1 Pedro 1
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Na Pita Yesu Kirisito nawi dongua fuka yai moiro munom ganom i boiye. Yai Gumam bei moiro ne yokamai gunom boi erongoro ena ne yokamai yaromi gama moimie. Ena ne yokamai ikinom akainom kawom kamundi tei dumba epena ne yokamai suwo koropane Pondusi akai tei moimie. Te suwo koropane Garesia akai tei moimie. Te suwo koropane Eisia akai tei moimie. Te suwo koropane Bitinia akai tei moimie. Ena akai tei ne yokamai ikinom akainom kawom dikeme. Ena epena na munom ganom i ne yokamai boi ereiye.
1 Ayu Peter Jesu Keriso ana tur abarayan, kwa isa a fef akikirum, God ana roubinen sabuw naatu touman sabuw na’atube earuwsabuy kwatit nanabin Pontus, Galasia, Capadosia na naatu Asia, Bitiniya wanawanan kwa ma’am.
2 Ena komariki Nenom Yai Gumam “Ne yokamai Yesu Kirisito giramdi tei dourom boraingoro te yaromi akiyom i biyom si erowame,” diro nenen inokore ei finguamere epe dourom boiro ena ne yokamai gunom boi erome. Ena yaromi bei moiro epe gunom boi erome. Yaromi Murom Sumuna awi dongoro uro “Ne yokamai Yai Gumam gama yo teinga yokamai moraime,” diro akire di erome. Ena na bei moiro “O, Yai Gumam, ne furo ari yokamai bei nokapu de erenga mapunom muruwo te gore amine enga mapunom muruwo ero!” diro ka make ei teiye.
2 Kwa i Tamat God ana kokomaim rubiniy naatu i ana Anun Kakafiyinamaim kwa iwani i ana sabuw kakafiyin kwamatar. Jesu Keriso kwanabosiyasiyar naatu i ana rara’amaim nakusouwi uhew kwana matar. Karam kwa biyane, manaw kabeber naatu tufuw naya’abar nara’at.
3 Ena nonon yokamai bei moiro Yai Gumam yaromi nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito Yai Gumam te nem moingua yaromi kam i bawom duwapune. Yaromi bei moiro nonon yokamai kanom ori wom fi norero ena Yesu Kirisito yono manomdi tei tokoi arongua yokori koi moipunga mapunom norongoro nonon yokamai “Tokoi u mari napune,” diro kiapam bei moipune.
3 God wabin tanabora’ah it ata Regah Jesu Keriso Tamah. Anayabin it isat ana baiwanbabanen i ra’at, Jesu Keriso morobone mimisir imaim yawas boubun itit. Imih it abistan isan tanotanot i nuhifot tama’am.
4 Ena nonon yokori koi moipunga nonon yokamai “Kamundi yokori morapunga Yai Gumam ‘Na erowaiye,’ di norongua inapune,” diro kiapam moipune. Tai i inapunga i niki dekenangoro te i kawom feke dere kakom kakom di derewo duwame. Ena Yai Gumam “Ne yokamai tai i inaime,” diro kamundi tei moiro tai i kiapam bei erere moime.
4 Imih it au nat tananuw God ana baigegewasin totobuyoy ana sabuw isah maramaim ya ti’inu’in tanabow. Nati sawar boro men hinamun, men hina’af, naatu men hinakusaisirih.
5 Ena ne yokamai Kirisito fi ki si teinga yaromi “Na uro ne yokamai endiro tai kan i muruwo gounangua kakom tei na akire di erowaika kakom kakom moi kuwom suwainga i mari de erowaiye,” diro ne yokamai ekanero yoporam boiro kiapanom bei erongoro ne yokamai nokapu moimie.
5 Iti sawar i kwa isa, baitumatumamaim God ana fairamaim tafafar yawas bait isan God yabuna yomaninamaim nabow natit hinirerereb.
6 Te epena kakom gurom towane Yai Gumam “O” duwangua ne yokamai ganom kipi mapunom mapunom firainga ena ne yokamai “Denom minomdi ipun dowame,” di firaimba ama di firainga “Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwainga norowame,” di firo mun ori wom fiyo!
6 Iti isan kwa boro gagaminaka kwaniyasisir, baise anotanot mar kikimin boro kwanibiyababan, anayabin kwa boro yare ta ta wanawanan kwanarun kwani’akir.
7 Ena ari yokamai kongo mukom i kam gol i tai gounangua tarom i ire “Tai niki dongua bei dowapune,” diro e dongui tei eire tai moro kuwan bei dero kongo gol towane wom kanime. Epe mere Yai Gumam “Ne yokamai kawom fi ki si nareime,” diro ganom kipi kokonan erome. Ena ne yokamai fi ki singai mapunom i bei moiro kongo gol i ime de tongua ena ne yokamai kawom fi ki si towainga Yesu Kirisito tokoi u mari unangua kakom tei Yai Gumam bei moiro ne yokamai kanom akire dire bau boingua keranom sungua erowame.
7 Sawar iti temamatar i kwa a baitumatum efufufun, saise kwa a baitumatum boro narusouw niturobe. Routobon iti na’atube emamatar i gold te’afun terurubunai ana gewasin tebaib na’atube. Baise, kwa a baitumatum ana gewasin i ra’at gold natabir. Imih a baitumatum wainaben wanawanan narun fair nabaib ufunamaim boro nanawiy bora’araten fair baifa’en nit, Jesu Keriso nabirerereb ana veya’amaim.
8 Te ne yokamai koma Yesu yaromi ama kankeimba te epena ne yokamai denom minom mun fi teime. Te epena ama kankeimba ne yokamai yaromi fi ki si tere mun ori wom fime. Te ne yokamai mun finga mapunom i mangi ari yokamai mun finga mapunom muruwo ime de towangoro ena ne yokamai mapunom i di mari dowainga kounom moikeimie. I tamanume.
8 Basit men kwa’i’itin baise isan kwabiyabow, men kwa’i’itin baise kwabitumatum. Naatu iti yasisir i igewasin kwanekwan, men karam boro isan tanao taniduduramih.
9 Ena ne yokamai Yesu Kirisito fi ki si teinga Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai moi kuwom suwainga akaiyom moi derewo moraimie,” diro bei erongua iran i ne yokamai mun ori wom fi teime.
9 Anayabin ayub ana yawas bain isan ana ef i baitumatum akisin.
10 Ena komari ka mapunom ari bei moiro Yai Gumam ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga mapunom epena ne yokamai moingi tei fuka di erongua “No ka mapunom ari yokamai bei moiro firapune,” epe di firo bei kanero di mari deime.
10 Dinab oro’orot afa manaw kabeber God nabit isan hio kwanowar naatu nati yawas ana’an isan hamenamo yatehnub erekakaf hinuwet men kafaita.
11 Ena Kirisito yaromi Murom i u ka mapunom yokamai denom minomdi ikai tei moiro “Yai ta Yai Gumam awi dowangua akire di erowangua yaromi Kirisito okome uro gam kipi kokonan inamba okome Yai Gumam uro Kirisito kam akire duwame,” diro i mari de erongoro ena yokamai bei moiro “Tora kakom tai i tei fuka duwame. Te Yai Gumam tora beire tai i fuka duwame,” diro mina wakoime.
11 Imih i tita’urin isan hinuwet mar biy boro namatar naatu boro mi’itube namatar. Keriso Anuninimaim dinab oro’orot iwanih hai tur eowen, Keriso nabi’akir ufunamaim wabin gagamin hinifai hinabora’arah.
12 Ena Yai Gumam bei moiro i mari de eronguai yokamai nenen inokore ei finga towane akire di tekeime. Tamanume. Yokamai ka i di mari dero ne yokamai ama kawom akire di ereime. Ena komari ka mapunom ari yokamai ka i dingamere epe epena ari yokamai uro gunom kam ne yokamai di mari de ereime. Ena Yai Gumam bei moiro Murom Sumuna kamundi tei awi dongoro mangi tei ako uro ari gunom kam dinga yokamai akire di erongoro yokamai gunom kam i di mari deime. Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai “Ganoma kam mapunom i ama firapune,” diro mun firo wandou fimie.
12 God ana dinab oro’orot isah irerereb abistan i hisisinaf i men taiyuwih isah hibowabowamih baise i kwa isa hibow. Naatu sawar abisa inu’in kob abarayah tur gewasin hibai hina boun hiorereb kwanonowar. I Anun Kakafiyin marane hiyafar re’ere ana fairamaim kwa isa hibinan kwanonowar. Naatu iti sawar isah tounamatar auman tekokok kwanekwan hinaso’ob.
13 Ena Yai Gumam epe nonon yokamai akire di norongua ne yokamai bei moiro “No yokamai fu Yai Gumam konom nokapu napune,” diro inokore eingai kiapam bei kenom beiyo! Te ne yokamai inokore ei fingai muruwo wom a ki siyo! Te Yesu Kirisito tokoi u mari unangua kakom tei Yai Gumam bei nokapu de erere moi kuwom suwainga erowangua ne yokamai kiapam nokapu wom bei moiyo!
13 Isan imih a not kwabogaigiwas bai’a’it isan, matatoniwa’an kwa anuhifot anababatun baigegewasinamaim kwanayai, ana maramaim Jesu Keriso nabirerereb kwa boro nit kwanab.
14 Komari ne yokamai mapunom nokapu kankero mapunom niki dongua dourom boinga epe dourom boikeiyo! Tamanume. Ne yokamai gan gawo moiro ka gore dingamere epe mapunom dourom boiyo!
14 Kwa i fanabow kek na’atube men kakafin ana naniyanamaim kwa ayawas nabonawiy marasika kwama’am na’atube kwanama’amih.
15 Ena Yai Gumam ne yokamai unom boinguai yaromi yo tere moinguamere epe ne yokamai wanaingai muruwo yo tere moiro waniyo!
15 Baise nati efanin God kwa eafi i kakafiyin, imih mar etei asinafumaim kakafiyi kwanama.
16 Ta bengoro yo tere moiro wanaime? Yai Gumam ka mapunom i ka epe dume: “Na yo tere moikamere epe ne yokamai ama epe yo tere moiyo!” Yai Gumam epe dume.
16 Buk Atamaninamaim eo, “Kwa etei i kakafiyinamaim kwanama, anayabin ayu i kakafiyinamaim ama’am.”
17 Ena ne yokamai Yai Gumam ka make ei tere “Auwo!” di teinga te nonon nenom yaromi bei moiro nonon yokamai tai bepunga mapunom i kanero kounom kounom ipu si norowangoro iran i ne yokamai man sinom boromdi tawa bam ta ari moiro kon waningamere ne yokamai epe wanere fi tere kam bawom di teiyo!
17 God kwa Tamat kwarouw isan kwayoyoban, i sabuw etei hai bowabowamaim efufunih naatu men yait ta oukoun ebatabat. Kwa i nanawan sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am, imih God isan kwanabir. Isan imih mar etei a bowabowamaim God isan kakaf nama. Kwa a yawas tutufin iti tafaramamaim kwanama.
18 Ena tora bengoro yaromi kuri fi tere kam bawom di towaime? Ne yokamai mora kaningai komariki ne yokamai awanoma yokamai mapunom niki dongua akire di erekengua beingoro ne yokamai mapunom i iro kan fairo moinga te Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai ekire akai nokapu naiye,” diro mangi tai ta ta gounangua tarom i epemere kongo gol te siwa ire meina bei erekeme.
18 Anayabin kwa kwaso’ob, kwa a’a’agir hai yawas kakafin hiyabunibun ra’iy na, ine Keriso kwa tubuni botaiti. Iti men boun gold o silver biyan ana gewasin ekukusaisir na’atube.
19 Tamanume. Yaromi bei moiro Kirisito akiyom nokapu wom ire meina bei erome. Kirisito yaromi mapunom nokapu wom wanere tai niki dongua beikengua iran ari non sipsip nokapu wom ire sire Yai Gumam teingamere epe yokamai Kirisito si goime. Ena yaromi akiyom fera di dongua ne yokamai kan fainga guide eromie.
19 Baise Keriso ana rara uhew bitan lamb, boubun biyan gewasin aurin feher en imaim tubunit.
20 Te Yai Gumam man kamun ama bei eikengua kakom tei “Kirisito kokonan i bename,” diro gunom boi tomba “Yaromi epena ne yokamai akire di erowame,” dungoro epena Yai Gumam mapunom boiro kakom bei gounangua kakom i Kirisito u mari ume.
20 Tafaram matara’e ana veya God Keriso rubin, kwa baiyawasi isan naatu boun iti yomaninamaim kwa isa irerereb kwa’i’itin.
21 Ena yaromi ne yokamai akire di erongoro ne yokamai Yai Gumam fi ki si teimie. Yai Gumam towane bei moiro Kirisito yono manomdi tei wiyom yaungua arongoro bau boingua keranom sungua tomie. Ena iran ne yokamai kanere Yai Gumam fi ki si tere ne yokamai tai kan muruwo erowangua kiapam bei moimie. Ena yaromi tai kan i muruwo ne yokamai bei erongua Yai Gumam kuriyom fi tere kam bawom di teinga i faimie.
21 I wanawananamaim kwa God kwaitumitum, morobone i yawas misir naatu aiwob God itin. Imih kwa a baitumatum naatu a nuhifot God wanawananamaim ema’am.
22 Ena epena ne yokamai ka kawom towane dourom boinga ne yokamai kuianom feke dongoro te ne yokamai arinom kawom yokoi ei neimie. Ena epe moinga iran i ne yokamai bei moire yoporam boiro arinoma yokamai muruwo denom minom mun ori wom fi ereiyo!
22 Kwa i boun turobe kwabobosiyasiyaramaim kusouwi uhew kwamatar, imih a yabow a’ofonah isah i gewasin maiyow, dogor babanika a’ofonah isah kwaniyabuwih.
23 Ne yokamai Nenom Yai Gumam yokori koi moinga mora erongua iran ne yokamai arinoma yokamai muruwo denom minom mun fi ereiyo! Yaromi kawom goikenamba kakom kakom yokori moi derewo moime. Ne yokamai Yai Gumam kam dungua finga ena yaromi yokori moinga ne yokamai erome. Yai Gumam kam kakom kakom ari akire di erowangoro kakom kakom yo di derewo duwame.
23 Anayabin kwa i God ana tur yawasin naatu wanatowanin kwanonowar imaim yawas boubun kwabai maiye. Ana’itinin iti tur i ub yawasin kwabai men murubin ana ubamih, baise wanatowan ana ub kwabai boro nama wanatowan.
24 Ena tora bengoro nonon yokamai mora fipunga Yai Gumam kam i yo di derewo duwame? Yai Gumam kam mapunom i epe dume:
24 Buk Atamaninamaim eo,
25 te nonon Ari Wanopanom kam i kakom kakom yo di derewo dumie.
25 Baise Regah ana tur ikwah sawar nama wanatowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.