1 Coríntios 1
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Na Pauro. Yai Gumam “Na epe benaiye,” diro gunam boi narongoro Kirisito Yesu nawi dongua fure kamun gunom kam di mari deiye. Ena na te no arinom Soteni gere munom ganom i
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 ne yokamai Korin iki birom ori moingi tei boi erowapune. Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moraime,” diro gunom boi erongua ena iran ne yokamai Yai Gumam fi ki si tere moiro Kirisito Yesu yo te erongua ari moimie. Te Yai Gumam ari muruwo man man moinga “Ne yokamai ari nokapu wom moraime,” diro ama gunom boi erome. Ari yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kam akire di teime. Yaromi yokamai Ari Wanopanom moingua te no Ari Wanopanom ama moimie.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Ena no nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai bei nokapu de erero te denom minom gore amine ei erowaipire.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Ena ne yokamai te Kirisito Yesu gere moinga Yai Gumam bei nokapu de erome. Te Yai Gumam bei nokapu de erongua na kakom kakom Yai Gumanam mun fi tere ka make ei te moiye.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Ne yokamai fi ki si teinga kakom Yai Gumam mapunom muruwo akire di erongoro ne yokamai kam mapunom muruwo mora firo te di mari de ereime.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 No yokamai Kirisito kam mapunom ne yokamai di mari de eropunga kanom i ne yokamai fi ki singarai
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 iran ne yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito i mari de norowangua kanero suwi moinga kakom i Yai Gumam yoporam boingua muruwo norongoro ena kokonanom suwi moinga kakom i Yai Gumam yoporam boingua muruwo norongoro ena kokonanom bepune
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Te ne yokamai Yesu kam mapunom mounom wako tekenaro beimba gore di moraro benainga Yai Gumam ne yokama bei erowai te eromie. Ena iran okome no Ari Wanopanom Yesu Kirisito uro ipu si norowangua kakom i yokamai “Ne yokamai tai niki dongua bemie,” dikenaime.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Yai Gumam “Tai epe benaiye,” diro bengua yai moime. Yaromi kasu dungua yai moikemie. Ena kawom kiapanom bei nore moimie. Te epena Yai Gumam bei moiro “Nonon te Wanam Yesu Kirisito Ari Wanopanom gere moraime,” diro no gunom boi norome.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No Ari Wanopanom Yesu Kirisito ka dunguamere na ka epe di erowaiye. Ne yokamai muruwo kura kam di ipo ka dero suna si guwo dire koro koro moinga faikeme. Ka di towane deiyo! Ne yokamai ka di towane dowainga ari towane epemere moraime. Te ne yokamai inokore towane eiro morainga faimie.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Na arinamao, Korowi oparomi ariyoma suwo “Ne yokamai kura kam di ipo ka deime,” di nareinga ena na “Ka di towane deiyo!” di ereiye.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Ne yokamai suna guwo dinga mapunom i epe: Ne yokamai suwo “Pauro yaromi ari wanopa moimie,” di firo “No Pauro gama moipunie,” dime. Te suwo “No Aporo yaromi gama moipune,” dime. Te suwo “No Pita gama moipune,” dire moime. Te suwo “No Kirisito gama moipune,” dire moime.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Ne yokamai ka epe di moinga ena “Kirisito munmane moime,” ama epe dime. Te na Pauro “Ari muruwo akire di erowaiye,” di fikoro ari naikire eri yoro bakomdi tei nai goimo? Ari yokamai bei narekeinga ne yokamai mora fimie. Te ari yokamai “Ne yokamai Pauro kam fi ki si teinga nuwi bui erowapune,” epe dikeime. Ne yokamai Yesu kam fi ki si teinga nuwi bui ereime.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Kawom dika na te ne yokama gere moipungi na ne yokamai munmane nuwi bui erekeiye. Na yai surai Kisipu te Gayuso nuwi bui ereiye. Ne yokamai munmane nuwi bui erekeipa yai surai nuwi bui ereika na mun fiye.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Ena iran ne yokamai “Pauro nuwi bui norongua nonon Pauro gama moipunie,” epe dikenaime.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Te ari suwo fi moikeiye. Na yai Setefana te efem biyai te wama apoma ama nuwi bui ereiye. Te na ari suwo nuwi bui ereipo erekeipo fikeye.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Na ari yai opai nuwi bui erowaro beika Kirisito nawi dekeme. Na gunom kam ari yai opai di erowaro beika nawi dome. Te Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam mapunom yoporam boingua gounaro beikenangua ena ari “Yaromi ka nokapu dume,” dingamere na ka epe di mari dekeipa Kirisito kam mapunom towane di mari deiye.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Ena ari guwom akai kon finga yokamai Yesu eri yoro bakomdi goingua kam mapunom firo “Ka i nokapu dikeme. Kam mapunom i faikeme,” epe di fime. Ena iran na ari inokore einga di mari dekeipa kamun gunom kam towane di mari deiye. Te no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga Yesu eri yoro bakomdi goingua kam mapunom firo “Aiya, Yai Gumam yoporam boi norome,” epe di fipune.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Te komariki yai ta Yai Gumam kam epe boime:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 ena iran ari maniki tei moinga suwo “No nonon mapunom fipunga i faime. Te no nonon ka di guwo dungua nuwi nokapu si eropune. Te no nonon kakom kakom ka nokapu dupune,” epe di fimba Yai Gumam yokamai kanom i bei de erongoro nonon mora fipunga ari yokamai ka epe di finga mapunom i faikeme.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Yai Gumam i mapunom fingua yaromi moime. Ena ari suwo koropane maniki moinga “No nonon inokore epunga iran Yai Gumam moingua mapunom fipune,” epe dimba Yai Gumam yokamai kanom i bei de erongoro ena Yai Gumam moingua mapunom i firainga faikeme. Te no yokamai kamun gunom kam ari di mari de eropungoro ari suwo koropane “Kamun gunom kam i unanan fume,” epe dimba ari yai opai ka i fi ki si teinga Yai Gumam akire di erongoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Te Yura ari suwo “Ne ari ganom nouro dinga tarom benanga no yokamai ne Yai Gumam kam mapunom di mari denga fi ki suwapune,” epe dime. Te Giriki ari suwo “Ne Yai Gumam kam mapunom di mari denga no firo, ‘Ne inokore nokapu ene,’ di firapunga ena ne kanum dinga fi ki suwapunba ‘Ne inokore nokapu eikene,’ di firapunga ena ne kanum dinga fi ki sikenapune,” epe dime.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Ari epe dimba no yokamai Kirisito eri yoro bakomdi goingua mapunom di mari de ere moipune. Ena Yura ari suwo ka i firo “Ka i niki dongua iran fi ki sikenapune,” epe dime. Te Giriki ari suwo Kirisito kam mapunom firo “Ka i unanan fume,” epe dime.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Dimba nonon Yura ari te Giriki ari gere moipunga Yai Gumam gunom boi norongua ena nonon Kirisito tai bengua kanupunga “Yai Gumam yoporam boingua noromie. Te Yai Gumam i mapunom fingua yaromi moime,” epe dupune.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Te ari suwo koropane “Yai Gumam inokore enguai unanan fume,” epe dimba Yai Gumam inokore enguai yokamai inokore ei teingai “I faime,” dinga ime de erome. Te ari suwo koropane “Yai Gumam kokonan i yoporam boikeme,” epe dimba Yai Gumam yoporam boikengua i ari yoporam boingua ime de erome.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Ena, arinamao, mangi tawa moinga “Ari suwo towane inokore nokapu eimie,” diro te “Ari suwo towane yoporam boinga moimie,” diro te “Ari suwo towane ari ori moimie,” ama epe dimba ari yokamai Yai Gumam gama moraro beinga Yai Gumam yokamai munmane gunom boi erekemba
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Yai Gumam bei moiro “Ari ‘Nonon towane mangi mapunom fipune,’ dinga yokamai gai goi moraime,” diro ari mangi mapunom fikeinga yokamai gunom boi erome. Te Yai Gumam bei moiro “Ari ‘Nonon towane yoporam boiro moipune,’ dinga yokamai gai goi moiraime,” diro ari mangi tawa yoporam boiro moikeinga yokamai gunom boi erome.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Te ari yokamai “Ari suwo i kuwanom ari moingarai niki de fi eropune. Yokamai kanom mokokeme,” epe dimba Yai Gumam kuwanom ari gunom boi erome. Ari “Nonon towane inokore epunga i faime,” dinga yokamai inokore einga gounaro bengua Yai Gumam kuwanom ari gunom boi erome.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Ena iran ari yai opai muruwo “No yokamai ari ori moipunga ne no gunom boi norongoro ganuma moipune,” epe Yai Gumam di towainga faikeme.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Yai Gumam towane akire di erongoro ne yokamai te Kirisito Yesu gere moime. Yai Gumam bei moiro “Kirisito na mapunanam fingua ena no yokamai opon di norowame. Te yaromi kokonan beiro no yokamai meina bai norongua iran yo tongua ari moire na arinama moraime,” diro Kirisito gunom boi tome.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Ena iran komariki kam mapunom boinga fi goi iyo! Epe boingamere:
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.