1 Coríntios 12
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena, na arinamao, ari yokamai Yai Gumam kokonan mapunom mapunom benaro beinga Murom Sumuna akire di erere yoporam boi erongua ena “Ne yokamai firaime,” diro beinga ka di erowaiye.
1 Boun i kwa Anun Kakafiyin ana usar isan kwabibat i anao kwananowar. Taitu ayu men akokok kwa aur kasiy na’atube nama’amih.
2 Ena ne yokamai mora fingai koma ne yokamai Kirisito fi ki si tekeinga Satan ne yokamai engurongoro ena yai gumam kasu kakom kakom ka dikeinga yokamai mounomdi dourom boi fime.
2 Kwanaso’ob kwa baikirisiyana’e, Eteni kwama’am ana veya, wagabur hibonawiy a ef kwawasa’ir kwatit sawar inu’inuwih kwakwafirih.
3 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam Murom ari denom minom ikai koi fungua yokamai “Yai Gumam furo Yesu bei niki de towame,” epe dikenaime. Te Murom ari denom minom ikai koi kingua yokamai “Yesu yaromi no Ari Wanopanom moime,” epe dikenaime.
3 Isan imih a tur ao’owen, orot yait God Anunin tatargabuw men karam boro Jesu nao raraf, naatu orot yait wanawananamaim Anun Kakafiyin men ema’am boro men karam naorereb, “Jesu i Regah.”
4 Ena Yai Gumam yoporam boingua mapunom mapunom noromba Yai Gumam Murom towane i norome.
4 Usar i yumatan yumatan, baise Anunin i ta’imon efafaram.
5 No yokamai Yai Gumam kokonan mapunom mapunom bepunba no Ari Wanopanom towane wom moimie.
5 Bowabow i yumatan ta ta tabowabow, baise Regah i ta’imon isan tabowabow.
6 Yai Gumam kokonan mapunom mapunom dumba Yai Gumam towane wom yoporam boingua ari muruwo erongoro ena ari yaromi kokonanom imie.
6 Bowabow hai fair i yumatah ta ta tabowabow, baise God ta’imon bowabow ana fair orot ta’ita’imon wanawanahimaim faram tebowabow.
7 Ena no yokamai Yai Gumam gama muruwo akire di erowaro bepunga Yai Gumam bei moiro Murom nenen no towane towane i mari de norome.
7 Orot ta’ita’imon biyahimaim Anun Kakafiyin ana taragub ef tata’ane ebirerereb saise sabuw etei hina’itin ana baigegewasin hinab.
8 Ena Yai Gumam Murom no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena Yai Gumam inokore enguamere no yokamai epe inokore epune. Te Murom Sumuna no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena Yai Gumam mapunom firo ari di mari de eropunie.
8 Anunin orot ta isan boro ukwar rerekab ana usar nitin, naatu orot ta boro not so’ob ana usar nitin.
9 Te Murom Sumuna bei moiro “No yokamai suwo koropane Yai Gumam fi ki ori wom si towaime,” diro akire di norome. Te Murom towane wom moingua yaromi uro no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena no ka make epungoro ari suwo nupi faingai arire fime.
9 Anun ta’imonaban orot ta isan boro baitumatum ana usar nitin, naatu orot ta boro sabuw baiyawasih isan ana usar nitin.
10 Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norongoro ena no yokamai ari ganom nouro dinga tarom bepunie. Te Murom no yokamai suwo akire di norongoro ena no yokamai Yai Gumam kam mapunom ari di mari de eropune. Te Murom no yokamai suwo akire di norongoro ena no yokamai ari ka dinga i Satan nuwi kokonan ganoma kanom dimbo Yai Gumam kam dimbo ipu supune. Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norongoro ena no yokamai ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga ari kanom dinga yokamai firaime. Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga no yokamai ka i fire mapunom fikenapunba no awa tere di mari dowapune.
10 Orot ta ina’inan fokarih sinaf isan ana fair boro nitin, orot ta boro dinabatur orereb isan ana usar nitin, naatu orot ta boro turobe baifuwen hairi orereb yamutufurin isan ana usar nitin. Orot ta menan botabirin tur ta o isan ana usar boro nitin, orot ta tur koubuna isan usar boro nitin.
11 Ena Yai Gumam Murom Sumuna towane wom ari akire di erere yoporam boi erome. Yaromi inokore enguamere epe yoporam boingua no yokamai towane towane norome.
11 Baise iti bowabow etei i God Anunin ta’imon akisinamo sawar etei esisinaf, naatu i ana kokomaim usar orot babin ta ta rubinih ebitih.
12 Yai ta gam dinom koro munmane dume. Yaromi kauwom te okom te birom i tai munmane dumba yaromi yai towane moime. Epemere no Kirisito fi ki si topunga ari munmane kapo kapo moipunba no te Kirisito towane moipune.
12 Biyat ana itinin i men ta’imonamaim wowab yenamih, baise yow kusisib an moumurih na’in, naatu kukusisib i moumurih, baise biyat i ta’imon maiyow. Keriso ana’itinaban nati na’atube.
13 Te no suwo koropane Yura ari moipungoro te suwo Giriki ari moipungoro te suwo nuwi kokonan ari moipungoro te suwo kokonan ire moipunba Yai Gumam Murom towane wom moingua yaromi u no denom minom ikai koi ungua no ari kapo kapo moipunga ari towane wom fuka dupune. Te Murom no denom minom ikai furo si duwaro bengua Yai Gumam Murom i awi no moipungi tei dome.
13 Ana itinin i ta’imon. O Jew orot, o Greek orot, akir orot, roufamen orot, it etei i Anunin ta’imonamaim bapataito tabai biyat ta’imon matar, naatu God Anunin ta’imon ayubit ana harew dogorotamaim isuwaire.
14 Ena no ganom dinom i okonom towane dikeme. No ganom i okonom te kaunom te kinanom te tai ta ta muruwo dungoro ena no ari kawom moipune,
14 Biyat i men ta’imon wowab yen biyat tutufin mataramih, baise famen moumurin na’in na ikokofan biyat matar.
15 Te no yokamai “No okonom kokonan beingamere no kaunom kokonan epe beikengua ena no kaunom i tai yo morom dume. No kaunom no ganom koro dikenangua i faime,” dikenapune. No yokamai kaunom dikenangua ena no ari kawom moikenapune.
15 Naatu at iti na’atube nao, “Ayu i men o uma, imih ayu men o biya turin.” Nati na’atube nao men karam boro akisin nabin nabat.
16 Te no yokamai “No okonom murom kokonan beingamere no kinanom kokonan epe beikengua ena no kinanom i tai yo morom dume. No kinanom no ganom koro dikenangua i faime,” dikenapune. No yokamai kinanom dikenangua ena no ari kokonan nokapu beikenapune.
16 Naatu tainit nao, “Ayu i men o mata, imih men o biya turin.” Nati na’at nao i men karam boro akisin nabin nabat.
17 Te no yokamai ganom dinom okonom murom towane duwangua te tai ta ta dikenangua tora beire ka firapune? Te no yokamai ganom kinanom towane duwangua te tai ta ta dikenangua ena tora beire kipom firapune?
17 Naatu biyat tutufin etei i matatawat tama’am na’at, tur boro mi’itube tatanowar? Naatu biyat tutufin etei tainitawat tama’am na’at, sawar yamurih boro mi’itube tatayon?
18 Ena no ganom dinom i koro towane dikemba Yai Gumam okonom te kaunom te kinanom te tai kan muruwo bei eme. Yaromi inokore enguamere epe bei eme.
18 Baise boun tama’am kwana’itin, God biyat etei yakitifuw gewas, ta’ita’imon hai efanamaim ya, ikokofan wowab yen biyat matar.
19 No yokamai ganom koro towane duwangua ena no ari kawom moikenapunba
19 Biyat wowowab ana itinin ta’imon tama’am na’at, biyat ana itinin boro ai’ab.
20 no ganom koro koro munmane dumba no ganom dinom towane dume.
20 Imih biyat i yow kukusisib ana itinin moumurih na’in, baise an i ta’imon.
21 Ena iran yai ta “Na okonam murom mun kaniye. Te na okonam niki de fi teika ma dowaiye,” epe dikename. Te yaromi “Na binam mun kaniye. Te na kaunam niki de fi teika ma dowaiye,” epe ama dikename.
21 Isan imih matat men karam umat isan nao, “Ayu o a baibais men akokok,” na’atube ukwarit men karam at isan nao, “Ayu o a baibais men akokok.”
22 Tamanume. No ganom koro koro yoporam boikenangua tarom dikenangua ena no yokori moikenapune.
22 En baise, biyat turin ririmin tarouw tao’o men karam boro tanakusair, nati i biyat ana fair turin.
23 Te no “Ganom dinom koro koro nokapu moime,” dupunga ena ganom dinom koro di ime de tekenapune. Te ganom dinom koro di iwa de tekenapune. Te no ganom dinom suwo koropane “Ari kanainga no gai gorapune,” diro gai nokapu iro fi moipunba
23 Naatu biyat turin isan tanotanot i men hai yabin auman, biyat nati i tabi’abur gewas, naatu biyat turin wabih su’ubin isan awat ihihiririy, ana kaifin i wa’iwa’irin.
24 — ausente —
24 Biyat turin men bai’usin gewas isan tanotanotamih, baise biyat tutufin etei God ita’imon wowab ikawarafut, saise biyat turin ta’itin yabin en tao’o i auman tanabora’ah.
25 — ausente —
25 Saise biyat men nagam nakuseb, baise famefamen etei taiyuwih hinibit aba’abar yabowamaim hinibaibaisbonen hinama.
26 Ena no ganom dinom koro kipi karangua ena no ganom dinom koro koro muruwo ama kipi karame. Te ari no ganom dinom koro kanere “Koro i tai nokapu dume,” duwainga ena “No ganom dinom koro koro muruwo nokapu dume,” di firapune.
26 Biyat turin ebi’akir biyat tutufin etei ni’akir, biyat turin ebiyasisir biyat tutufin etei ana yasisir hinafaram.
27 Ena no yokamai te Kirisito towane epemere moipunie. No yokamai towane towane Kirisito okom kauwom epemere moipune.
27 Naatu boun kwa etei i Keriso biyan, naatu kwa ta’ita’imon i biyan turin kwamatar.
28 Ena Yai Gumam dunguamere epe no yokamai Kirisito fi ki si teinga yokamai kakom kakom kokonan mapunom mapunom epe bepune. Koma Yai Gumam no Kirisito nowi dongua fupunga yokamai gunom boi norome. Te okome ta ari gunom kam di mari de ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari gunom kam nuwi si ereinga yokamai gunom boi erome. Ena okome ta ari ganom nouro dinga tarom beinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari nupi fainga ari bei kenom bei ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari akire di ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari kiapanom bei ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome wom ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kanom dinga yokamai firainga yokamai gunom boi erome.
28 God ana Ekaleisia wanawanan sabuw hai efan ya, wantoro’ot, tur abarayah, bairou’abin dinab oro’orot, baitounin bai’obaiyenayah, imaibo ina’inan sinafuyah, sawusawuwih baiyawasihiyah, sabuw afa baibaisihiyah, bowabow hai yamutufurenayah, naatu menah botabirin tur ta ta oyah, etei hai usar faramih hai efan ya.
29 Ena no yokamai muruwo Kirisito ewi dongua finga ari moikepune. Te no yokamai muruwo gunom kam di mari de ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari gunom kam nuwi si ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari ganom nouro dinga tarom beinga ari moikepune.
29 Orot etei boro men hinan tur abarayah hinamatar, o dinab orot hinamatar, o bai’obaiyenayah hinamatar, o fair hinab ina’inan sinafuyah hinamatar,
30 Te no yokamai muruwo nupi fainga ari bei kenom bei ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kanom dinga yokamai firainga ari moikepune. Te ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga firo mapunom fikeimba awa tere di mari deinga ari moikepune.
30 o sawow yumatah ta ta baiyawasihiyah, o menah botabirin tur ta ta oyah, o tur botabirin koubuna’ayah. En baise etei ata usar ta ta tabai.
31 No yokamai epe moikepunba ne yokamai “Yai Gumam Murom yoporam boingua nokapu wom norongua inapune,” diro kan kenom beiyo!
31 Imih dogor wanawanan o a kok gagamin a usar menatan inab inabowabow i akisin kunuwih kubai.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.