1 Coríntios 9

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena ari “Tai epe beyo!” di narowainga benaipo beikenaipo na moiki tei dume. Kirisito na nawi dongoro furo kamun gunom kam di mari deiye. Na furo no Ari Wanopanom Yesu gumam kaniye. Te koma na Ari Wanopanam kokonan beire fu ne yokamai moingi tei furo Yai Gumam kam mapunom di ereikoro ne yokamai fi ki si teime.
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Ena koma na Kirisito kam mapunom ne yokamai di ereikoro Yai Gumam akire di erongoro ne yokamai Ari Wanopanom fi ki si teinga ena iran ne yokamai mora fingai Yesu nawi dome. Te ari suwo koropane “Yesu nawi dekeme,” duwainga ne yokamai epe dikenaime.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Ena ari yokamai Kirisito na nawi dombo nawi dekembo ipu si narowainga na ka epe mokom bai erowaiye.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 No yokamai kam mapunom di mari dopunga ari kopuna bo nuwi norowainga nowapunga i faimie.
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Te Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane yokamai efenom biyai te no Ari Wanopanom ariyoma yokamai efenom biyai te yai Pita efem biyai endire kon waningamere no yokamai efenom biyai fi ki si teinga yokamai epe ama endire kon wanapunga i ama faimie.
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 I faimba ne yokamai ari irai kopuna tai ta ta erowaimba na te Banapasi gere kopuna tai ta ta norekenaingoro ena no surai kokonan iro kongo iro kua kopuna meina barapuka i faikeme.
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Kiminem yokamai kokonan beinga meina imie. Yokamai kokonan yo beikeime. Te ari yokamai tai woinga okome tai waure neime. Yokamai tai woinga nekenainga faikeme. Te ari yokamai non kui neinga okome kapu nowaime. Yokamai non kui neinga kokonan yo beikeime. Ena iran no yokamai kam mapunom di mari dowapunga ari kopuna norowainga faimie.
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Ena na ka epe dika ari yokamai towane dingamere epe dikeipa Yai Gumam kam mapunom koma boingamere ama epe diye.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Mose Yai Gumam ka di guwo dungua epe boime:
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Tamanume. “No ari ama nokapu moraime,” diro Yai Gumam ka i dungoro Mose munom boime. Kawom, ari tai woinga yokamai bo te ari tai wauinga yokamai “Okome kopuna biri borainga no yokamai nowapune,” di firo kokonan i beime. Yokamai kokonan yo beikeimba yokamai kua kopuna inaime.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Epemere no yokamai “Ne yokamai kuianom akire di erowapune,” diro Yai Gumam kam mapunom di mari de eropunga ne yokamai kopuna te guwai gainom no mokom bai norowainga i faimie.
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Te ari suwo okome fu ne yokamai moingi tei fure gunom kam nuwi si ereingoro ne yokamai kopuna te tai ta ta ereimba no surai koma nuwi si ereipukoro ne yokamai tai norowainga i kawom faime.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Te ne yokamai mora fingai ari fi mun ei teinga ikom tei kokonan beinga yokamai kopuna ari ikinom tei einga neime. Te ari suwo fu fi mun ei teinga akaiyom furo kakom kakom tai Yai Gumam ei teime. Ena ari kapu Yai Gumam towaro beinga yokamai uro fi mun ei teinga ari ereingoro ena yokamai Yai Gumam kapu suwo tere te suwo neime.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Epemere no Ari Wanopanom “Ari yokamai na kanam mapunom di mari dowainga yokamai kanam i firo kopuna erowainga i faname,” epe dume.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Kopuna erowainga i fanamba kakom kakom na “Ne yokamai tai narekeiyo!” epe di firo ne yokamai tainom ikeiye. Na “Ne yokamai tai narowaime,” diro munom ganom i boi erekeiye. Na tai ikenaiye. Te “Ari tai narekenainga ena na goraika i fanamba ari tai narowainga i niki ori wom dowame. Ena Yai Gumam kam mapunom di mari deika ari tai ta ta narekeinga ena na nanan kanam akire dikoro ari na kanam bire dekenaime,” di fiye.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Te na kakom kakom Kirisito gunom kam ari di mari de ereika na kanam akire dikenaiye. Yai Gumam “Di mari do!” di narongua ena na di mari dekenaika Yai Gumam nainame.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Te na “Kokonan i inaiye,” dika beika meina inaipa na “Kokonan i inaiye,” dika beikeiye. Yai Gumam kokonan i narongoro beiye.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Ena iran na meina epe inaiye: Na gunom kam ari di mari de erowaika ari tai mokom bai narekenaime. Na yo di ereiye. Na gunom kam ari di ereika meina inaika ma dere yo di ereiye. Na Yai Gumam gunom kam epe di ereika mun fiye.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Ena ari “Kokonan epe beyo!” di narowainga benaipo beikenaipo na moiki tei dume. Yai ta na kiapanam bei narongua “Kokonan epe beyo!” di narongua yaromi moikemba na “Ari Kirisito fi ki si towaime,” diro ari muruwo kokonanom bei erere meina ikeiye.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Ena iran Yura ari Kirisito fi ki si towaro beinga na Yura ari moingi tei moika Yura ari wan moingamere na epe ama wan moiye. Te Mose ka di guwo dungua kiapanam bei narekemba ari Mose ka di guwo dungua gore dinga yokamai Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai moingi tei moika ari ka di guwo dungua gore dingamere na epe gore diye.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Te na Yai Gumam ka di guwo dungua kam gore dipa Kirisito ka di guwo dungua kam ama gore dipa ari Mose ka di guwo dungua fikeinga yokamai Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai moingi tei moika ari wan moingamere na ama epe wan moiye.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Te ari yokamai “Tai suwo benapunga tai niki dongua benapune,” epe di fimba na “Tai i niki dekemba tai noromanga tai dume,” di fipa Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai “Tai i niki dome,” di finga tarom beikeiye. Ena ari suwo koropane Kirisito gunom kam fi ki si teingoro akire di erongoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraro beinga na yokamai muruwo moingi tei moika yokamai wan moingamere na epe wan moiye.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Yai Gumam ari Kirisito fi ki si teinga yokamai bei nokapu de eronguamere yaromi epe na bei nokapu de narowaro bengua na mapunom epe beiye.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Ena ari “Na koma koro koi unaika meina mokoro inaiye,” dinga yokamai muruwo koro koi bu dimba yai towane yaromi koma ure meina mokoro ime. Ne yokamai ka i mora finga ena iran “Yai Gumam meinam inapune,” diro ari koro koi bu dingamere ne yokamai Yai Gumam kokonan epe beiyo!
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Ari muruwo “Bu erowai tero duwaiye,” di firaingai nenen kuianom boi teinga tai ta ta ime deime. Yokamai meina kene kene eiro inaro beinga tai ta ta ime deimba “Yai Gumam meinam kakom kakom duwangua inapune,” diro nonon kuianom boi topunga tai ta ta ime dere Yai Gumam kokonan erowai tere bepune.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Ari bu yo tongua dire bu gou gerongua dikeingamere na Yai Gumam kokonan epe beiye. Te ari okonomdi kura boinga yokamai okonomdi kura erowai tongua boiro goi towane sikeimba ari ama eingamere na Yai Gumam kokonan epe beiye.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Ena na “Yai Gumam kokonan nokapu benaiye,” diro na kuianam boi tongua tai ta ta ime deiye. Na tai ime dekenaika gunom kam di mari dowaika iran okome Yai Gumam “Ne gunom kam di mari denga kakom tei kuianum boi tongua tai ta ta ime dekenga ena meina ikenane,” di narowamba Yai Gumam kokonan nokapu beiye.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.