Atos 2

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yura ari iron kakom Pendikosi ungua kakom tei Yesu gama muruwo fu akai towane furo kuku boime.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Moiro ena kamun kai nokom ori wom sunguamere epe nokom fime. Nokom kamundi unguamere kene kene eire ungoro yokamai muruwo ikom ikai moingi tei nokom fimie.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Te yokamai kaninga tai ta epe e dongua girayom fari sire donguamere epe fuka dire dou diro koro koro fure ari yokamai binomdi kopu tei towane towane de moimie.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Ena Yai Gumam Murom ure Yesu gama muruwo denom minom ikai koi fure si di erome. Ena Murom Sumuna yokamai girawinom akire di erongoro ari ka kapo kapo dimie.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Ena koma Yura ari Yai Gumam ka mapunom gore dinga yokamai ikinom akainom koro koro ma dere Yerusarem ure aro kakom i tei moimie.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Yokamai moire nokonom fire uro yai opai munmane uro kuku boiro Yesu gama yokamai ari yai opai nenen kanom kapo kapo dinga firo ganom nouro diro
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 te inokore unanan eire ka epe “Yokamai ka kapo kapo dingai Gariri ari moimba
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 ta bengoro yokamai nonon nenom manom dingamere epe dingoro fipunie?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Nonon ari iki iki yokamai i epe: Patia ari suwo te Miria ari suwo te Iram ari suwo te Mesopotemia ari suwo te Yura ari suwo te Kaporosia ari suwo te Pandusi ari suwo te Eisia ari suwo te
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Firikia ari suwo te Pambiria ari suwo te Isipi ari suwo te Lipia ari Sairini teina tei kei fainga yokamai suwo te Yura ari suwo Roma ma dere tawa wingai te ari bam ta suwo koropane Yura ari ka mapunom gore dire Roma ama ma dere tawa wingai te
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Kiriti ari suwo te Arepia ari suwo epe tei moipunie. No koro koro dere tawa upunba yokamai Yai Gumam tai ta ta ori benguai nonon kanom di mari deingoro fipunie,” dire
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 ganom nouro dire inokore eire “Tai epe yokamai beinga mapunom i tora dume?” diro ka di ipo ka dere moime.
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ari suwo epe dimba ari suwo koropane Yesu gama gumanom bauwire “Yokamai nuwi wain koi nere binom mem du dime,” epe dime.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Ari dinga iran Pita te ewi dongua finga yokamai okonom koro koro muruwo kaunom towane arere ena Pita u ori boire epe di eromie: “Yura arinamao te ne yokamai Yerusarem ari yo, na kanam duwaika fi goi iyo! Tai bepunga mapunom di erowaiye.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Ne yokamai ‘No yokamai nuwi wain nere binom mem du dime,’ epe di fimba ari koimoi nuwi wain nekeinga iran i no yokamai du dikepune.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ma deiyo! No ka kapo kapo dupungairai komari Yai Gumam ka mapunom yai i kam Yo kam epe dunguamere
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 ‘Yai Gumam epe dume, “Man man muruwo gounaro benangua kakom i na Murenam Sumuna awi dowaikoro ari yai opai muruwo inaimie. Inaingoro ena ne yokamai wanoma te aponoma na kanam mapunom di mari dowaime. Te ne yokamai kora gaima kuwan epe kaningamere epe kanaime. Te ne yokamai yai dumanom kuwan kawom kanaime.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Kawom kakom tei na Murenam Sumuna awi dowaikoro ena na kokonanam beinga yai gan muruwo te na kokonanam beinga opai gan muruwo ire ka mapunom di mari dowaime.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 — ausente —
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 — ausente —
20 Veya matan boro nagugum
21 Kakom tei nenta na Ari Wanopanom yana di narowangua akire di towaika nokapu morame,” Yai Gumam epe dume,’
21 Orot yait
22 Isirae arinamao, ka i fiyo! Nasareti yai Yesu yaromi ne yokamai moingi tei moingoro ena Yai Gumam ‘Yesu kawom awi deika mapunom firaime,’ diro Yesu yoporam boingoro tai ta ta ori beiro te ari ganom nouro dinga tarom ama beme. Yesu imari dongua tarom muruwo ne yokamai kanime.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Ne yokamai Yesu suwaro okom a ki singa mapunom komari wom Yai Gumam kanere ka di guwo dume. Ena ne yokamai Yesu akire ari Yai Gumam kam gore dikeinga yokamai erere ‘Eri yoro bakomdi si goiyo!’ dingoro si goime.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Ne yokamai Yesu si goimba Yesu si goinga kipi ori wom kaingua ma dengoro Yai Gumam ako arirome. Goinga mapunomom Yesu bire ime de towangua faikengoro ena Yai Gumam akire kamundi fume.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Ena fiyo! Koma Dawiri yaromi Yesu kam epe dume:
25 David nati orot isan eo,
26 Ena iran denam minam mun fire te ka dikai ama mun fiye. Te na “Goraika okome tokoi yokori moraiye,” di fika epena na ganam dinam inokore ei tere moiye.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Na ne yo tongua yaromi moikai goraika enainga manomdi kakom kakom moikenaiye. Te na ganam dipanom kuname. Kawom, ne “Mane,” duwane.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Ne na kakom kakom yokori moraika konom opom di narenie. Ena ne na gere towane wom moiro na mun ori wom firaiye,’ dume.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Arinamao, nonon awanom Dawiri kam di mari dowaiye. Yaromi mora goingoro man singoro te epena yaromi yono einga manomdi kanupune. Iran Dawiri nenen kam dikemie.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Te Dawiri yaromi ka mapunom yai moingua ena Yai Gumam okom koi mapomdi dere ka kawom epe di tome. ‘Ne wanum ta u mari nangua te ne ari kiapanom bei erengamere yaromi epe ari kiapanom bei erowame,’ epe di tome.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Di tongoro ena Dawiri Yai Gumam tai okome benaro bengua Mesia arero towamie kanumie. Ena yaromi ‘Yai Gumam Mesia awi dowangua akire di norowangua yaromi ari goinga einga manomdi tei ma dekenangore gam buiro dipanom kunamie,’ epe dume.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Ena iran Yai Gumam Yesu akire di tongoro arere yokori moingua nonon kanero di mari dopune.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Yai Gumam Yesu akire di tongoro teme iwa fure epena Yai Gumam okomwomdi moime. Tei moingoro Auwom Murom Sumuna kam koma ‘Na Murenam awi dowaiye,’ diro di koi engua yarom tongoro awi de norome. Norongoro tarom muruwo bepunga ne yokamai mora fire kanimie.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Dawiri yaromi gam dinomge kamundi iwa kingua yaromi nenen kam dikemie. Ena Dawiri ka ta
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 Ne tei moingi ne kianuma ewi ne kaunum oropo ipo de erowaiye,” di tome,’
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Ena iran, Isirae arinama muruwo, tarom i fuka dungua ne yokama na kanam dikai fi kun daiyo! Yesu yaromi ne yokamai eri yoro bakomdi yoko eingarai Yai Gumam akire di tongoro yaromi Ari Wanopanom moiro te Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia ama moimie,” Pita ka epe di erome.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Ka di erongoro yokamai fingoro denom minom kipi kaingoro ena yokamai Pita yaromi te ewi dongua finga yokamai, “Arinomao, no yokamai tamere benapune?” diro mina wako ereime.
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Mina wako ereingoro Pita “Ne yokamai nomanenom ikai koi si awa tere firainga Yai Gumam bianom kore dowame. Ena ne yokamai Yesu gama moinga nuwi buiyo! Epe benaingere Yai Gumam Murom Sumuna ne yokama erowangoro inaimie.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Koma Ari Wanopanom nonon Yai Gumanom bei moiro ne yokama te ne ganoma te ari yai opai muruwo fakai fakai moinga yokamai ka di koi eiro ‘Na moiki tei wiyo! Na Murenam erowaiye,’ epe di erongua yokamai inaimie,” Pita ka epe dume.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Te Pita ka ta munmane ama yokamai di mari dero yoporam boiro di erome, “Ne yokama ari bianom fainga yokamai ma dowainga Yai Gumam akire di erowangoro fuka diro nokapu moraime,”
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 di erongoro ena yokamai Pita kam dungua fi kun daingoro nuwi bui erome. Aro kakom i ari yai opai munmane wom epemere 3000 fi ki sire Yesu gama birom ikumo sire
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 te Yesu ewi dongua finga yokamai ka mapunom dinga firo ena ari fi ki singa yokamai fana gairo moime. Yokamai kuku boire “Yesu goingua kam firapune,” dire kua kopuna ama nere te ka make ei moimie.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Yai Gumam bei moiro Yesu ewi dongua finga yokamai yoporam boi erongoro ena yokamai tai ta ta ori bei moingoro yai opai muruwo ganom nouro diro kuri fime.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Ari muruwo Yesu fi ki si teinga yokamai fana gairo moire te nenen guwai gainom ako moimba nenta tai dikengua teimie.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Yokamai teingamere epe guwai gainom ire te manom sinom ire meina beire kongo mukom ire fi ki singa nenta tai ako nekengua ipu sire teimie.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Te kakom kakom yokamai fu Yura ari fi mun ei teinga iki fure ama kuku boire nomane towane eire ka make eime. Te yokamai ikinomdi koro koro fure kua kopuna ama nere mun ori wom fimie.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Te yokamai Yai Gumam kam akire di teingoro ari Yesu gama moikeinga yokamai muruwo kanere kanom fi ereime. Te kakom kakom Ari Wanopanom ari akire di erongoro Yesu fi ki si teinga yokamai birom ikumo si erome.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.