Efésios 4
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena na Ari Wanopanom kokonan bei teika na kan iki faipa na yoporam boiro ka di erowaiye. Koma Yai Gumam ne yokamai unom boingua kakom tei “Ne yokamai yo tere waniyo!” di erongoro ena epena ne yokamai yo tongua konom i wan moiyo!
1 Ayu i Regah wabinamaim dibur arun ama’ama, imih kwa ao’ototofari, God ayawas ya’asair eaf kwana kwabaib imaim kwanama.
2 Ena ne yokamai bei moire kou kou mapunom beikere ari yokamai wira wira di erere ari ne yokamai einainga i yokamai ekan de ereiyo! Te ne yokamai ariyoma moingamere epe moinga yokamai akire di erowainga ena ne yokamai denom minom ariyoma mun fi erowainga mapunom opom di erowaime.
2 Mar etei taiyuw kwanayara’iyi, kwanakakaf, yatenanub, yabowamaim taituwa kwanabuwih.
3 Te Murom Sumuna yaromi bei wira di erere ena ne yokamai denom minom towane eiro moinga mapunom i erongua ena ne yokamai bei moiro “Denom minom towane moipunga mapunom i akonapune,” diro kokonan ori wom beiyo!
3 Anun Kakafiyin buwi kwana bita’imoni i kwanasinaftobon a kou’ay nati i kwanabukikin tufuwamaim kwanama.
4 Ena no Yai Gumam gama yokama ganom dinom i towane epe mere moipune. Te Murom Sumuna ama towane wom moimie. Epe mere Yai Gumam ne yokamai unom boingua ne yokamai “Yai Gumam ‘Na epe bei erowaiye,’ dungua towane wom inapune,” diro kiapam beire moiyo!
4 Biyat i ta’imon, Anun Kakafiyin i ta’imon, God ea’afit i nuhifot ta’imon tabai,
5 Te no Ari Wanopanom towane wom moimie. Te no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga mapunom towane wom dume. Te no yokamai nuwi bui noreinga mapunom i towane wom dume.
5 Regah i ta’imon, baitumatum i ta’imon, bapataito i ta’imon.
6 Te Yai Gumam i ama towane wom moime. Yaromi no yokamai mangi tei moipunga muruwo nenom moime. Ena yaromi no ari muruwo kiapanom bei norero moipungi suna tei kokonan bei norero te no muruwo denom minomdi ikai koi moi noromie.
6 Naatu God i ta’imon, sabuw tutufin etei’imak Tamat, naatu iti etei’imak ata ukwarin, Regah ta’imon, etei’imak wanawanatamaim ebowabow, naatu wanawanatamaim ema’am.
7 No yokamai denom minom towane wom moipunba Kirisito tai ta ta ako moinguamere epe yaromi bei moiro no yokamai towane towane tarom i norongoro ipunie.
7 It ta’ita’imon manaw kabeberamaim Keriso ana usar bitit i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
8 Kirisito tai norongua kam mapunom i epe dungua
8 Buk Atamaninamaim iti na’atube eo,
9 ka i “yaromi u teme iwa fungua” epe dungua mapunom i tora dume? Mapunom i epe: Yaromi moko teme iwa towane wom kimie. Tamanume. Koma yaromi u mansinomdi oropo tei uro moime.
9 Tur iti, “Yen Auyom.” Ana’an i iti, wantoro’ot i marane ra’iy, re anababatun me wanawanan run.
10 Ena u mansinomdi oropo tei uro moingua yaromi wom “Na furo kamundi te mangi akai bunamdi koro koro muruwo moraiye,” diro moko teme iwa furo kamundi koro koro tei muruwo fume.
10 Imih orot nati taiyuwin yara’iy re’er, nati orot ta’imon yen auyomtoro’ot tit, naatu mar ana hanef etei natabir rabon mar tafaram tutufin etei ana’itinin bai karatan.
11 Ena yaromi towane wom bei moiro no ari yai opai yokamai tai ta ta muruwo norome. Ena yaromi bei moiro no suwo koropane gunom boi norere nowi dongoro furo Yai Gumam gama yokamai akire di eropune. Te yaromi ari suwo koropane gunom boi erere ewi dongoro furo ka di mari deingoro ena okome mukom faime. Te yaromi ari suwo gunom boi erere ewi dongoro yokamai koro koro furo gunom kam di mari deime. Te yaromi ari suwo koropane gunom boi erere ewi dongoro yokamai no Yai Gumam gama yokamai kiapanom bei norere gunom kam nuwi si noreime.
11 Naatu i taiyuwin siwar bow orot ta ta faramih, orot afa tur abarayah himatar, afa dinab tur faramayah himatar, afa binanuyah himatar, afa Kirisiyan hai bonawiyenayah himatar, naatu afa bai’obaiyenayah himatar,
12 Ena ta bengoro Kirisito yaromi ari yokamai gunom boi erome? Yaromi “Yai Gumam gama yo teinga yokamai bei moiro yaromi kokonanom benaingoro ena Yai Gumam gama yokamai towane towane fi ki si teinga mapunom u teme iwa name,” diro no ari yokamai suwo koropane gunom boi norero ari akire di erowapunga kokonan i norome.
12 saise God ana sabuw tatabobuna’ih bowabow ana ef hitaso’ob. Naatu bowabow tataburiri tatabow Keriso biyan tatawowab tara’at tayen
13 Iran i no yokamai kokonan i bei furo bei furo kounom kounom dero moiro denom minom u towane furo fi ki si tero Yai Gumam wam towane wom fi towapune. Ena epe beiro erowai tero Kirisito yaromi u mari funguamere epe wom no yokamai kawom u mari napunie.
13 tanan it etei ata baitumatum an ta’imon tamatar. Naatu God Natun ana kirikirifot tataso’ob gewas, wanawanat takwat Keriso ana tutufin tatab.
14 Te no yokamai tokoi gan gawo epe mere moikenapunie. Te ka kasu dinga yokamai uro “No yokamai furo ari ka nuwi si erere a sin boi ipo ka de erowapungoro ena yokamai Yai Gumam konom ma dere kon ta naime,” diro u no yokamai moipungi tei uro ka kasu di norowainga iran i no yokamai furo yokamai dourom borapunga ena kamun kai siro fui nuwi meri meri uro nuwi kopare aki ipo ka de tonguamere epe no yokamai morapune. Epe morapunba no yokamai gan gawo moikenapunga ena yokamai ka kasu dinga dourom boikenapune.
14 Saise it boro men kek na’atube tatama’am, sabuw baifufuwenayah hitan hitifufuwit ata baitumatum hitiyuwiyuwimih. Kotar yabat nane ebabin ebiyuwiyuwibe. Anayabin sabuw hai notamaim baifuwen tur afa himataren sabuw afa hifufuwih hinawiyih sa’ab tenan.
15 Tamanume. No yokamai bei moiro ari yokamai denom minom mun fi eropunga kakom tei no yokamai ka kawom ama di eropunie. No yokamai epe beire ena yai gan epe mere u mari furo moiro kawom Kirisito si dauinapungoro ena no binom bei moiro ganom dinom kiapam bei tonguamere epe Kirisito yaromi no yokamai kiapanom bei norowamie.
15 En baise nati efanin, yabowamaim tur anababatun tanao, ef tata’ane ata orot ukwarin Keriso wanawananamaim tanawowabit tanayen.
16 Ena Kirisito no yaromi gam dinom moipunga yokamai kiapanom bei norere ena okonom kaunom te gam dinom koro koro muruwo si dauime. Ena okonom gurom te kaunom gurom te gurom koro koro dunguai bei moiro gam dinom akire dire si dau ki sume. Ena gam dinom koro koro kokonan beingamere epe no yokamai beiro denom minom towane towane mun fi eropunga ena Kirisito gam dinom i erowai tere yoporam boiro moko iwa fume.
16 I ana bainakokomaim biyat tutufin etei bai na ikokofan wowab gewas. Naatu biyat hai bowabow Regah bitih na’atube tebowabow ana veya biyat i erara’at naatu yabowamaim ewowowab gewas.
17 Ena na Ari Wanopanom kokonan gan moika na ka yoporam boiro ne yokama di erowaiye. Ne yokamai furo ari mena tei moinga noromanga tai towane inokore ei finga yokamai mapunom beingi tei tokoi wankeiyo!
17 Regah ana onowatenamaim ayu kwa abimatnuwi, Eteni Sabuw tema’am na’atube men kwanama’amih, anayabin nati sabuw i hai not hikwaris koko’awabe tema’am.
18 Yokamai nomanenom fingai ama kama sumie. Te yokamai nomanenom kawom fikeingoro te denom minom si dau ki sungua ena kakom kakom moi kuwom suwapunga Yai Gumam norowangua ikenaimie.
18 Hai not etei i gugumin awan karatan, God ana yawasamaim i hitabaratait nabin anababatun tebatabat, anayabin ukwarih i hifokar naatu dogoroh hikabay.
19 Te yokamai tai niki dongua beinga gai goikeimie. Te yokamai yai opai kunei neinga mapunom dourom boiro “Tai niki dongua mapunom mapunom benapune,” diro kakom kakom inokore ei firo kakom kakom mapunom i bei moimie.
19 Biya’ohow naniyan i men kafai hiso’ob, hai yawas tutufin etei kakafin nowanamih hitin bai susuw, naatu in sesebar teo’onofar.
20 Bei moimba ne yokamai Kirisito gunom kam fingai tai niki dongua mapunom epe ama fikeime.
20 Baise kwa i men iti na’atube hi’obaiyi kwana Keriso kwasu’ubimih.
21 Kawom, ne yokamai yaromi kam wayom mora fimie. Ne yokamai yaromi mouwomdi finga ena no yokamai Yesu kam wayom kawom di noronguai ne yokamai di eropunga mora fimie.
21 Kwa Keriso isan i hio kwanowar, naatu Turobe yawas gewasin Jesu wanawananamaim ema’ama isan i hi’obaiyi.
22 Ena no yokamai ka epe ne yokamai nuwi si eropune: Ne yokamai mapunom niki dongua koma beinga i ma deiyo! Koma kakom i ne yokamai ari makinga yokamai mapunom beingai kasu mapunom bei moiro “Tai niki dongua tarom i inapune,” diro gunom boiro bei moinga iran i goraro beimie.
22 Imih kanab atamanin nawiyi yawas kakafih, baifufuwen in kura’ara’ahi kwasinaf gugurusi, nati kanab atamanin i kwanikiya’ub kwanabosair.
23 Ena ne yokamai bei moire inokore koi eiro u mari bau boingui tei fiyo!
23 Dogor naatu a not etei i kwanabow kwaniwa’an boubuh hinamatar,
24 Te Yai Gumam bei moiro mapunom koi ne yokama bei erome. Bei erongua iran Yai Gumam nenen moinguamere epe ne yokamai moime. Ena ne yokamai ari koi u mari nainga ena ne yokamai kon yo tere kawom wanere Yai Gumam mun fi erowangua mapunom i ama beimie. No yokamai uro ka epe ne yokamai nuwi si eropune.
24 naatu kanab boubun God ana’itininabe wowab yai inu’in i kwanab kwaniyoun, saise yawas anababatun, ana ef mutufor naatu kakafiyin boro imaim nirerereb.
25 Ena ne yokamai ari koi moinga ka kasu dikeiyo! No yokamai muruwo ganom dinom towane wom moipunga iran i ne yokamai bei moiro ari ama fi ki si teinga yokamai ka kawomye diro di ereiyo!
25 Naatu baifufuwen i kwanihamiy, taituwa isah i turobe hai tur kwana’owen, anayabin it etei tana taita’imon Keriso biyan tamatar.
26 Te ne yokamai denom minom api suwangua firo bianom beikeiyo! Te ne yokamai denom minom api yo si moraingoro aro ako furo benangoro faikename.
26 Ya nasoso’ar na’at, men yaso’ar nabonawiyi bowabow kakafin inasinaf. Naatu men yaso’ar auman inama nan veya nare.
27 Te Satan “Na ne yokamai ka kea ei erowaiye,” diro u ne yokamai moingi tei unangua ne yokamai mounom wako teiyo!
27 Men Demon Mowan veya nati’imaim initin narunamih.
28 Ena nenta tai kunei nongua yaromi tokoi tai kunei nekename. Tamanume. Yaromi epena “Na nanan guwai gainam meina baraiye. Te na ari tai ta ako nekenainga kongo akire di erowaiye,” diro kokonan okomdi bename.
28 Orot yait ebabain, i bain nihamiy naatu nabusuruf nabow, saise ma gewasin nab nama gewas. Naatu sabuw yababan wairafih nibaisih.
29 Te ne yokamai ka niki dongua dikeiyo! Dikeimba ne yokamai furo “Ari yokamai kounom gere moikenainga no yokamai ka di erowapunga firainga yokamai nomanenom erowai towaime,” diro ena ka nokapu wom duwangua towane di ereiyo!
29 A tur men womararin ina’omih, baise baibais ana tur gewasin inao, saise sabuw baibais abisa tekokok boro hinab nawowabih hinara’at. Naatu sabuw iyab tur tenonowar boro nibaisih.
30 Te ne yokamai bei moire Yai Gumam Murom Sumuna dem miriyomdi bei ipun de tekeiyo! Ena yaromi ne yokamai denom minomdi ikai tei moingua ena ari yokamai ne yokamai Yai Gumam gama moinga firaime. Ne yokamai Yai Gumam gama moinga iran i okome Yesu tokoi unangua kakom Yai Gumam bei nokapu de erowame.
30 Naatu God Anun Kakafiyin men yababan kwanitin. Anayabin Anun Kakafiyin i God ana’i’inanen wanawanatamaim ema’am it i nowan. Saise nati Veya gagamin nanan ana veya it boro narufamit nabotaitit tanatit.
31 Ena ne yokamai denom minom api singa mapunom muruwo te kura kam dinga mapunom i muruwo bei deiyo! Ena kura boikeiyo! Te ari kanom ka sikeiyo! Te ari niki de fi ereinga i muruwo ama bei deiyo!
31 Imih dogor wanawanan tenakuyakuy, gagamat, yaso’ar, okwanekwan naniyah kakafih ta ta etei kwanihamiyen.
32 Ena ne yokamai bei moire arinoma bei wira di erere denom minom mun fi ereiyo! Ena Kirisito yaromi kokonan bei erongua ena Yai Gumam bei moiro ne yokamai bianom faingua kore de eronguamere epe ne yokamai bei moiro ari bianom fai erongua yokamai ama kore de ereiyo!
32 Naatu nati sawar efanih, kwa i taituwa etei isah kwanamanaw kwanakabeber, kwaniwanbabanih. Naatu notawiyen isa nama, Jesu Keriso ana bowabowamaim God notanotawiyit na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.