’ diro wandou nainga nakankenaimba ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie. Ne yokamai na kon naro beika ama kinaime,” di erongoro
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 ena Yura ari yokamai “Tora beme? ‘No yokamai yaromi kon naro bengua ama kinaime,’ dungua yaromi nenen si gorambo?” dingoro
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 “Ne yokamai mangi oropo tei ari moimba na kamundi teme iwa yai moiye. Ne yokamai mangi tai mapunom dourom boinga ari moimba na mangi tai mapunom dourom boikeika yai moiye.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Ena iran na ‘Ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie,’ mora di ereiye. Ena ne yokamai ‘Na kakom kakom moi kuwom singa kapakom moime,’ dire fi ki si narekenainga ena kawom ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie,” epe di erongoro
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 ena “Ne eramom moine?” diro mina wako teingoro ena Yesu “Na koma mapunanam di ereikamere na epe moiye.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Na bei moiro ne yokamai tai beinga munmane ipu suwaika fanamie. Na bei moiro ne yokamai tai mapunom beinga inokore ei fikamere epe ka di mari dere ipu sikenaiye. Ena na nawi dongua yaromi mapunom kawom dungua ena ka ta ta muruwo yaromi dungua fika ka i ari yai opai mangi tei moinga di mari deiye,” di eromba
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 yokamai yaromi nem kam di erongua fikeimie.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Ena iran Yesu ka tokoi di erome. “Ne yokamai na ari gaunom wam eri yoro bakomdi akire duwainga kakom ne yokamai na mapunanam firaime. Te ne yokama ama firainga na nanan fikamere tai ta ta beikeiye. Na nenam ka nuwi si naronguamere epe ka i ari di ereiye.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Te na nawi dongua yaromi na gere ama moipunie. Kakom kakom na yaromi fi mun engua tarom towane beika ena yaromi ‘Nanan towane morame,’ dire na ma dekemie,” di erome.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Ena ari yai opai munmane moiro Yesu ka epe dungua firo fi ki si teimie.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Ena Yesu Yura ari fi ki si teinga yokamai ka epe di erome. “Ena ne yokamai na kanam fire denom minomdi ikai tei duwangua iran ne yokamai na mounamdi finga ari kawom moraimie.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Te ne yokamai ka mapunom kawom firainga denom minomdi ikai tei duwangua ena kan fainga epemere moikere bianom faingua konom moikenaimba mun firaimie,” di erongoro
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 “No yokamai Aparam ariyoma moiro ena kakom kakom nuwi kokonan yai ta bei tekepune. Ena ne ‘Kan fainga epemere moikere nuwi kokonan beikenaime,’ dinga mapunom di noro!” di teingoro
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 ena Yesu “Na ka duwaika fi goi iyo! Ari yai opai bianom beinga bianom kan si erongoro ena yokamai bianom faingua kapakom yaromi nuwi kokonan bei teimie.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Ena nuwi kokonan gan yaromi iki kapakom nenen ariyoma moikeme. Tamanume. Okome yai ta uro meina beire nuwi kokonan gan akire bam ta name. Namba iki kapakom wam i ariyom moiro ikom kakom kakom moi derewo morame. Epemere ari bianom kan si erongua yokamai Yai Gumam ariyoma kawom moikeinga iran yokamai kamundi nainga konom wankeime.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Ena iran na Yai Gumam wam bei moiro ne yokamai kan fainga gui de erowaika ne yokamai furo bianom faingua kapakom yaromi nuwi kokonan kawom bei tekenaime.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Te na mora fika ne yokamai Aparam gauwoma moimba na kanam ne yokamai denom minomdi dikengua ena ‘Na nai gorapune,’ di fimie.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Te na nenam moingui tei moiro tai kanikai di mari de moipa ne yokama aunom ka di erongua fire tarom beimie,” di erongoro
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 “No yokamai aunom i Aparam,” di teingoro ena Yesu “Ne yokamai Aparam gauwoma kawom moraingai ena ne yokama Aparam tai mapunom benguamere epe benaime.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Na Yai Gumam ka dungua fukamere epe kawom di ereika yaromi moipa epena ne yokamai na nai goraro beimie. Aparam tai epe beikemie.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Ena ne yokamai aunom tai mapunom benguamere epe beimie,” di erongoro “No yokamai manoma yai kunei sire no yokamai kui eikeimie. No yokamai nenom towane moingua i Yai Gumam moimie,” di teimie.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Di teingoro ena Yesu ka tokoi di eromie. “Yai Gumam ne yokama nenom kawom morangua ena ne yokamai denom minom mun fi nareime. Na Yai Gumam moingui iwa moiro dere ure ena epena tawa moiye. Na nanan fikamere tawa kuipa yaromi na nawi dongoro wiye.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Te na di fikai ‘Ne yokamai bei moiro na kanam mapunom firo gai goraime,’ epe di fikai iran ne yokamai na ka dikai mapunom fire kuri fimie.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Ne yokama nenom Satan gama moiro ena nenom i ‘Tai benaime,’ di fingua ne yokamai tarom i beimie. Man kamun bei engua kakom Satan yaromi ari ei goingua yai moiro epena ama yo moimie. Yaromi kawom mapunom fai tekengua ena kon kawom dourom boikemie. Yaromi ka kasu dungua yai moiro te kasu mapunom nem moingua ena kakom kakom yaromi ka kasu kapakom moiro di dero di dero moimie.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Dumba na ka kawom ne yokama di ereika ne yokama fi ki si narekeimie.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Ena ne yokama moingi suna tei nenta na bianam faingua i mari dekeme. Te na ka kawom dika ne yokamai fi ki si narowainga i faname.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Te ari yai opai Yai Gumam gama moinga yokamai yaromi kam fimie. Ena ne yokamai Yai Gumam gama moikeinga iran yaromi kam fikeimie,” di erome.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Yesu ka di erongoro ena Yura ari ori ka mokom bairo “No yokamai koma ka kawom dupunga ‘Ne Samaria du yai moiro te murom niki dongua moi erome,’ epe dupune,” di teingoro
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 ena Yesu ka mokom bairo “Murom niki dongua ta moi narokemie. Ma deiyo! Na nenam kam akire dipa ne yokami na kanam ka sire ime de nareimie.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Yai Gumam na yaromi na kokonan beika toren kanungua iran ‘Na kanam akire duwaiye,’ diro kokonan bemie. Yaromi ari ipu siro meinanom erowangua yaromi moime.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Ari yai opai ori gawo na kanam gore duwainga kakom kakom goikenaimie,” di erongoro
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 “Epena no yokama mora fipunga murom niki dongua ta ne moi eromie. Aparam mora goingoro te ka mapunom ari ama mora goimba ne ‘Ari yokamai na kanam gore duwainga kakom kakom goikenaime,’ epe dinie.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Tora beme? No yokamai awanom Aparam goingua ena ‘Na Aparam bire teiye,’ di fino? I faikeme. Te ka mapunom ari ama mora goinga ena ne ‘Na yai ori moiye,’ di finba ne yai ori moikenie,” epe di teingoro
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 “Ena na nanan kanam akire duwaika i u yo namie. Te na aunam kanam akire dumie. Te ne yokamai ‘Yaromi no yokamai Yai Gumanom moimie,’ dimie.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Ne yokamai yaromi mapunom kawom kankeimba na ikaniye. Te na ‘Yaromi gumam kankeiye,’ duwaika na ne yokamai ka kasu dingamere epe duwaipa na yaromi mora kanere kam dungua gore di moiye.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Te ne yokama awanom Aparam ‘Na mangi tawa unangua kakom kanaiye,’ diro mun ori wom fime. Te yaromi kakom i mora kanero miriyom mokomie,” epe di erongoro
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 ena Yura ari yokamai “Ne non iki 50 ama i dekenia ne Aparam kanenga i kam dinga faikemie,” di teingoro
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 “Fi goi iyo! Aparam ama kui nekengoro na komari wom moiye,” epe dungoro
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Yesu “Na te Yai Gumam kounom moipire,” dungua yokamai “Kongo kupa suwapune,” diro ako imba Yesu eke dero fi mun ei teinga ikom ma dero u mena fume.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.