2 Pedro 2

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena komariki ari ka kasu di mari de ereinga yokamai u Isirae ari yokamai moingi suna tei uro moingamere epe okome ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai u ne yokamai moraingi suna tei uro moraime. Yokamai uro ka i kasu wanere dire ari bei niki de erowainga ka mapunom mapunom eke dere dire bei moire Ari Wanopanom yokamai meina bai erongua yaromi mounom wako towaingoro ena Yai Gumam kene kene eire yokamai nenen bianom beinga bei niki de erowame.
1 Marasika dinab baifufuwenayah sabuw wanawanahimaim hima’am na’atube, ef ta’imon bai’obaiyen baifuwenayah boro wanawanamaim hinamatar. Sabuw nati na’atube kwa boro men kafa’imo kwana’inanih naatu sawar hai yabih en hinabi’obaiyi kwa God bairi boro kwanakusib. Naatu hai bai’obaiyen i tetebon kwanekwan naatu hinifuwen hinao karam Regah fanan kwanasa’ir men abistan ta. Baise bowabow kakafinane God kwa iyawasi.
2 Ena ari yokamai munmane furo ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai gai gorainga konom dourom boraingoro ena ari mena moinga yokamai bei moiro kon kawom dungua i “kon niki dongua dume,” duwaime.
2 Imih sabuw moumurin maiyow nati baifufuwenayah hai sor hai kew ana ef boro kwani’ufunun. Anayabin kwa ama mi’itube kwama kwasisinaf boro imaim hina’itin tur kakafin hinao God ana bai’obaiyen gewasin isan.
3 Te ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai guwai gai kunei kanainga furo nenen inokore ei firaingamere epe ka ne yokamai di erere ne yokamai kongo mukom te tai kan ako nowainga gure erowaro beimie. Te komariki wom Yai Gumam bei moiro “Yokamai ka kori di erowaiye,” diro epena kenom beiro kiapam moimie. Kawom, Yai Gumam wi faikengua iran ka dunguamere epe beiro bei niki de erowame.
3 Nati sabuw i baikabatayah naatu hai turamaim boro hinifufuwi a kabay hinabow. Anayabin mar manin maiyow iti sawar hisinaf tana God hai baimakiy isan yabuna sawar ma ekakaif.
4 Ena tora bengoro nonon yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro yokamai bei niki de erowame? Nonon mora fipunga kamundi nuwi kokonan gan yokamai suwo koropane komari bianom beingoro Yai Gumam yokamai ekan dekeme. Tamanume. Yaromi furo yokamai endiro fiasi mansinom ori wom minomdi si boingui tei dere kan sen ire koi ei erongoro yokamai moiro ka kori di erowangua kakom kiapam beiro moime.
4 God ana tounamatar bowabow kakafih hisisinaf ana maramaim men kabibirih. Baise bow ah umah fatum i’asrowen baimakiy ana efan wanu’uminamaim hinama, baibatebat ana veya tekakaif.
5 Te nonon ama mora fipunga ari yai opai komari makinga yokamai ama bei moiro Yai Gumam mounom wako teingoro ena yaromi yokamai ama ekan dekemie. Tamanume. Yaromi bei moiro nuwi ori wom awi dongoro yokamai nuwi nere goimba Yai Gumam bei moiro yai ta Noa yaromi ka yo tongua mapunom i di mari dongua yaromi akire di tere te bei moiro yai opai okonom koro muruwo iro te koro surai iro ama akire di erongoro ena yokamai towane mora nokapu moime.
5 God sabuw men kabibirih baise gis yen sabuw men God hibitumatum hi’atomatom himorob, baise Noah akisinamo iyawas, naatu yawas roumutuforen isan binan sabuw etei seven tafafarih hiyawas.
6 Te nonon ama mora fipunga Yai Gumam bei moiro ari niki dongua iki birom ori Sorom te Gomora tei moinga yokamai ekan dekeme. Tamanume. Yaromi furo yokamai ama ka kori di erere e dongua dongui tei awi de erongoro yokamai muruwo dero goime. Epe bengoro ena nonon mora kanupunga okome Yai Gumam bei moiro ari yaromi mounom wako towainga yokamai ka kori di erere meina niki dowangua mokom bai erowame.
6 Tafaram Sodom naatu Gomorah hairi hai bowabow eaf isan God tafaram eafun. Imih wairaf iyafar ra’iy earah munimuniwat hi’in. God iti sinaf saife sabuw afa imatnuwih i aurih boro na’atube namatar, God men ana kokomaim hinama’am na’at.
7 Te Yai Gumam bei moiro Sorom te Gomora ari yokamai bei niki de erongua kakom tei yaromi furo yai ta Lot yaromi akire di tongoro ena yaromi goikeme. Yaromi yo tere moiro ari mapunom gai goinga beinga te ka di guwo dungua dourom boikeinga kanere dem miriyom ipun ori wom dome.
7 Na’atube God Lot biyawas i kwananot. I God ana kokomaim ma. Naatu sabuw etei’imak hiso’ob abistan kakafin hisisinaf, hisorasor hikewakew hibiwa’an i’itih ana naniyan eaf i futuwih.
8 Yai yo tongua yaromi furo yokamai moingi suna tei moiro yokamai ka di guwo dungua si deinga mapunom kanero te ka niki dongua dinga firo ena aro kakom kakom dem miriyom kipi ori wom kaime.
8 Lot i sabuw wanawanahimaim ma’am. Nati orot God matanamaim i gewasinawat ma’am. Sabuw bowabow kakafih hisisinaf matanyan i’itah, tur nonowar naatu God ana ofafar hi’a’astu’ub isan dogoron wanawanan yababan awan karatan.
9 Ena Yai Gumam bei moiro epe bengua iran nonon mora fipunga Ari Wanopanom bei moiro ari Yai Gumam dourom borainga yokamai akire di erowangoro ena yokamai ganom kipi karangua firainga gouname. Te nonon mora ama fipunga Ari Wanopanom bei moiro ari yo tere moikeinga yokamai bei niki de erowangoro ena epena moi fu okome ipu si erowangua kakom tei i gouname.
9 Hai itanen etei kwa’itahika. Regah so’ob God ana sabuw mi’itube hinibi’akir i boro niyawasih. Naatu i so’ob sabuw kakafih isah baikwatutuwen boro nabogaigiwas na’in ana veya’amaim i boro sabuw etei nibabatiyih. Naatu iyab tafa’asarih boro baimakiy nitih.
10 Ena ari suwo koropane yokamai tai dinepe dongua kuianom boingua mapunom dourom boiro te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua mapunom i “Tai noromanga tai dume,” di fi teinga yokamai meina niki dowanguai moko iwa furo inaimie.
10 I hai ma’amaim taiyuwih isah tebiyasisir naatu hai kok gagamin i bowabow kakafin hiniwa’an naatu men tekokok yait ta nakaifih i babahimaim hinama. Nati sabuw boro baimakiy fokarin maiyow hinab.
11 Te kamundi nuwi kokonan gan yokamai bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai yoporam boingua ime de ereimba yokamai furo Ari Wanopanom mapomdi tei furo moi kamundi tei deingai keranom sungua inga yokamai kanom ka sikere ka kori di erekeime.
11 Nati baifufuwen bai’obaiyenayah i men God ana tounamatar bairi hai fofoninamih, anayabin tounamatar hai fair i ra’at kwanekwan. Abistan sinaf isan i aurih hamehamen. Baifufuwen bai’obaiyenayah hai fair i kikimin. Baise tounamatar boro men Regah Jesu Keriso nanamaim hinabat ubar turanah hinitihimih.
12 Ka kori di erekeimba nonkei biom yokamai inokore unanan ei fingamere epe ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai inokore unanan ei fire mapunom niki dongua towane dourom boinga iran yokamai bei moiro tai fikeinga tarom i kam ka sire ka kori di teime. Ena ari furo “Kapu noki moingua iran no yokamai si gorapunga i faname,” diro furo si goingamere epe Yai Gumam bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai ei gorame.
12 Baise baifufuwenayah i kaiyaraforobe hai not meyemeye, i hai naniyanamaim hitatam tesisinaf, i hitufuw bow rauw morob akisin. Iti bai’obaiyenayah i kaiyaraforobe, abistan isan hi’o tibi’i’iyab i men kafa’imo tesoso’ob. Nati sabuw God boro narauw boun sabuw for terauw te’a’asbunubunuwen na’atube.
13 Ena yokamai bei moiro ari bei niki de ereingamere epe yokamai meina niki dongua inaime. Yokamai bei moiro kopuna munmane neinga mapunom te nuwi gi kengua munmane neinga mapunom kama sungua kakom towane beikeime. Tamanume. Yokamai dourom boiro koimoi taroma kakom tei mapunom ama beiro mun fime. Te yokamai ne yokamai gere kopuna towane neinga kakom yokamai dinepe dongua niki dongua mapunom beire ena mapunom kasu ne yokamai bei ereinga mun fimie.
13 Sabuw afa isah hisinaf kakaf hi’afiyih isan imih ana wayow Regah boro ni’afiyih. Naatu i hai kokokomaim tesisinaf biyah ana yasisir isan mar bebeyanamaim. A hiyuwamaim terur bay te’aau sabuw matahimaim i biya’ohow gagamin maiyow.
14 Kakom kakom yokamai opai muruwo kanere “Opai kunei nowapune,” diro moiro bianom faingua mapunom i ma dekeimie. Yokamai kanero ari fi ki singa mapunom yoporam boikeinga yokamai “Bianom benaime,” diro egure ereime. Yokamai bei moiro yai ta tarom kunei kaninga mapunom i dourom boime. Kawom, Yai Gumam uro yokamai bei niki ori wom de erowame.
14 I baibin isah matanfufur tenunuwet bairi baiwa’anamih. I men kafa’imo baiwa’an tibihamiy. Sabuw afa hai baitumatum ririmih i boro hinabuwih i hai yawas babanamaim hinama. I hai yawas tutufin etei i kabatamaim ema’am. God boro nao rarafih.
15 Yokamai bei moiro kon yo tonguai ma dere fure wan du dime. Yokamai furo yai Beyo wam Beram konom tei dourom boime. Beram yaromi “Bianom fainguai benaika kongo mukom munmane inaiye,” diro mun ori wom fimba
15 Ef mutufurin i hirusa’ir naatu i hai ef hirukasiy, naatu Balam natun Beor hairi hai ef i hirura’ah, i kabay isan iyabow kwanekwan saise kakafin tasinaf imaim kabay tab.
16 non donki bei moiro yaromi kura kam di tome. Non donki i ka dikemba non i bei moiro ari ka dingamere epe diro Beram tai niki dongua benangua kura kam di tere konom i si fere de tongoro ena yaromi furo tai niki dongua beikeme.
16 Balam bowabow kakafin sinaf isan, bobaituw wabin donkey kwarar iu, bobaituw men tur te’eo baise orot babinabe tur eo Balam isan, naatu dinab orot ana sinaf kakafin rufut.
17 Ena ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai mapunom fiyo! Yokamai nuwi okom engui nuwi akokenguamere epe moime. Te no yokamai kanere kuwokauwo kengoro ena “Nimi suwame,” dupunba te kamun kai ori wom siro kuwokauwo awi koro dongoro ena kuwo kauwo nimi si norekenguamere epe yokamai “Tai nokapu ne yokamai erowapune,” dimba erekeime. Yai Gumam bei moiro akai si boingua kama ori sunguai kenom bengoro yokamai nainga akaiyom dume.
17 Iti sabuw i boun harew buruburur eyey emamamah na’atube, naatu boun mar iuy enunuw ena en esasawar naatu ufunamaim taun men eyarayar. Baifuwenayah isah, God efan gugumin wanu’umin isah yabuna inu’in.
18 Yokamai bei moiro ka mukom faikengua kuwanom ka yo morom giranomdi au diro dime. Yokamai bei moiro ari epena ari niki dongua beinga yokamai ma deinga yokamai kinanom siro “Ne yokamai tai niki dongua kuianom boingua te gai goingua mapunom kanom kanom i beiyo!” di ereingoro ena yokamai dowinom boime.
18 I tibi’o’orot naatu koka’aw ana tur na’atube te’o. Sabuw tafah fair teya’iy biyah ana yasisir isan tisisinaf. Naatu sabuw iyab bowabow kakafin marasika hisisinaf i hihamiyen naatu i yawas gewasinamaim tema’am i ti’ukikinih hinatatabir maiye ef kakafinamaim hinama.
19 Te ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro “Ne yokamai no dowinom borainga ena ari yokamai uro kanom kan si erekenainba ne yokamai inokore ei firaingamere epe dourom boraime,” diro ka di koi ei ereimba yokamai nenen furo mapunom niki dongua dourom boinga yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teime. Kawom, yai ta tai ta a ki siro dourom borangua i epe mere ari kan si teingoro ena yaromi tongi nangua i faikename.
19 Roufamen isan sabuw te’o’omatanih baise i taiyuwih bowabow kakafin fatumih ana akir himatar. Anayabin orot babin bowabow kakafin ana akir matar ma esisinaf i au naniyan in.
20 Koma ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro Ari Wanopanom akire di norongua yaromi Yesu Kirisito moingui tei furo mangi tawa mapunom dinepe dongua i muruwo tongi fimba okome yokamai inako dero tai dinepe dongua mapunom tokoi si dauwi ereingoro tarom i yokamai kan si erome. Yokamai epe beinga iran koma yokamai Kirisito fikeinga kakom tei niki dongua moimba epena yokamai tai dinepe dongua mapunom tokoi si dauwinga kakom tei niki ori wom dongua moimie.
20 Sabuw iyab ata Regah naatu ata Baiyawasenayan Jesu Keriso hinasusu’ub gewas na’at, nati sabuw i tafaram ana bowabow kakafinane i hihaiw. Naatu ibanak hinamatabir maiye bowabow kakafin hinasisinaf naatu isah nabi’ukwarin. Nati sabuw wan hisisinaf i hamen baise iti uf hisisinaf i hirouwabon anababatun.
21 Ena yokamai bei moiro kon yo tongua kankenainga i tai niki domba yokamai kon i mora kanere ena Yai Gumam kam dungua mounom wako towainga i tai niki ori wom dome.
21 Ana gewasin nati sabuw i men hitan ef roumutuforen ana yawas gewasin hitaso’ob, naatu hitatabir God ana ofafar kakafiyin i bitih hitakwahir kouh hititin.
22 Ari yokamai mapunom epe beinga ena ka mapunom i mukom faimie. Ka mapunom i epe dume: “Kapu kei mepi si dongui tei inako dero furo tokoi nome,” epe dungoro te ka ta i epe dume: “Non nenen gam biyom siro tokoi inako dero fu gawa bengui tei furo awa mawa tero iriri sume,” epe dume. Ka mapunom epe dunguamere epe ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai inako dero mapunom dinepe dongua dourom boime.
22 Abistan isah mamatar i turobe, mi’itube Buk Atamanin proverb eo, “Haru namout naatu natatabir abistan mamout boro na’aan.” Naatu ibanak ta eo maiye, “For babin inirurub gewasin maiyow naatu i boro na’intabir nan yur yan nare nibour.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.