Atos 28
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena no yokamai muruwo nuwi bunamdi nokapu wom fupunga akai moirom bei engui i kam Marita dime.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Akai tei kapam no yokamai kiapanom nokapu bei noreime. Nimi sungua no goi goipungoro yokamai eri gerero iro uro gai norero beingoro no muruwo eri dongua teina tei furo fipune.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Te Pauro eri gawo koromgere ta iro fu eri dongua gaingoro ena onopa eri ikai tei moingua muro sungua firo u mena uro Pauro okom kai ki sungoro
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 ari yai opai man kapam ari kaningai onopa uro Pauro okom kai ki sungoro ena yokamai ka di ipo ka dere “Yaromi yai ta kawom si goime. Yaromi fui nuwi koi goikere yo moimba yaromi tai niki dongua bengua goramie,” epe dimba
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Pauro okom koka tongoro onopa ako eri dongui sungoro Pauro okom gam ta niki dekeme.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Te yokamai kiapam moiro “Yaromi gam yaunambo kene kene eiro ako fairo gorame,” di fire kakom gurom arari kiapam bei moimba tai niki dongua ta yaromi fuka di tekengoro ena iran yokamai nomanenom tokoi si awa tere fire “Yaromi no yai gumanom ta moimie,” epe dime.
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Mansinom dungua no yokamai teina tei moipunga kapakom yaromi kam i Pupiusa. Yaromi akai tei yai ori mokongua yai moimie. Ena yaromi ikomdi no yokamai unom boiro kiapanom nokapu bei norongoro no aro kakom suraiye yaromi ikomdi tei moipunie.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Te Pupiusa yaromi nem nupi fai moingoro gam murom siro te de arom buiro bengoro ena Pauro fu yaromi moingui tei furo ka make eiro okom de gamdi dongoro ena tokoi moi fime.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Ena Pauro epe bengoro akai tei ari nupi fainga muruwo u Pauro moingui tei wingoro yaromi yokamai bei kan i erongoro tokoi u nokapu fime.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Epe iran yokamai mapunom nokapunan no yokamai bei noreingoro te okome no akai tei ma dere naro bepunga yokamai tai ta ta kua kopuna no yokamai kon napunga kakom nowapunga noreimie.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Ena no yokamai kapa suraiye akai tei moipunga ena nuwi kopare moko ikai fure nuwi boromdi fupune. Nuwi kopare i Eresandia ari tainom dume. Te nuwi kopare gumamdi koro ari Yai Gumam kasu yai gan surai moipika kuianom beimie. Te nuwi kopare i kokonan ari nimi sungua kakom te kamun kai sungua kakom gounaro bengua akai tei moiro kiapam moimie.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Ena no yokamai fu iki birom ori Siraku tei ure te akai tei aro kakom suraiye moipunie.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ena no Siraku ma dero furo Rekium tei fuka diro ena fairo kamun takongua kamun kai furakom fairo Rekium tei sungoro dere aro kakom surai fu Putiorai tei upune.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 No yokamai akai tei moiro kanupunga ari yokamai Yesu fi ki si teinga yokamai moire “Ne yokamai no gere Sarere towane ama morapune,” epe di noreingoro ena no yokamai epe upunga u Roma teina tei upune.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Te Roma ari Yesu fi ki si teinga yokamai “No yokamai wime,” dinga firo ena yokamai suwo fu kuku boinga akaiyom Apiyu fure no gumanom boingoro te ari suwo fu nuwi neinga ikom suraiye dungui tei fure no gumanom boingoro ena Pauro yokamai ekanero Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tongoro ena nomanem yoporam boime.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Ena no yokamai Roma tei upunga yokamai “Pauro nenen iki ta yo kei fanangoro te kiminem ta yaromi kiapam bei morame” epe dime.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Ena Pauro aro kakom suraiye tei moiro Yura ari mokoinga unom boingoro kuku boingoro ena yaromi ka epe di erome, “Arinamao, na nonon arinoma bei niki de erekeiye. Te no awanoma mapunom ama si dero beikeipa yokamai Yerusarem teiri na kan si narere na nakire Roma ari okonomdi eingoro
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 ena Roma ari na mina wako narere finga na tai ta bei niki dekeika yokamai nai gorainga faikeme. Ena iran yokamai na nawi mena dowaro beimba
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Yura ari ‘Nemane,’ dinga na ‘Yai ori Sisa na ka korinam firaro bengua na naiye,’ dipa na ka kori Yura ari bei erowaika faikeme.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Na epe bei moika ‘Ne yokamai ekanero ka epe di erowaiye,’ diro ne yokamai unom boiye. Te Isirae ari fi ki siro kiapam moingamere na ama epe fi ki siro kiapam moikoro yokamai na okonam kan sen koime,” Pauro epe dungoro
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 ena Yura ari yokamai “Yuria ari yokamai ne kanum wayom munom ganom ta no yokamai boi norekeimie. Te ari yokamai Yuria man ma dere tawa winga yokamai ne kanum ka sikeime.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Te no yokamai ne nenen nomanenum engua firaro bepunie. No yokamai fipunga ari yai opai koro koro moiro ne te ne douinom boinga yokamai ka mapunom koi dinga bire de teime,” epe di tere
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 ena yokamai ka firaro beinga kakom imari deime.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Ena ari suwo koropane yaromi kam fi ki si teimba ari suwo fi ki si tekeime.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Te yokamai nomanenom towane eikere ena dere naro beingoro koma Pauro ka epe di erome, “Yai Gumam Murom ka mapunom yai Aisaiya ka kawom di tonguamere yaromi no awanoma epe di erongua ne yokamai ka i fiyo!
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Ne Yura arinoma moingi tei fure ka epe di ero! ‘Ne yokamai ka fi moraimba mapunom fikenaimie. Te ne yokamai toren kanaimba tai ta nokapu kankenaime.
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Ena yokamai nomanenom erowai teinga iran yokamai kinanom gi dingoro te okonom murom ama gi dime. Te yokamai epe moikenainga yokamai okonom murom tai kanere te kinanom ka firo te inokore eire si awa tere Yai Gumam gumanomdi dowaingoro ena yaromi bei nokapu de erowame,’ epe di ero!
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Ena iran ne yokamai fiyo! Yai Gumam ka epe di narome, ‘Ne fu ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei fure “Na yokamai akire di erowaikoro yokamai nokapu fuka duwaime,” epe di ero!’ di narome. Ena na yokama ka i di erowaikoro yokamai ka i firaime,” Pauro epe di erongoro
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 ena yokamai dere fure nenen ka di ipo ka dero ka koro koro dime.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Ena non iki surai Pauro iki ta moingua yaromi iki kapam meina tere te ari muruwo u moingui tei winga bei nokapu wom de erome.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Te yaromi yoporam boiro Yai Gumam ari yai opai kiapanom bei erongua kam di erere te Ari Wanopanom Yesu Kirisito kam ama di mari de erongoro nenta “Nemane,” di tekeme.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.