1 Coríntios 10
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena, arinamao, ne yokamai ka i firaro beinga ka epe di erowaiye. Komari no awanoma Isipi man tei ma deinga kakom Yai Gumam kuwokauwo bei erongoro dourom boime. Te okome yokamai fui nuwi bunamdi koro naro beinga Yai Gumam bei moiro fui nuwi si gou dungoro suwo teme fungoro te suwo oropo koi fungoro no awanoma suna tei fime.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Te no awanoma kuwokauwo dourom boiro nuwi suna tei furo bunamdi koro fingai ena ari nuwi buinga yokamai te Kirisito gere moingamere no awanoma te Mose gere epe moimie.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Te Yai Gumam Murom Sumuna kopuna erongoro no awanoma yokamai muruwo neime.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Te Murom Sumuna nuwi ama erongoro no awanoma yokamai muruwo neime. Kawom, Yai Gumam Murom kongo dunguamere yai ta epe erongoro ena yokamai te yaromi gere kon wanime. Ena yaromi nuwi erongoro muruwo neime. Yaromi Kirisito moime.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Kirisito bei nokapu de eromba yokamai tai niki dongua beingoro Yai Gumam niki de fi erere ei goingoro ena yokamai ari moikeinga akai tei ako siro goime.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Yokamai tai niki dongua beinga goingamere no yokamai epe beikenaro bepunga ari suwo munom ganom boingoro nuwi si norome.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Ena no awanoma suwo koropane yai gumam kasu yokamai kanom akire dingamere ne yokamai yai gumam kasu yokamai kanom epe akire dikeiyo! Komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Te no awanoma suwo koropane opai kunei neinga ena kakom tei ari munmane wom epemere 23,000 goime. Ena iran yokamai opai kunei neingamere ne yokamai opai epe kunei nekeiyo!
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Te no awanoma suwo koropane “No ari moikeinga akai tei moipunga kopuna amai inapune? Nuwi amai inapune? No Ari Wanopanom tai norekename,” diro niki de fi teinga ena Yai Gumam bei moiro onopa ewi dongoro ena onopa furo yokamai ganom kaingoro goime. Yokamai beingamere ne yokamai epe beikeiyo!
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Te ari suwo koropane Yai Gumam kura kam di teinga ena kamundi nuwi kokonan gan ari ei goingua yaromi fu ari moingi tei furo ei goime. Ena yokamai Yai Gumam kura kam di teingamere ne yokamai kura kam epe di tekeiyo!
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Ena yokamai tai niki dongua beingamere “No yokamai epe beikenaime,” diro ari suwo munom ganom boingoro nuwi si norome. Kirisito tokoi unangua kakom teina tei ungua ena no yokamai epena yokori moipunga ka i gore dowapune.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Ena ne yokamai “No tai niki dongua beikenapune. No nonon towane fi erowai te moipune,” epe duwainga iran i tai niki dongua beikenaro beinga kiapanom beiyo! Ne yokamai kiapanom beikenainga tai niki dongua benaime.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Te bianom fanangua tarom ne yokamai kuianom boi ereinga mangi ari muruwo kuianom ama boi ereime. Te Yai Gumam “Epe benaiye,” diro epe bengua yai moingua yaromi ne yokama akire di erowangoro ena “Bianom fanangua tarom benapune,” dinga ma dere bianom fanangua beikenaime. Ena Yai Gumam uro “Ne yokamai bianom fanangua tarom beikenaime,” diro erowai te erere kon opom di erowangoro ena beikenaime.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Ena, arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena iran ne yokamai “Yai Gumam no yokamai noi goikename,” diro yai gumam kasu yokamai kanom akire dinga mapunom tongi fiyo!
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Ne yokamai nokapu finga ari moinga ena na ka nokapu duwaipo ka niki dongua duwaipo ipu siyo!
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 No nokapu moraro bepunga Kirisito eri yoro bakomdi tei goingua mapunom firaro bepunga kuku boiro “Nuwi wain i Yesu akiyom moimie. O, Yai Gumam ne nokapu de norengoro no mun fipune,” diro nuwi nopune. No nopunga ena no te Kirisito gere towane moipune. Te no kaime dori ire “I Kirisito miyom dume,” diro dou diro “Kirisito bei nokapu de norome,” di fire nopune. Nopunga ena no te Kirisito gere towane moipune.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Ena no yokamai kaime dori towane ire dou dire no yokamai munmane moipunba no muruwo kaime dori nopunga no ari towane moipune.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Yura ari beinga mapunom fi kaniyo! Yokamai kapu si keiro Yai Gumam fi mun ei towainga kakom yokamai kapu suwo Yai Gumam tere te suwo nenen neime. Epe neinga “No te Yai Gumam gere towane moipune,” di fime.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Na ka dika mapunom i epe: Yai gumam kasu yokamai i tai noromanga tai dumie. Te kapu ari yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga i tai ama noromanga tai dume.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Kawom diye. Ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai kapu si keire murom niki deinga yokamai fi mun ei ereime. Yokamai Yai Gumam kawom tekeime. Ena na bei moiro “Ne yokamai te murom niki deinga yokamai gere moikenaime,” diro na ka i di ereiye.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Te ne yokamai “Ari Wanopanom eri yoro bakomdi goingua mapunom firapune,” diro nuwi wain nowainga te dere fure “Murom niki deinga yokamai kanom akire duwapune,” diro nuwi ta nowainga i faikeme. Te ne yokamai “Ari Wanopanom goingua firapune,” diro tai nowainga te dere fure “Murom niki deinga yokamai kanom akire duwapune,” diro kopuna ta nowainga i ama faikeme.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Ne yokamai Yai Gumam kam akire dire te yai gumam kasu kanom ama akire dinga ena mapunom surai beinga no Ari Wanopanom dem miriyom niki de fi ne yokamai erowangua mun firaimo? Ma deiyo! Ena mapunom surai beikeiyo! No yokamai erowai tekepune. No Ari Wanopanom yaromi towane erowai tomie. Ka i ne yokamai mora fimie.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom benapunga tai niki dongua beikepune,” dime. Ne yokamai kawom dimba tai mapunom suwo beinga akire di erekename. Te ne yokamai suwo “No Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom benapunga tai niki dongua beikepune,” dimba tai mapunom suwo beinga ne yokamai nomanenom bei erowai te erekename.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Ari yokamai “No tai benapunga no denom minom mokoname,” ka epe towane di fikenaimba yokamai “No tai benapunga ari akire di erowangua benapune,” ka epe ama di firaime.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Te ne yokamai kapu miyom maket tei meina baingai muruwo neiyo! “Kapu i ne yai gumam kasu ereno?” diro mina wako tekeiyo! Ne yokamai mina wako towainga firainga “No nowapunbo nekenapunbo,” diro inokore surai enaimba mina wako tekenainga faname.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Te ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “No kua kopuna ama nowapune,” ne yokamai di erowainga ena ne yokamai furo “Kapu i nowapunga amai meina baine?” di fi erekeiyo! Ne yokamai mina wako erekenaimba yo nowaime.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Nowaimba ari suwo ne yokamai “Kapu i ari yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereime,” di erowainga ena kapu i nekeiyo! Kapu i ne yokamai bei niki de erekenamba ne yokamai bei moiro “Ari ka i di noreinga yokamai kapu i nere inokore erowai tekenainga eiro ‘No mapunom niki dongua bepune,’ dikenaime,” diro ena iran kapu i nekeiyo!
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Ena na “Ne yokamai ari suwo inokore einga kiapanom beiyo!” epe di ereiye. Na epe di ereipa ne yokamai “Ta bengoro ari yokamai inokore eingamere no yokamai epe inokore eikepunba no yokama bei moiro ‘No bepunga i faikeme,’ diro no tai beikenapune?
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Te no yokamai Yai Gumam ‘Mun fipune,’ di tere kapu i nopunga ena ta bengoro ari kaningai no epe nopunga ari ‘Ne bianom faime,’ epe dime?” ne yokamai epe dime.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Ne yokamai epe mina wako nareingoro ena na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai kopuna nowapunbo nuwi nowapunbo tai ta ta muruwo benapunbo koma “Ari kaningai Yai Gumam kam akire duwaimbo akire dikenaimbo?” di fiyo! Ena ari Yai Gumam kam akire duwainga ena tai neiyo! Te ari Yai Gumam kam akire dikenainga ena tai nekeiyo!
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Te ne yokamai “Tai epe benaiye,” di fimba Yura ari yokamai bo Giriki ari yokamai bo Yesu fi ki si teinga yokamai kaningai “Ne yokamai tai niki dongua beime,” duwainga ena ne yokamai epe beikeiyo!
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Epemere na “Ari muruwo na tai beika mun kanaime,” diro na kokonan beiye. “Ari Yai Gumam fi ki si towaime,” diro nanan towane akire di narowainga tarom beikeipa ari munmane akire di erowangua tarom beiye.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.