Filipenses 1
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Na Pauro munom ganom i ne Firipai iki birom ori bei moinga yokamai boi ereiye. Na te Timoti yaromi ama moipuka no surai Kirisito Yesu nuwi kokonan gan moipuiye. Ena na bei moiro ne Yai Gumam gama yo teinga Kirisito Yesu si dauinga yokamai muruwo te ne Yai Gumam gama kiapanom bei ereinga yokamai gere te ne Yai Gumam gama akire di ereinga yokamai gere munom ganom i boi ereiye.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Ena “No Nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito gere uro ne yokamai bei nokapu de erere te bei wira di erowaipire,” epe diro ka make ei ereiye.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Ena ka make eika kakom tei na ne yokamai kanom fi erero Yai Gumanam yaromi mun fi teiye.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Te na ne yokamai kanom wayom bei fire ka make ei teika kakom kakom na mun fi erere ka make ei teiye.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Te koma na uro ne yokamai moingi tei uka kakom tei ne yokamai akire di nareinga te moi furo epena ama ne yokamai na akire di nareinga ena na gunom kam di mari deika ena na ne yokamai mun fi erere ka make ei teiye.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Akire di nareinga iran i mora kanikai Yai Gumam uro ne yokamai moingi tei kokonan nokapu mapunom boire bei erere bei furo furo okome Kirisito Yesu tokoi unangua kakom tei kokonan i bei gouname.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Ena epena na kan faika kakom te koma na yo moiro ena na fu ari fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo “Gunom kam i kawom dume,” di mari de erere te na ama fu ari fi ki si teinga yokamai moingi tei furo denom minom bei erowai te ereika kakom tei ne yokamai akire di nareime. Ena Yai Gumam bei nokapu de narongua ena na kokonan i beika kakom tei na te ne yokamai gere kokonan i Yai Gumam narongua ama bepunie. No kokonan i ama bepunga ena na denam minam ne yokamai muruwo mun ori wom fi erere inokore nokapu ei ereika i faimie.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Te Yai Gumam mora fingua na ka kawom epe duwaiye: “Kirisito Yesu nenen dem miriyom ne yokamai mun fi eronguamere epe na denam minam mun fi ereiye,” epe ka kawom diye.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Ena na ka make epe Yai Gumam ei towaiye: “O, Yai Gumam, ne bei moiro Firipai ari yokamai akire di erengere ena yokamai denom minom towane towane mun fi ereinga mapunom i moko iwa nangua iran yokamai tai kawom mora fire te ari mapunom beinga i kawom ipu si erowaime.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Ena yokamai denom minom mun fi ereinga mapunom i moko iwa nangua iran yokamai tai ta ta mapunom nokapu muruwo ama nou kei enaime. Ena okome Kirisito yaromi tokoi unangua kakom tei yokamai denom minom feke dowangore te yai ta ‘Yokamai mapunom niki dongua beime,’ epe di erekename.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Ena epena yokamai mansinomdi tei moinga Yesu Kirisito yo tongua mapunom yokamai fai si di erowangua ena yokamai yo tere wanaimie. Yokamai yo tere wanainga ena ari yai opai muruwo Yai Gumam kam akire duwaime,” ka make epe ei teiye.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka duwaika fiyo! Tai ipun dongua na moiki tei fuka di naronguai tarom i gunom kam di mari deinga konom i si fere dekeme. Tamanume. Na tei moiro gunom kam di mari deika
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 iran i kiminom ari Sisa ikomdi kiapam beinga yokamai te ari na moiki tei moinga yokamai muruwo mora finga na Kirisito nuwi kokonan beika na kan faiye.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Te na kan fairo Yai Gumam gunom kam a ki sika ena Yai Gumam gama yokamai munmane bei moire Ari Wanopanom fi ki ori wom si tere iran i kakom kakom kuri fikeinga mapunom i moko iwa fungua ena Yai Gumam kam i erowai tero di mari deime.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Ena te na kawom duwaiye. Ari suwo koropane niki de fi narere kura kam di narere ena “Na ime de narowapune,” dinga iran Kirisito kam di mari deimba te ari suwo koropane na mun fi narere kam i di mari deime.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Ari mun fi nareinga yokamai mora kaninga Yai Gumam nawi dongoro na uro “Gunom kam i kawom dungua ari firaime,” diro ari di mari de ereika ena yokamai denom minom mun fi narere kam i di mari deime.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Te ari niki de fi nareinga yokamai “Nonon kanom akire duwapune,” diro inokore einga yo tere faikengoro Kirisito kam di mari deime. Yokamai di fingai “Na kan faikai kakom suwo ipun dowangua iro moko iwa furo narowapune,” diro ka i di mari deime.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Ari epe beimba na niki de fikeiye. Kawom, ari niki de fi nareinga bo te mun fi nareinga i tai gawo toka dumba yokamai furo Kirisito yaromi kam di mari deinga i kawom faimie. Ena na mun fiye.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Ena kakom kakom ne yokamai bei moiro na kanam dairo ka make ei teinga ena Yesu Kirisito Murom i bei moiro akire di narongua ena na kanikai tarom i epena na moiki tei fuka di narongua bei niki de narekenamba ari yokamai nawi mena dowainga ena na mun fi moraiye.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Ena na kokonan benaika kakom i “Na gai goikenaiye,” diro inokoronam yoporam boiro ei fiye. Tamanume. Na epe di fikai tai mapunom kakom kakom bei moikamere epe wom epena tokoi ama benaika ena na kuri fikere na yokori moraipo te na goraipo te tai ta ta muruwo benaikai ari kanere Kirisito kam bawom duwaime.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Ena na inokore epe ei fikai na yokori moraikai Kirisito yaromi kokonanom waiyom towane bei towaiye. Te na goraika na tai nokapu wom inaiye.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Ena na mangi tawa yokori moraikai kokonan benaikai mukom korangua ena na tawa yokori moraika konom dourom boraipo tawa ma dere Kirisito moingui tei naika konom dourom boraipo na fikeiye.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Ena na denam minam ikai tei inokore suwo eiye. Na di fikai na dere kamundi iwa furo Kirisito gere towane morapukai i nokapu wom dumba
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 na mangi tawa yo moiro ne yokamai akire di erowaika i epena faname.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Ena “Na tawa yo moraiye,” diro fi kun daiye. Na yo moiro ne yokamai kokonan towane bei erowaikoro fi ki suwainga erowai towangoro te ne yokamai ama mun firaime.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Ena na kan iki ma dere mena uro na tokoi fu ne yokamai moraingi tei naika iran i ne yokamai Kirisito Yesu kam bawom diro mun ori wom firaime.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Ena na yokori moraipo goraipo ne yokamai Kirisito gunom kam dunguamere epe dourom boiyo! Ena ne yokamai gunom kam epe dourom borainga na fu ne yokamai ekanaipo te ari kanom dingai towane firaipo na di firaikai ne yokamai denom minom towane eire arere moiro inokore towane wom ei firo gunom kam di mari dowainga kokonanom towane beiro Yai Gumam kiam yokamai kura boi erowaimie.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Ena ne yokamai bei moiro ari bei niki de ereinga yokamai kurinom fi erekeiyo! Ne yokamai gunom kam epe dourom borainga ena ari yokamai fi moraingoro Yai Gumam guwom akai ewi dere te ne yokamai akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom erowame. Kawom, Yai Gumam nenen epe bename.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Ena ne yokamai Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam “Ne yokamai fi ki si teinga mapunom towane erekeiye. Tamanume. Ne yokamai kokonan bei nareinga iran ganom kipi ama inaime,” diro eronguai iran firo gunom kam nokapu dourom boiyo!
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Koma ne yokamai kaningai te epena ama ka i fingai na Yai Gumam kokonanom bei teika iran ari bei niki de nareingamere epe ari ne yokamai bei niki de ereime.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.