Hebreus 6

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena no ka mora kawom dupunga ena no yokamai Kirisito gunom kam koma fipunga kam i towane kakom kakom firapunga i faikename. Ena no yokamai “Gunom kam i muruwo yoporam boiro firapune,” diro kipi kokonan ori benapunga firapune. Ena koma no yokamai nomanenom si awa tero gorapunga konom ma dopunga mapunom i te Yai Gumam fi ki si topunga mapunom i mora inokore ei fipunga iran i tokoi inokore ei fikenapune.
1 Isan imih Keriso isan keh gidigidihibe hibi’obaiyit i tanihamiy aunat tanan orot gagamih hai bai’obaiyen hini’obaiyit. It men iban tana’in tabir maiye bowabow kakafih hai bai’obaiyen, God baitutumin,
2 Te nuwi biyom singa kam i te ka mapunom ari ori bei moiro okonom ei ari binomdi kopu dero boware ereinga kam i te ari goinga tokoi arowainga kam i te Yai Gumam ari ipu si erowangua yokamai kakom kakom kan fai dere wo morainga kam i muruwo ama mora di fipunie. Ena iran no yokamai ka i tokoi fikenapunba ka ta ka ta firapunie.
2 bapataito, uma yara’aten, morobone misir maiye, naatu wanatowan ana baibatiyen isah iban tanama moron tanan maiye’emih.
3 Te Yai Gumam “O” duwangua ena gunom kam i kam muruwo firapune.
3 Isan imih aunat tanan! Naatu sawar iti boro tanasinaf, God nakok baibasit nabitit na’at.
4 Ena ta bengoro gunom kam i kam muruwo firapune? Fiyo! Ari gunom kam koma fimba okome yokamai fi ki singa ako sire kam i mounom wako towainga ena yokamai nomanenom si awa tere akai nokapu nainga i faikename. Yokamai koma Yai Gumam bau boingua ire te kamundi tai ta ta nokapu kanere te Yai Gumam Murom Sumuna tai erongua tarom i ire
4 Sabuw iyab baitumatum hikwahir tema’am boro mi’itube tanibaisih dogor baikitabir hinab maiye? Anayabin nati sabuw marasika God ana marakaw hi’itin, mar ana siwar wanawanah run bow, naatu Anun Kakafiyin auman hibai,
5 te Yai Gumam kam i nokapu wom dungua ama fire te Yai Gumam tai ori yoporam boingua okome fuka duwangua kanere ena yokama tai i epe kanimba
5 hai bowabowamaim hiso’ob God ana tur i gewasin, naatu mar enan ana fair hiso’ob.
6 yokamai ako suwainga okome nomanenom si awa towainga konom dikeme. Tamanume. Ari yokamai Yai Gumam wam eri yoro bakomdi tei singamere epe yokamai wam sire te kam ka singa ena nomanenom si awa tere akai nokapu wom nainga faikenaro bemie.
6 Baise hai baitumatum hikwahir! Imih bow matabir maiye dogoroh baikitabirin isan i fokar. Anayabin nati sabuw i God Natun onaf afe’en hi’onaf maiye naatu bebeyanamaim biya’ohow tibitin.
7 Ena na bei moiro “Yokamai fi ki singa ako sunguamere epe ne yokamai fi ki singa ako sikenaime,” diro ka di boiro di erowaiye. Kakom munmane nimi si moiro nuwi fu mansinomdi ikai tei fungoro ena mansinom boromdi ari tai woingai nokapu wom fuka dungoro ena yokamai tai i iro neime. Yai Gumam i kanere mansinom i akire di tongoro ena kopuna nokapu wom mokome.
7 Gagub matan fufur eyar me etututub ana veya, ub i gewasih tikuboubunih teyey, naatu orot yait ekakaifen boro God ana baigegewasin nab.
8 Mokomba nimi si moiro nuwi fu mansinomdi ikai tei fungoro ena mansinom boromdi garom marom boiro korangua Yai Gumam niki de firame. Mansinom i niki dowangoro ena Yai Gumam bei niki de tero fiasi dero gai dou duwame.
8 Baise kokor naatu ihitutu nati’imaim namamare na’at, sawar etei boro hina’af. Nati ana’itin i God eoraraf, imih ana yomaninamaim boro wairaf wan hinaya hina’afusar.
9 Ena ne yokamao, no mun fi eropune. Epena ka i ipun donguai ne yokamai di eropunba no yokamai mora kanupunga ne yokamai mapunom nokapu dourom boraimie. No yokamai bei moiro “Ne yokamai kon nokapu wanere Yai Gumam akire di erowangua moi kuwom suwainga inaime,” epe kawom di fipune.
9 Taitu au yabow, tur iti ao i men kwa auman akabari ao’omih, anayabin aki abitumatum, kwa i ayawas kwabaika, naatu boun nati yawasamaim ebobonawiyi.
10 Ne yokamai bei moiro yaromi gama yo teinga yokamai akire di erere kokonan nokapu bei ereinga ena ne yokamai Yai Gumam denom minom mun fi teinga mapunom opom di teimie. Yai Gumam yo tere moingua iran i bei nokapu de erowame.
10 Anayabin God i foun ana orot, abisa isan kwasisinaf, o yabow kwaitin ana sabuw kwabibaisih, naatu boro’ika kwama ana sabuw kwabibaisih isan boro men ninat buhuruwimih.
11 Ena ne yokamai mora kaningai Yai Gumam ka di koi eiro “Na mapunom epe bei erowaiye,” dungoro ne yokamai fi ki si tere “Yai Gumam mapunom bei norowangua i inapune,” diro kokonanom ori beiyo! Epena kakom te okome kakom gounangua kokonanom bei derewo bei derewo moiyo!
11 Naatu aki ai kok gagamin i kwa ta’ita’imon etei kwana’abar totofar turobe’emaim kwanabow kwanan yomanin kwanatit. Saise sawar abisa isan nuhifot kwama kwabowabow boro niturobe.
12 Ena ne yokamai kokonanom i wira diro beikeiyo! Ari yokamai yoporam boiro Yai Gumam fi ki si tere yaromi ka di koi engua “Na mapunom epe bei erowaiye,” di engua ingamere epe ne yokamai yoporam boiro Yai Gumam fi ki si towainga ena “Ne yokamai Yai Gumam mapunom bei norowangua i inaime,” di fipune.
12 Aki men akokok kwananokow, baise a kokok baitumatumayah naatu yateh nuban hibatkikin hin abisa God eo’omatanih hibaib i kwani’u’urih.
13 Ena komariki Yai Gumam furo yai ta Aparam ka di koi ei tongua kakom tei Yai Gumam “Na epe bei erowaiye,” diro ka di koi ei tome. Te yai ta bei moiro Yai Gumam ime de towangua faikengua ena Yai Gumam nenen kam dairo “Na kawom di ereiye,” di tome.
13 God Abraham eo’omatan ana veya, men yait ta wabinamaim eo baifaro’omih, baise i taiyuwin isan ana omatanen yai eobaifaro, anayabin bi yait ta gagamin ma’am boro isan tao baifaro.
14 Ena yaromi ka epe di koi ei tome: “Na boware ori wom ne kawom erere te bei moiro ne gaunuma yokamai munmane wom erowaiye,” epe di tome.
14 God Abraham isan eo, “Ayu ao’omatani baigegewasin boro anit naatu warar gagamin na’in boro anit.”
15 Ena epemere Aparam yoporam boiro Yai Gumam ka dunguai kakom kakom ako ki sire ena Yai Gumam ka di koi ei tonguamere epe fuka dungoro ena Aparam kanere imie.
15 Abraham yatenub ma kakaif ufunamaim, God abisa Abraham eo’omatan itin.
16 Ena ari mangi tawa moinga yokamai ka di koi eiro “Na epe benaiye,” dinga mapunom i epe: Yai ta nenen kam daikenamba yaromi furo “Na kawom di koi enaiye,” diro yai ori kam dairo “Na epe benaiye,” diro ka di koi ename. Ena kamom i erowai towangoro yai ta “Kamom i ime dowaiye,” diro benanguai giram i ipun dowamie.
16 Sabuw baifaro’omih boro orot ta gagamin wabinamaim hinao baifaro, saise abisa hio boro hinasinaf.
17 Te ari yokamai mapunom epe beingamere epe Yai Gumam ka di koi eire “Na epe benaiye,” dume. Ena yaromi “Ari yokamai ‘Na ka di koi eire “Na epe bei erowaiye,” di enguamere epe inapune,’ di firaime,” diro “Na epe bei erowaiye,” diro ka di koi ei erero nenen kam daime.
17 God abisa baitit isan eo’omatanit, boro men nihamiy, abisa sinafumih eo boro nasinaf. Anayabin bebeyanamaim eo baifaro ana omatanen yai.
18 Ena Yai Gumam “Na epe benaiye,” ka diro nenen kam daingua te ka di koi ama engua iran i ka ta tokoi dikenamie. Te yaromi “Na epe benaiye,” diro nenen kam darangua kakom tei te ka di koi enangua kakom tei yaromi ama kasu dikenamie. Ena ka i kawom dungua no “Yai ta bei niki de norekename,” diro bu diro furo “Yai Gumam tai epe norowangua i ako ki siro morapune,” diro Yai Gumam moingui teina tei fupunga no yokamai denom minom moko iwa fume.
18 Imih sawar rou’ab tana’itah, o baifaro naatu omatanen, iti sawar rou’ab boro men nabotabir God baifuwenayan namataramih. En. Imih it iyab wanawananamaim tarun tarafafar gewasin tabaib boro koufair tanab, naatu abisa natamaim hiyai inu’in isan boro tanabukikin nuhit nafot tanama.
19 Ena Yai Gumam “Na epe bei erowaiye,” di norongua iran no yokamai yoporam boiro a ki supungoro no yokamai kuianom ako ime sikeme. No yokamai Yai Gumam ka dungua fi ki supunga ena fi mun ei teinga ari ori fu fi mun ei teinga ikom akai yo tongua koi funguamere epe epena no yokamai Yai Gumam moingui tei fupune.
19 Imih it ata nuhifot imaim tanabukikin ata yawas isan ni’aumor tanama. Naatu Jesu mar ana Tafaror Bar wanawanan kakafiyin anababatun ana faifuw rura’ah rur isan nuhit nafot tanama.
20 Te Yesu bei moiro “No yokamai akire di erowaiye,” diro Yai Gumam moingui tei koma fume. Ena fi mun ei tongua yai ta Mekisereki yaromi kokonan benguamere epe Yesu ama u mari furo kakom kakom fi mun ei tongua yai ori kokonanom moi derewo moramie.
20 Anayabin it baibasit isan Keriso aunat i’iyon in maramaim run God nanamaim Firis Gagamin matar wanatowan ebatabat, Melkisedek firis ma’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.