Hebreus 12
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena ari yokamai mapunom epe beimba nonon yokamai ta mere benapune? Ari koma moinga yokamai bei moiro nonon yokamai wayapo de suna de norere fi ki singa mapunom opom di noreinga iran i nonon yokamai tai ipun dongua bianom faingua muruwo ma dowapunga faname. Ma dere nonon yokamai denom minomdi bei erowai tero yoporam boiro Yai Gumam kon nokapu bei norongua dourom boiro wanapune.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Te Yesu yaromi bei moiro fi ki suwapunga mapunom i koma norere te “No yokamai kakom kakom Yai Gumam fi ki si te moraime,” diro mapunom i nonon bei norongua iran i Yesu towane toren kanere kon i dourom boiro wan morapune. Komari yaromi bei moiro “Okome mun firaika mapunom inaiye,” di firo ena ari yokamai eri yoro bakomdi si goinga “I faname,” diro eri yoro bakomdi tei gam kipi kaingua gai goingua i tai noromanga tai epemere firo ena epena furo Yai Gumam ari kiapanom bengua boiyom okom womdi tei ame dero moimie.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Ena ne yokamai fiyo! Ari bianom faingua yokamai bei moiro Yesu kianom bei teingoro yaromi yoporam boiro moingua i ne yokamai i fi tere ena fi ki si teinga mapunom ma de tekere mounom wako tekenaime.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Ena Satan yaromi uro “Ka kea ei erowaiye,” diro u ne yokamai moingi tei ungua ne yokamai kura bei teimba Yesu akiyom fera dunguamere epe ne yokamai akinom fera dikeimie.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 Te ne yokamai Yai Gumam wam apom moinga yaromi bei moiro “Ne yokamai denom minomdi bei erowai towaiye,” diro ka di erere te ka mapunom i epe boi erongua inokore ei fikeimo? Ena ne yokamai kam mapunom boingua i fiyo!
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 Ne mora kanengai Ari Wanopanom ari dem miriyom mun fi erongua yokamai “Denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua bei erowame. Te yaromi bei moiro wam apom moinga yokamai “Denom minom bei erowai te erowaiye,” diro kupa einame.
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 iran i Yai Gumam bei moiro tai ipun dowangua ne yokamai bei erowangua kakom i niki de fikeiyo! Yaromi “Ne yokamai na wanam aponam moinga ena denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun duwangua tarom i bei erowame. Kawom, ari nenoma yokamai muruwo bei moiro “No wanom aponom yokamai denom minom bei erowai te erowapune,” diro tai ipun dongua tarom i ereime.
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Ena Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua tarom i bei erekenangua ne yokamai yaromi wam apom moikenaime. Tamanume. Ne yokamai ari nenom manom kanom fi erekeinga epemere moraimie.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Te ne yokamai ka ta i ama inokore ei fiyo! Nonon nenoma man sinomdi tei moinga yokamai bei moiro “Yokamai denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dongua taromi i bei noreingoro ena nonon bei moiro yokamai kanom akire dupune. Ena no yokamai nenom manom man sinomdi tei moinga yokamai giranomdi gore dupunga iran i nonon muronom nem yaromi giramdi gore di morapunga i kawom fanangoro te yokori moinga mapunom ama inapune.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Nonon nenoma yokamai bei moiro “Ne yokamai mapunom niki dongua epe beikeiyo!” diro nenen fingamere epe kakom gurom towane tai ipun dongua noreimba Yai Gumam uro “Ne yokamai mapunom niki dongua epe beikenaimba na yo tere moikamere epe no yokamai yo tere moraime,” diro tai ipun dongua norero kawom bei kenom bei norome.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Te nonon aunom i bei moiro tai ipun dongua norero bei kenom bei noreinga kakom tei mun fikepunie. Tamanume. Nonon denom minomdi towane fi ipun dopunba okome nonon yokamai kanero kon nokapu koma opom di noreinga wanere te mapunom yo tongua epe beire denom minomdi wira diro morapunie.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Ena iran i ne yokamai okonom gurom te kaunom gurom goingua kokonan beikeingamere epe ne yokamai gunom kam kokonan epe benainga ma deiyo! Ne yokamai yoporam boiro kokonan i beiyo!
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Ena ne yokamai bei moiro “Ne yokamai moipungi suna tei ari suwo koropane fi ki siro erowai tekeinga yokamai furo kon nokapu wan moraime,” diro ena Yai Gumam konom nokapu wom kenom bei ereiyo!
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Ena ne yokamai bei moiro “Nonon yokamai te ari yai opai muruwo wira dire moiro fana gairo morapune,” diro yoporam boiro beiyo! Ari yokamai yo tongua mapunom dourom boikenainga yokamai Ari Wanopanom kankenainga iran i ne yokamai fure yo tongua mapunom yoporam boire dourom boiyo!
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Ena ne yokamai “Nonon arinom yai ta furo Yai Gumam bei nokapu de tonguamom i mouwom wako tekename,” diro kan kenom beiyo! Te eri niki dongua mokoro tai gene mane ari bei niki de eronguamere epe ne yokamai “Nonon arinom yai ta furo no yokamai bei niki de norokename,” diro kan kenom beiyo!
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Te ne yokamai bei moiro “No yokamai arinom yai ta opai kunei neinga mapunom i dourom boikename,” diro ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai “Yai ta Isau koma bei moiro Yai Gumam mouwom wako tonguamere epe nonon arinom yai ta Yai Gumam mouwom wako tekename,” diro kan kenom beiyo! Isau yaromi nem koma wom kui emba yaromi furo “Na kua kopuna nowaikoro maranam mokoname,” diro fu emerom moingui tei furo “Ne bei moiro kua kopuna si gai narowanga iran okome nonon nenom gorangua na guwai gaiyom inaika i erowaiye,” di tome. Epe bengua iran yaromi nem boware towangua mun fi tekere te Yai Gumam mapunom mouwom wako tome.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Ena ne yokamai mora finga i Iso yaromi furo tai niki dongua epe bengua okome nem gorangua kakom tei yaromi furo nem “Ari yokamai guwai gainom wanom koma kui einga yokamai ereingamere epe ne guwai gainum na naro!” di tomba nem “E e,” dume. Iso yaromi bei moiro guwai gaiyom inangua konom wandou furo kai meimba konom kankeme.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Ena komari Isirae ari mapunom beingamere epe epena ne yokamai beikeime. Komari Isirae ari yokamai furo Sinai kopu oropo tei arere moingoro ena e dongua ori wom dongoro te kamun kama ori wom sungoro te kamun kai ori wom sungoro te
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 bero i nokom ori wom dungoro te giram i ka dungoro tai i mari dongoro ena yokamai tai i kanime. Ena yokamai ka i dungua finga kakom tei “No yokamai ka i tokoi fikenapune,” diro Mose yana di teime.
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai arinom yai ta bo non kei ta fu kopu tei waninga ena ne yokama kongo kupa ire fiasi dere si goiyo!” epe dungua yokamai kuri firo “Ka ta i tokoi fikenapune,” dime.
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Te yokamai tai i fuka dungua kanere kuri ori wom fingoro ena Mose bei moiro “Na ganam nouro diro kuri fiye,” epe ama dume. Ena ne yokamai kuriyom epe fikeiyo!
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Ena koma Isirae ari yokamai mapunom epe beimba ne yokamai uro Saion kopu tei u mari furo tei arero moime. Ena ne yokamai Saion kopu mapunom i fiyo! Yai Gumam yokori moingua yaromi ikom birom ori Yerusarem i kopu tei dungoro ena Saion kopu te Yerusarem i kamundi tei dume. Te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai munmane wom Saion kopu tei ama kuku boiro mun ori wom fi moime.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Te ne yokamai u ari Yai Gumam koma kui engua yokamai moingi tei ama wime. Yai Gumam bei moiro yokamai kanom boiro kamundi teme iwa tei mora eme. Te ne yokamai uro Yai Gumam ari muruwo ipu si erongua yaromi moingui tei uro te ari yo tongua moiro goiro kuianom nokapu wom moingua kamundi tei moinga yokamai moingi tei ama wime.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Te ne yokamai u Yesu moingui tei ama wime. Yesu yaromi uro Yai Gumam moingui tei te no ari moipungi suna tei moiro “Na ari bei nokapu de erowaiye,” diro ka ta koi gowa si eme. Te koma yai ta Ape auwom bei moiro si goingoro ena Ape akiyom fera dongoro Yesu bei moiro nenen akiyom iro ari fera de erongua mapunom i Ape akiyom fera dongua ime de tome.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Ena ne yokamai kan kenom beiyo! Yesu yaromi gunom kam ne yokamai di erongua ena ne yokamai “Ne kanum dinga fikenapune,” duwainga faikeme. Komariki Yai Gumam bei moiro ari yai opai mansinom boromdi tei moinga yokamai kam yoporam boiro di eromba yokamai giramdi gore dikeingoro ena Yai Gumam furo ganom kipi kokonan erome. Ena Yai Gumam furo Isirae ari ganom kipi kokonan erongua iran no yokamai mora fipune epena Yesu kamundi tei moingua yaromi ka yoporam boiro nonon di norongua nonon yokamai giramdi gore dikenapunga iran i Yai Gumam uro kawom ganom kipi kokonan norowame.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Komariki Yai Gumam furo di guwo dungua kam yokamai di erongua kakom tei man koka tongoro te epena yaromi uro nonon yokamai “Nan bei moiro kakom ta mansinom i towane bei koka tekenaiye. Tamanume. Nan bei moiro man te kamun ama bei koka towaiye,” diro ka di koi ei norome.
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Ena yaromi ka i “Kakom ta” dungua mapunom i tora dume? Yai Gumam tai kan muruwo bei engua tarom i kakom ta koka tere gouname. Ena i gounangua te tai ta ta koka tekenangua i yo duwame.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 Ena nonon yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom koka tekenangua inapunga iran i nonon mun fi tero yaromi finguamere epe yaromi kam bawom diro kuri fi towapune.
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 Ena e dongua dongua i tai kan muruwo donguamere epe Yai Gumam bei moiro ari bei niki de erowangua iran nonon yokamai yaromi kam bawom diro kuriyom fi towapune.
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.