Mateus 26
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 É he e nebwén ko pwocémun ko ninaa wo Iésu, ke e pii te lépwo acémun den pie:
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 «Lépwoli, geé temehi pie é he na alo tan, ke caa a tan ko Pacika. Ke o icuéo, ke cemeiteéo ne ko a *kuricé, woéo pa Nahi Apulie.»
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 [He e ko pii anaa wo Iésu] ke lé ko pitapitilé wo lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me lépwo apihuô te lépwo *Juif, ne pele Kaïfe, pa daame helé.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Be nimelé me lé taunu Iésu. Ke lé pihane ace bwopwonen me lé pipwohuô ten, me lé imwieng neduwohi.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Be lé pipii telé pie: «O time uce wâé heme nye imwieng ha a piwiinaado ubwo ne he pwahamii ni apulie, be koli lé bo okéé.»
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 [É ha a benaamwon naa, ke] e mu Bétani wo Iésu ha a mwa te Simon, pa katia.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 É he lé mwo ko wiinaado, ke e tuiebé ê céiu toomwo, imi a mwotabe péi na oba ko tabe ûde na te junihe ubwo a cuhin, ke e cepulicéihi ne pwo puni Iésu.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Ke me lé alieng wo lépwo acémun den, ke te junihe time uce wâé telé. Ke lé pipii telé pie: «He e pihoonihi a tabe ûde ne, kona woté?
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Ana te junihe ubwo a cuhin! É ko ade na time e uce icuhi, ke me genye ne a mwani te nina tice delé?»
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 E te temehi nina lé niimihi wo Iésu, ke e pii telé pie: «É mu ko ade na geé ili ê toomwo ce? Ana e pwo tong, ke te junihe wâé.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Be o tee élé pelewé wo lépwona tice delé, kehe woéo, ke time é o uce tee mu pelewé.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Wo ênaa, ke e tapulicéihi ne kong a tabe ûde, be e caa mi pipwopweehi a bwo ole tong he pwon.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Ke é pii tewé a juuju pie: É heme bo pipii beetihi a Pwooti Wâé ne he ni piduaan ati ne pwo a bwohemwo, ke lé bo tee piuti mwo a jepule ko ana e pwo ê toomwo ce, beme tee pipaniimieng.»
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 E â too ni caa te lépwo apwoâpwailo wo pa céiu béé lépwo 12 *apostolo na a niin pie Judas Iscariot.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Ke e pii telé pie: «Ade aceli geé bo ne tong, hemepie é ne Iésu tewé?»
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Ke e tabuhi pihane ace pwaaden me e icu Iésu telé.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 É ha a bécéiuhe tan ko ‘pieni pwoloa tice nyaa ten’, ke lé âbé céii Iésu wo lépwo acémun den, ke lé pii ten pie: «Geme o â piwâam ko a wiinaado ko Pacika. Kona é wé, he celi nimem me genye piwiinaado nelang?»
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Ke e hegi ne telé pie: «Geé â ha a pwomwo ubwo, pele pa apulie [na é bo piieng dewé] ke geé pii ten pie: “E pii wo Padaame pie: ‘Caa tuie a benaamwon dong. Ke é pelem he na me é wii a wiinaado ko Pacika, wogeme me ni acémun dong.’”»
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Ke lé pwo ana e pii wo Iésu, ke lé piwâamihi a wiinaado ko Pacika.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Caa babwén, ke lé tebwo pwo taap wo Iésu me lépwo 12 apostolo ten.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Ke é he lé ko wiinaado, ke e pii telé pie: «É pii tewé a juuju pie: E bo pi-icuéo wo pa bééwé.»
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Ke te junihe piwahin jélé kuti, ke lé muko pétaapwo tahimwoeng pie: «Padaame, he time uce woéo?»
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Wo pana gemu tai pétaa ole ha a tam me weeng, ke weeng pana e bo pi-icuéo.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 «É bo mele, woéo pa Nahi Apulie, pwohewii ana e caa pii beetihi ne ni tii iitihi. Kehe wo pa apulie na e pi-icuéo, ke o te junihe pwoééhen! Au, mwolihi! Be wo panaa, ke wieli me o te wâé ne kon, hemepie time e uce ko âbeele!»
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Ke e tahimwo Iésu wo Judas, pana e icueng, pie: «Kona time uce woéo, go Padaame?»
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 É he lé ko piwiinaado ibu, ke e pé a pwoloa wo Iésu, ke e pipwo-olé te Padué. Ke e ebii, ke e pwopatihi ne ko lépwo acémun den, ke e pii telé pie: «Geé pé, ke geé eni, be ani, ke a ééng.»
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Ke é alecehen, ke e pé a mwoûdu ko tabe megele. Ke e pwo-olé te Padué, ke e ne telé. Ke e pii pie: «Geé tai ûdu.
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 Be ani, ke a cewéhung na e o caa tée me de ni apulie, beme pineuhi ni ta pwo telé. Be a pipwoâpwailo na e pacuwohi a *piapwo na e pwo wo Padué [pie e ne a péém ne ha awiemelé me weeng].
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 «Ke é pii tewé pie: O caa time é bo uce ûdu mwo ace tabe megele [ne éni pwo bwohemwo] dieli ha ace tan celi genye bo ûdu ace tabe megele celi mwo coho me wogewé, ne ha a Mwametau te Caa tong.»
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Ke lé nyebihi a psaume ko a tan ubwo naa, ke é mulang, ke lé taa pwo a juwole ko ni Olivier.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Ke e pii wo Iésu te lépwo acémun den pie: «É jenaa he bwén, ke geé o bo tai engen kojaéo. Be caa te tii ne he ni tii iitihi pie:
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 «Kehe icehi ana é hemepie é mulie cemwo mu ha amele, ke é bo ânebuhewé ne Galilé.»
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Ke e pii ten wo Pétéru pie: «Wieli lé o engen kojako wo lépwoje, kehe time o uce woéo!»
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «É pii tem a juuju pie: É ha a bwén jenaa, ânebuhe a bwo to te a ja, ke o caa ocié go ko piwotétaa kong pie, time go uce temehiéo.»
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Ke e pii wo Pétéru pie: «Ûhu! Piwien hemepie genyu tai mele, kehe time é o uce wotétaa kom!»
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Ke é mulang, ke lé â ha a céiu duaan [na cemi acuwo hen] na pii kon pie Getsémané. Ke e pii te lépwo acémun den wo Iésu pie: «Geé tebwo éni, be é mwo â pwoiitihi.»
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Ke e pé Pétéru me lupwo naî Zébédé. Ke caa tabuhi piwahin Iésu, ke pinekepé ten.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Ke e pii telé pie: «Te junihe téé ke piwahin a pwonimung. Kehe geé tee mu éni, ke genye tai piûmiê ibu. [Geé nemwo pule!]»
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Ke e te ju piâdé kojalé, ke e tidihi jilin, ke e miibule. Ke e pwoiitihi da céii Padué, ke e pii pie: «Caa, hemepie te jan, ke go pé kojaéo ni picani me ni téé ce! Kehe icehi ana go nemwo pwo ana nimung kon, kehe ana nimem kon.»
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Ke me e mwojuia mwobé céii lépwo acémun den na cié jélé, ke e alihi pie lé teko pule. Ke e pii te Pétéru pie: «Be he time uce jan me nye piûmiê ibu, he na te ju céiu inetéale?
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 «Geé te ûmiê, ke geé pwoiitihi, beme o te pwo niihewé, hemepie tacebwénikewé. Be nimewé me geé pwo ana wâé, kehe icehi ana tice niihewé.»
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Ke e engemwo kojalé wo Iésu, ke e pwoiitihi mwo, ke e pii pie: «Caa wé, mepie time uce jan me pé kojaéo ni picani me ni téé ce, ke é ilehi kojako pie, go picani tong, beme é piténedehi ana te nimem kon.»
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Ke me e mwojuia mwobé céii lépwo acémun den, ke e toolé mwo he lé teko pule. Be caa te junihe emaan jélé, ke lé tee ko pipucing.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ke e engemwo kojalé, ke e âmwo pwoiitihi, ke e te pii mwo ana e caa mi pii.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Ke me e mwojuia mwobé céiilé, ke e toolé mwo he lé teko pule, ke e pii telé pie: «Woté? Geé mwo teko mwaale, ke pule mwo? Wâé ne kowé! Kehe icehi ana o caa neéo, woéo pa Nahi Apulie, ne te lépwona lé pwo nina ta!
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Geé cuwoda! Me nye engen! Be caa e lang wo pana e icuéo!»
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 É he e mwo ko pii anaa wo Iésu, ke e te ju tehenebé wo Judas, pali céiu béé lépwoli 12 apostolo ten. Ke lé âbé céin ne ni apulie na te junihe hiwon jélé, imi ni teua me ni ba-acuwo. Be lé nelé ngen wo lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me ni apihuô te a bele te lépwo Juif.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Ke wo Judas, pana e icu Iésu, ke e caa pipatemehi telé ana me e pwo: «Wo pa apulie na é o mwomwaaueng, ke te weeng kuti. Ke geé imwieng.»
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Ke he lé tehenebé, ke e te â céii Iésu kuti, ke e pii ten pie: «Bwocu tem, go pa apipune!» Ke e mwomwaaueng.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Ke e pii ten wo Iésu pie: «Îgo, go pwo ana me go pwo.»
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Kehe icehi ana wo pa apulie na e mu pele Iésu, ke e te pwome céi kuti a teua ten mu ha a mwon, ke e te tahi kuti ole pwo a puni pa apenem de pa *daame he lépwo apwoâpwailo. Kehe icehi ana e te ju tahagéi a jéénen.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go ne homwo a teua tem ne ha a mwon! Be wo lépwona lé pwopa ko teua, ke lé o te mele ko teua.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 «Go téne, hemepie nimung, ke é o tode Caa tong, beme e nebé céiiéo a céiu mwocoda ko ni *âcélo na te junihe hiwon jélé, beme lé pwopaing!
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Kehe me wonaa, ke wieli me time e o uce pacuwohi ana e pii ne he ni tii iitihi! Be e pii pie, ke o wonaa a bwo engen ne ni naado.»
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Ke e pii te lépwona lé imwieng, pie: «Woté? Geé âbé pééo ko teua me beba-acuwo, pwohewiin heme woéo pace ataunuhi apulie! Ati he ni tan, ke é te mu hadeniiwé, he é teko pacémuni ni apulie ne ha a *mwaiitihi, kehe icehi ana time geé uce imwiéo!
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 «Kehe ati ninaa, ke e tai pacuwohi a pwooti na lé pii wo lépwo péroféta ne he ni tii iitihi.»
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Lé pé Iésu nge céii Kaïfe, pa daame he lépwo apwoâpwailo. Be lé pitapitilé ne pelen wo lépwo *dotéén ko patén me lépwo apihuô te lépwo Juif.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Ke e pi-ilipuwolé ngen wo Pétéru. Ke e tuie nge pele pa daame he lépwo apwoâpwailo, ke e tebwo pwo napwomwo, ne pele ni apenem, ni awéa. Be nimen me e alihi aceli e o tuie ne ko Iésu.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Wo lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me ati a *mwohuô te lépwo Juif, ke lé hane ce apulie beme lé pipé ne ko Iésu, be nimelé me lé pwocuhinaado ten, me e mele.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Ke hiwon ni agele na lé âbé pipé ne ko Iésu, kehe icehi ana time lé uce tooli ace ju watihen me lé taunueng.
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 Ke lu pii pie: «E pipii den wo panaa pie, me e bo paniihi a mwaiitihi te Padué, ke me e bo pacuuli mwo, he na cié ni tan.»
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ke e te cuwoda kuti wo pa daame he lépwo apwoâpwailo, ke e tahimwo Iésu pie: «Kona te tice béhegi nen dem? He time go uce téne nina lé ko pipé ne kom?»
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Kehe icehi ana time e uce hegi wo Iésu. Ke e te tahimwoeng mwo wo pali daame pie: «É ne he nii Padué na e mulip, ke é ileko pie, go hegi. Kona te wogo kuti, pa *Mesia, pa *Naî Padué?»
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Go caa teko pii. Ke é pii tewé pie: Tabuhi jenaa ni, ke geé bo aliéo, woéo pa Nahi Apulie, heme é tebwo *pwo a jui Padué na te junihe pwojunuun [beme é pihuôhi ati ni naado]. Ke geé bo aliéo, heme é âbé he ni nii, mu he miiden.»
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 [Ke te junihe emegéi na pali daame he lépwo apwoâpwailo, ke e te nihe okéé] ke e pitie ni epwénen, ke e pii te ni béé atautinaado pie: «E cihe me ta ne ko Padué [be e pwo me piwielu me weeng]! Caa jan! Necu ce béé bwo pipé ne kon, be e caa teko pipé ne kon mwo! Be geé caa te téne ana e pii.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Ke ade aceli geé niimihi ne kon?»
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Ke lé cumi ne he pwahamiin, ke lé nuô i kon. Ke lé tahi pale ni ilé ne kon wo lépwo béén,
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 ke lé pii ten pie: «He woo na e ahiko? Go cuwoteeke pihane, go ‘Mesia’, hemepie wogo ke pace péroféta [celi go temehi ati ce naado]!»
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Mepwo wo Pétéru, ke e tee tebwo jeoté pwomwo. Ke e âbé céiieng wo ê céiu eabwé, ke e pii ten pie: «Éé, wogo, ke pa céiu béé Iésu, mu Galilé!»
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Ke e wotétaa ne he pwahamii ni apulie, ke e pii pie: «Ûhu! Time é uce temehi ana go ko pii!»
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Ke e te â wie kuti ha a pwobabé. Ke e alieng wo ê céiu toomwo na e penem lang, ke e pii te nina lé mu lang pie: «Uhuu, wo paje, ke pa béé Iésu mu Nazaret!»
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Ke e pii mwo wo Pétéru pie: «Ûhu! É piapwo pie time é uce temehieng!»Wo Pétéru ke e piwotétaa ko Iésu|alt="Peter betrays Jesus" src="CN01818B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C. Cook" ref="26.72"
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 É alecehen, ke nina lé mu lang, ke lé âbé céii Pétéru ke lé pii ten pie: «Uhuu! Wogo ke pa céiu acémun den! Be nye téne ne he patim.»
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Ke e te junihe pimwoiu wo Pétéru, ke e pii pie: «Geé téne! Time é uce temehi panaa. Wâé heme e pwocuhinaado tong wo Padué, hemepie é gele!»
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Ke e bwo niimihi ali e pii ten wo Iésu, pie: «Ânebuhe a bwo to te a ja, ke go ocié ko piwotétaa pie, time go uce temehiéo.»
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.