Hebreus 7
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena na bei moiro Mekisereki kam wayom di mari dowaiye. Yaromi iki birom ori Serem yai ori beiro ari kiapam bei ere moiro te yaromi Yai Gumam teme iwa moingua yaromi fi mun ei tongua yai moime. Te koma Aparam furo akai ta ari mokoinga yokamai kura boi erero eiro ena inako dero ikomdi naro fungoro ena Mekisereki yaromi kon mori tei i mari dero kanero boware guwo di tongoro
1 Melkisedek i tafaram Salem ana aiwob, naatu God ta’imon Auyom ma’ama’anin ana Firis. Veya ta Abraham tafaram etei kwafe’en hai aiwob bairi hiyow rarouw ufunamaim, matabir nan basit Melkisedek hairi hitar, naatu Melkisedek Abraham igegewasin.
2 ena Aparam bei moiro kura boingua tarom i muruwo ipu siro okonom koro koro muruwo beiro koro towane ta Mekisereki tome. Ena Mekisereki yaromi kam i firapune. Nonon awa towapunga mapunom ta i epe: Yaromi yo tongua yai ori moime. Te yaromi iki birom ori Serem yai ori bengua ama moingua ena mapunom ta i epe: Yaromi ari denom minom gore amine ei erongua yai orinom moime.
2 Abraham sawar ana roumukur etei Melkisedek itin. Melkisedek anayabin i, “Aiwob ana yawas mutufurin.” Naatu Salem ana aiwob, imih i wabin anayabin turin i, “Tufuw ana aiwob.”
3 Te Mekisereki nem mam te awama yokamai kanom fikepune. Yai Gumam kam mapunom yokamai kanom i mari dekeme. Te yaromi kui neinga kakom te goingua kakom i kam mapunom ama i mari dekeme. Te Yai Gumam wam fi mun ei tongua kokonan kakom kakom bei moi derewo moinguamere epe Mekisereki fi mun ei tongoro yaromi kakom kakom moi derewo moime.
3 Melkisedek hinah o tamah o uwahinah ana a’agir ana gin tanay boro men tanatita’ur. Naatu ana tufuw o ana morob men taso’ob, anayabin bukamaim men ta hikirum ema’am boro tana’itin. I God Natun na’atube wanatowan firis ema’am.
4 Ena ne yokamai fiyo! Mekisereki yaromi yai ori wom moimie. Koma no awanom Aparam ari kura boi erongua kakom tei yaromi kura boingua tai kan ingua tarom i iro ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Mekisereki tome. Tongua iran i Mekisereki yaromi yai ori mokongua moiro Aparam ime de tome.
4 Imih kwana’itin, iti orot i gagamin anababatun. Ata agir Abraham i wabin gagamin, baise baiyowane mamatabir sawar roumukur etei Melkisedek itin.
5 Te Mekisereki yaromi bei moiro Liwai yaromi gama ama ime de erome. Liwai yaromi gama yokamai bei furo bei furo fi mun ei teinga kokonan imie. Ena Mose ka di guwo dungua i epe Liwai gama di erome: “Isirae ari yokamai bei moiro tainom i ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Yai Gumam towaime. Ena ne yokamai ari tai i towainga tarom i ire a kumo siyo!” epe di erome. Te Isirae ari yokamai Liwai ariyoma gama moiro te Aparam gama ama moimba Liwai gama yokamai furo arinoma tainom koro towane ta imie.
5 Naatu Israel sabuw etei i Abraham wawawan, baise ofafaramaim eo, Levi wawawan akisihimo boro hinifiris, naatu siwar roumukur i taituwah Israel sabuw biyahine hinab.
6 Imba Mekisereki yaromi Liwai gam moikemba te Aparam tarom iro ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Mekisereki tongoro ena Mekisereki yaromi furo Aparam Yai Gumam ka di koi engua inangua yaromi boware tome.
6 Naatu Melkisedek i men Levi ana rara’ane tufuw, baise Abraham God ana omatanen bai ma’am biyanane sawar roumukur etei Melkisedek bai, naatu igegewasin.
7 Ena no yokamai mora kanupunga yai boware tongua yaromi bei moiro boware ingua yai ta bire ime de tome.
7 Imih men tanakasiy. Orot yait uman bora’ah turan ebigegewasin nati orot i gagamin naatu orot yait baigegewasin ebaib i orot kikimin.
8 Ena Liwai gama fi mun ei teinga kokonan beinga yokamai Isirae ari tainom koro ta iro yokamai mora goimba te Mekisereki yaromi furo Aparam tainom koro ta ingua ena ka mapunom i epe dume: “Yaromi kakom kakom moi derewo morame,” i epe dume.
8 Firis ana efamaim, Levi ana rara’ane hina hifiris, sawar roumukur hibowabow i himorob. Baise Melkisedek sawar roumukur baib i yawasin ema’am, Bukamaim eo na’atube.
9 — ausente —
9 Imih boro iti na’atube tanao, Levi wawawan i sawar roumukur hibowabow, baise Abraham Melkisedek isan sawar roumukur bitin ana veya i auman hitin.
10 — ausente —
10 Nati ana veya’amaim taso’ob, Levi i men tufuw, baise Levi i uwah Abraham biyan ana rara wanawanan ma’am ana veya, Melkisedek hairi hitar.
11 Ena komari Yai Gumam ka di guwo dungua diro Mose tere ena “Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inaime,” di erongoro ena yokamai kokonan i imie. Yokamai kokonan imba kokonan i bei moiro ari kawom akire di erekengua iran i Yai Gumam bei moiro “Yai ta uro fi mun ei tongua kokonan ta iname,” diro awi mangi dongoro u mari ume. Liwai gama ta Aron yaromi fi mun ei tongua yai moinguamere epe Yai Gumam awi dongua yaromi moikemba yaromi furo Mekisereki fi mun ei tongua yai moinguamere epe moime.
11 Levi ana big akisihimo firis ana bowabow hibowabow ana veya Israel sabuw ofafar itih. Naatu iti levite firis ana bowabow hibowabow imaim tarurusouwit na’at, aisim boro firis tabo tan, Melkisedek ana rara’ane, men Aaron ana rara’ane.
12 Ena koma Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan bei moiro bei moi wimba epena mapunom i ma dopune. Ena fi mun ei teinga mapunom i ma dere fi mun ei tongua yai ta dourom boipunga iran ka di guwo dungua koma dourom boipunga i ama ma dere ka ta di guwo dungua dourom boipune.
12 Anayabin firis ana bowabow hinaya’abun orot ta nabaib, ofafar auman boro hinabotabir.
13 Ena fi mun ei tongua yai ta u mari ungua mapunom i tora dume? Yaromi Liwai gam moikeinga ena Liwai fi mun ei teinga kokonanom i ikere fu fi mun ei teinga akaiyom tei ama kimie.
13 Naatu Buk Atamaninamaim ata Regah isan hikikirum, i ana rara’amaim men ta firis ana bowabow bow sibor eafusaramih, iti i big ta hai bowabow.
14 Tamanumie. Nonon yokamai mora kanupunga Isirae wam ta yaromi kam Yura dinga yaromi no Ari Wanopanom Yesu awam moingoro te Mose yaromi bei moiro Yura gama “Ne yokamai fi mun ei teinga kokonan i inaime,” di erekeme.
14 It etei taso’ob Regah i Judah ana bigane tufuw, naatu Moses men kafa’imo Judah ana bigane firis ana bowabow isan iuwihimih.
15 Ena Mekisereki u mari funguamere epe fi mun ei tongua yai ta u mari fungua iran i nonon yokamai ka di guwo dungua koma dourom boipunga i goungua mapunom i kawom fuka dungoro kanupunie.
15 Abisa ao i bebeyan kwa’itin, anayabin firis boubun God rurubin ana bowabow i men firis mat hibowabow na’atube, baise firis Melkisedek na’atube.
16 Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inga Mose ka di guwo dungua “Liwai gama fi mun ei teinga kokonan inaime,” dungua ena Liwai gama epe u mari fimba Yesu yoporam boingua iran kakom moi derewo morangua ena yaromi fi mun ei tongua kokonan imie.
16 Iti orot boubun na bifiris i men orot babin hai ofafar naatu hai o baiyunenamaim na ifirisimih, baise yawas wanatowan ana fairane.
17 Yaromi fi mun ei tongua kokonan inguamere epe Yai Gumam ka mapunom epe di tome: “Ne kakom kakom fi mun ei tongua yai moi derewo moranie. Mekisereki yaromi fi mun ei tongua kokonan inguamere epe ne kokonan inanie,” epe di tome.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “O i boro wanatowan inifiris, firis Melkisedek na’atube.”
18 Koma Mose ka di guwo dungua “Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inaime,” epe dungua i erowai tere nonon akire di norekengua iran Yai Gumam bei moiro ka i bei ma domie.
18 Ofafar atamanin i hibosair nabin hiyai, anayabin ririm naatu ana fair sawar.
19 Te Mose “Ari yokamai yo tere moraime,” diro ka di guwo dungua ari eromba ka i no ari yokamai muruwo akire di norongua i faikeme. Faikengua ena Yai Gumam bei moiro nonon yokamai yaromi moingui teina tei napunga konom ta irau noromie.
19 Anayabin Moses ana ofafar i men karam boro sawar ta takusouw, imih boun i sawar ta gewasin hi’obaiyit, saise nuhit nafot tanan God sisibinamaim tanatit.
20 Ena Yai Gumam bei moiro “Yesu yaromi fi mun ei tongua yai morame,” diro yo morom ka di koi eikeme. Tamanume. Yaromi nenen kam dairo ka di koi emba yaromi bei moiro ari fi mun ei teinga kokonan koma inga yokamai “Ne yokamai fi mun ei teinga kokonan inaimie,” diro nenen kam dairo ka di koi ei erekeme.
20 Naatu anao maiye kwananowar, sabuw afa hibifiris i ofafaramaim hina hifiris, men omatanenamaim.
21 Ei erekemba Yesu fi mun ei tongua kokonan ingua kakom tei Yai Gumam nenen kam dairo okom koi mapomdi dero ka kawom epe di tome: “Na ne Ari Wanopanum moika ka di koi ei erere ena ka i ma dero ka ta tokoi duwaika i faikename. Ena ne fi mun ei tongua yai ta kakom kakom moi derewo moranie,” epe di tome.
21 Baise Jesu na bifiris, i God ana omatanen marasika eo inu’in na yabin matar. Marasika Buk Atamaninamaim, God Jesu isan eo,
22 Ena Yai Gumam nenen kam dairo ka di koi engua te Yesu furo fi mun ei tongua kokonan ingua iran i Yai Gumam bei moiro “Na Yesu awi mangi dowaiye,” diro nenen kam dairo nonon yokamai muruwo ka di koi ei norongua kam i bei moiro Yai Gumam nenen kam daingua Mose ka di koi ei tongua kam i bire ime de tome.
22 Imih iti’imaim ebi’obaiyit Jesu i turobe omatanen boubun gewasin.
23 Ena na “Ne yokamai ‘Yesu yaromi fi mun ei tongua yai ta moime,’ diro kawom di firaime,” diro ka ta duwaiya fiyo! Koma Liwai gama fi mun ei teinga kokonan inga kakom tei yai towane ta kokonan i iro goingoro ena yai ta kokonan i ime. Ena moi furo mapunom epe beingoro ena fi mun ei teinga ari munmane moimba
23 Firis maiyow i moumurih na’in, baise temomorob ana veya, hai bowabow nati’imaim esasawar.
24 te Yesu kakom kakom moi derewo moingua iran i yaromi fi mun ei tongua kokonan kakom kakom imie.
24 Baise Jesu i wanatowan ema’am, imih i ana bowabow boro men orot ta isan naya’abun.
25 Ena iran Yesu kokonan epe iro kakom kakom moi derewo moiro Yai Gumam ka make ei towangua iran i ari yokamai “Yesu nondire Yai Gumam moingui tei uname,” diro ena fi ki si towainga Yesu akire di erowangoro yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
25 Naatu Jesu i karam boun naatu mar etei sabuw iyab i wanawananamaim hina God biyan titit boro niyawasih, anayabin Jesu i wanatowan God nanamaim bat isah eyoyoyoban.
26 Ena Yesu fi mun ei tongua yai ori moingua iran nonon akire di noromie. Yaromi yo tongua moiro te tai niki dongua muruwo beikeme. Yaromi dem miriyom koi feke domie. Yaromi furo ari bianom beinga yokamai gore dire si dauwi erekengua iran Yai Gumam akire kamundi teme wom iwa fume.
26 Imih Jesu i Firis Gagamin, kakafiyin, rousouwin, aurin kato en, bowabow kakafin wairafih, ata yababan etei so’ob, God bora’ah yen mar nasair.
27 Te koma Liwai gama fi mun ei tongua ari ori yokamai “Yai Gumam no yokamai bianom fainguai kore dowame,” diro aro kakom kakom fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tome. Tere ena bei moiro “Yai Gumam ari yai opai muruwo bianom fainguai kore dowame,” diro tokoi fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tomba Yesu kokonan i epe beikeme. Tamanume. Yaromi eken towane kakom tei “Yai Gumam nonon ari yai opai muruwo bianom fainguai kore dowame,” diro nenen Yai Gumam tero goi norome.
27 Naatu i men firis gagamih wan hima’am na’atube, boro men mar etei i ana bowabow kakafin isan sibor nayai, naatu sabuw hai bowabow kakafih isan nayai’imih. En. Sibor i ta’imon yai’ika, mar moumurih na’in isan mar ta’imon yai sawar. God isan taiyuwin biyan siboromih ya’iyai ana maramaim.
28 Te Liwai gama fi mun ei teinga ari ori gunom boi erongua mapunom i epe: Mose ka di guwo dunguamere epe yokamai gunom boi eromba yokamai ama bianom beinga ari moimie. Moimba okome Yai Gumam nenen kam dairo okom koi dero “Wanamyo, ne fi mun ei tongua kokonan inanie,” di tero gunom boi tongoro ena Yesu yo tero moiro kakom kakom moi derewo morame.
28 Turobe, ofafaramaim firis gagamin hirubinih i orot ririmih, baise God ana obaifaro tur i ofafar ufunamaim natit, Natun rubin. Anayabin God ana kok etei Jesu i wanatowan ebobosunusunub.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.