1 Coríntios 11

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena Kirisito mapunom benguamere na mapunom epe beiye. Ena te na mapunom epe beikamere ne yokamai epe beiyo!
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Ena arinamao, ne yokamai na koma ka nuwi si ereika muruwo fi moiro gore dinga ne yokamai kanom akire duwaiye.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Ena ne yokamai ka i firaro beinga ne epe di erowaiye: Kirisito yai gan muruwo kiapanom moime. Te winom biyai opai gan muruwo kiapanom moime. Te Yai Gumam Kirisito kiapam moime.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Ena yai gan muruwo binom tou sire ka make eimbo kam mapunom ari di mari de ereimbo yokamai kiapanom yai Kirisito kam ime deime.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Te opai gan binom tou sikere ka make eimbo kam mapunom ari di mari de ereimbo yokamai winom biyai kanom ime deime. Opai gan niki deinga yokamai binom wiyom muruwo baingamere opai gan binom tou sikere ka make einga yokamai epe moime.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ena opai gan binom tou sikenaingai ena yokamai binom wiyom muruwo baraimba opai gan gai goiro “No binom wiyom muruwo baikenapune. Mapunom i niki dome,” duwainga ena binom tou suwaime.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Tou suwaimba Yai Gumam moinguamere yai gan epe bei engua ena no yokamai Yai Gumam moingua mapunom firo kam akire di topunga ena yai gan ka make einga kakom te kam mapunom nuwi si ereinga kakom binom tou sikenaime. Te yai gan bei moiro opai gan kiapanom moinga kanom fai koma dongua ena opai gan binom tou suwaime.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Komariki Yai Gumam ari bei engua kakom yai koma bei eme. Okome Yai Gumam yaromi yai damom ire opai bei eme. Koma Yai Gumam opai bei eikeme.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Te Yai Gumam bei moiro “Opai gan furo yai gan kiapanom benaime,” diro opai bei eikeme. Tamanume. “Yai gan furo opai gan kiapanom benaime,” diro opai bei eme.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ena iran opai gan ka make enainga te kam mapunom nuwi si erowainga yokamai “Yai gan no kiapanom bei noreime,” di firo binom tou suwaime. Te binom tou suwainga kamundi nuwi kokonan gan yokamai kaningai opai gan mapunom nokapu beinga firaime.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ena ari yokamai Kirisito fi ki si teinga yai gan nenen Ari Wanopanom kokonam benaingoro te opai gan nenen kokonam benainga i faikename. Yai gan te opai gan gere Ari Wanopanom kokonan beime.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Komariki Yai Gumam yaromi yai damom ire opai bei emba epena opai gan yokamai yai gan muruwo kui eime. Kui eimba Yai Gumam tai kan muruwo te ari muruwo bei engua ena iran yai gan te opai gan gere kokonan beime.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ne yokamai tora di fime? Opai gan binom tou sikere ka make ei towainga i faimbo faikeme?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Ne yokamai mora fingarai yai gan yokamai binom wiyom arari fananguai gai goime.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Gai goimba opai gan binom tou suwaro beinga ena Yai Gumam binom wiyom arari fainguai erongua ena opai gan binom wiyom arari fananguai ari “Opai gan mapunom nokapu beime,” dinga mun fime.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Te na “Opai gan binom tou suwaime,” dika ari suwo koropane ka i firo “I faikeme,” di firo kura kam di ipo ka de narowainga ka epe di erowaiye. No Yesu ewi dongua fupunga yokamai muruwo te ari koro koro moingi “Yai Gumam kam akire di towapune,” dire kuku boinga yokamai muruwo “Opai gan mapunom epe benaime,” di fipune.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Ena ne yokamai “Gunom kam firapune,” diro kuku boinga kakom tei ari yokamai akire di erekeimba bei niki de ereime. Bei niki de ereinga ena ne yokamai kanom akire dikenaiye.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Ne yokamai ari akire di erekeinga mapunom wom i epe: Ari yokamai ure “Ne yokamai ‘Yai Gumam gunom kam firapune,’ diro kuku boinga kakom tei ne yokamai si guwo gawo diro kapo kapo fimie,” di nareingoro ka epe firo ka suwo i fi kun daiye.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 “Kawom, ari Yai Gumam kam mapunom gore dinga yokamai u mari naro beinga no yokamai si guwo gawo diro kapo kapo napunga i faime,” di fimo? “I faikeme,” di fiye.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Ena iran ne yokamai “Ari Wanopanom eri yoro bakomdi goingua firapune,” diro kuku boinga Kirisito “Ne yokamai epe neiyo!” dunguamere ne yokamai epe nekeimba
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 ne yokamai neinga towane towane kene kene eiro iro neime. Ne yokamai ari ama unainga yokamai suwi moikeimba ne yokamai towane towane neime. Ena iran ari suwo koropane meran goiro yo moime. Te ari suwo nuwi gikengua nere du dime.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Te ari fi ki si teinga yokamai “No fana garapune,” diro kuku boingoro suwo kua kopuna munmane dikengoro ena ne yokamai kopuna erekeinga ena “Yokamai tai fai erekengua ari moimie,” epemere dire ena nenen towane ne gouinga yokamai gai goime. Ena ne yokamai nenen kua kopuna bo nuwi nowaro beinga ikinom tei moiro nowaime. Ne yokamai kua kopuna ari erekeinga tora duwaiye? Ne yokamai kanom akire duwaiyo? Tamanume. Akire dikenaiye.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Ena no Ari Wanopanom ka na di naronguamere epe koma na ne yokamai di ereiye. Ena na tokoi di erowaiye. Koma Yurasi yaromi Yesu imari dowangua giruwangua kakom tei no Ari Wanopanom Yesu kaime dori iro
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Yai Gumam “Mun fi teiye,” diro dou diro “Kaime dori i na mianam dume. Na ne yokamai bei nokapu de erowaro beika na ganam erowaiye,” di erome. Ena “Ne yokamai ‘Na goraika mapunom firapune,’ diro epena no mapunom bepungamere kakom kakom epe beiyo!” epe ama di erome.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Ena epemere yokamai kua kopuna muruwo mora neinga yaromi nuwi muku iro “Nuwi wain muku ikai koi moingui na akinam moime. Yai Gumam ka kawom dungua benaro bengua na akinam erowaiye. Ena ne yokamai ‘Na goraika mapunom firapune,’ diro nuwi wain nowainga epena no nopungamere ne yokamai kakom kakom epe neiyo!” epe dume.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ena kakom kakom no yokamai kaime dori nowapunga te nuwi wain nowapunga no Ari Wanopanom goingua imari dowapune. Te no epena kakom imari dopunga te moi furo furo Yesu unangua kakom ama nowapunga imari dowapune.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ena iran ari yokamai bei moiro “No Ari Wanopanom goingua firapune,” dinga yokamai bianom faimba kaime dori nere te nuwi wain nowainga yokamai Ari Wanopanom miyom te akiyom mapunom fikere ime deime.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Ena ari yokamai kaime dori te nuwi wain nowainga kakom koma yokamai “No bianom faimo?” nenen towane towane mina wako di erere ena bianom faingua ma dowainga nowaime. Yokamai koma mina wako dikenainga nekenaime.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Te ari bei moiro “No yokamai nokapu moraro bepunga Ari Wanopanom goi norome,” di fikeimba kaime dori te nuwi wain nowainga ena Yai Gumam yokamai einame.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Te ne yokamai suwo koropane “Yesu goi norome,” epe di fikeimba neinga ena iran suwo koropane yoporam boikeingoro te suwo nupi faingoro te suwo goime.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Epe moimba no yokama koma nokapu bepunbo niki dongua bepunbo ipu suwapunga ena kaime dori bo nuwi wain nowapunga Yai Gumam noikename.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Te okome Yai Gumam ari gama moikeinga yokamai guwom akai ewi dowame. Ena Yai Gumam uro “No yokamai guwom akai kinaime,” diro epena kupa noime.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Ena iran, arinamao, ne yokamai Ari Wanopanom goingua firaro beinga kuku borainga “No ari muruwo towane wom kopuna nowapune,” diro kan moiyo! Ne yokamai muruwo kuku borainga ama neiyo!
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Te ari suwo meran goiro koma ikinom tei moiro kua kopuna nowainga ena kam mapunom ikom tei fime. Koma kua kopuna nekenainga kam mapunom ikom fure ari kopuna dikenangua kopuna erekenainga i faikenangua ena Yai Gumam yokamai einame. Te na ka ta di erowaipa na ne yokamai moingi tei unaika di erowaiye.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.