Mateus 12
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 É ha a céiu *tan iitihi, ke lé [uti a pwaaden na e] pitahagéi ni apwoamu wo Iésu me lépwo acémun den. Ke mene lépwo acémun den, ke lé te pwo me tabwo ni ace blé, ke lé wii.Ni ace blé|alt="Wheat" src="hk00099b.tif" size="col" ref="12.1"
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ke me lé alihi anaa wo lépwo *Farasaio, ke lé pii te Iésu pie: «Go alihi ana lé pwo ne ni acémun dem! Be a naado na iitihi, ha a *tan iitihi!»
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Kona time geé mu uce pine ne he ni tii iitihi ana e pwo wo pa daame *Davita? Be é ha a céiu tan, ke menelé, woélé me ni béén.
3 — ausente —
4 Ke e taa ha a *mwaiitihi [na pwo ko mwaanu]. Ke e pé ni pwoloa na ne me de Padué, ke lé eni me ni béén. Kehe ni pwoloa naa, ke te ni *apwoâpwailo cehi na pwo mwomwon delé me lé eni.
4 — ausente —
5 «Ke geé pine ne mwo he ni *patén de Moosé pie: Lé penem ha a mwaiitihi he ni tan iitihi wo lépwo apwoâpwailo. Ke time uce ta ne he pwahamii Padué!
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Ke é pii tewé pie: E éni ana junihe piwéden koja a mwaiitihi!
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Be e pii wo Padué ne he ni tii iitihi pie: Time uce a âpwailo ko wota ana wâé tong. Kehe nimung ko a pipwoééhe.Osé 6.6
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Ke woéo pa Nahi Apulie, ke pa eapwihi a tan iitihi.»
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 É alecehen, ke e taa ha a *mwotapitihi wo Iésu.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Kehe e ko mu lang wo pa apulie na mele a in.
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Ke e hegi ne telé pie: «É hemepie e tupwo ne ha ace pwon ace muto tewé celi te ju céiu nang, ha ace tan iitihi, ke kona geé o pwo de? Geé â céieng da mu ha a pwon!
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Be te junihe pipwonaado ne ko pa apulie koja a muto! Ke é mu ko anaa, na te ne me nye pwo ana wâé ha a tan iitihi.»
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Ke e pii te pali apulie pie: «Go cinebé a im.»
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Ke wo lépwo Farasaio na lé mu lang, ke lé wie mu ha ali mwotapitihi. Ke lé â pwopitihi, beme lé hane ace bwopwonen me lé taunu Iésu.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Me e téne wo Iésu pie, lé ko pihane ace bwopwonen me lé taunueng, ke e engen mu ha a duaan naa. Ke hiwon ni béén na lé âcéin, ke e pwo me tieden ni cunu kolé.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Ke e cihe me mwoiu ne kolé pie: «Geé nemwo pipatemehiéo!»
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Ke ni naado naa, ke e tuie, beme e pacuwohi ali e pii wo Padué, na e pwaadeniin bé wo péroféta Isaia pie:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 Weengi pa eabwé tong,
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Time e o uce cihe okéé,
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Time e o uce tubwi
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Ke lé bo tai céihi ne kon
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Lé pébé céii Iésu pa céiu apulie na bwi nang, ke huuhu nang, be pwo duéé kon. Ke e pwo me wâé nang wo Iésu. Ke e cihe, ke e niê mwo.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Ke lé téetihi ati ne ni apulie, ke lé pipii telé pie: «Mepwo wo paje, ke wieli wo pali piebehi Davita, pali *Mesia li genye tee ko ucéieng?»
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Kehe icehi ana lé pii wo lépwo Farasaio pie: «Ûhu! Wo pa apulie ce, ke e penem ko a junuu Caatana, pa daame he ni duéé! Be é mu ko anaa, na e peni ni duéé.»
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Ke e te temehi ni bwo niimihinaado telé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Hemepie e te pipwopa ne mwo kon ace céiu mwametau, ke a mwametau naa, ke o tanahi. Ke mepie e te pipwopa ne kon mwo ace céiu pwomwo ubwo, ai ace céiu pwomwoiu, ke o pwocoon me e mu mang!
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Ke mepie e cibéé ni duéé wo Caatana, pa daame he ni duéé, ke e o te pipwopa ne mwo kon! Ke kona e o woté ko ace bwopwonen me e cumang a mwametau ten?
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Geé pii pie, é peni ni duéé ko a junuu Caatana. Ke hemepie wonaa, ke kona woo celi e ne te ni bééwé ce junuun me lé peni ni duéé? Be lé habwii pie, geé getiéo.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 «Ûhu! É peni ni duéé ko a Jenen Iitihi te Padué. Ke [é hemepie nimewé kon, ke te jan me geé alihi temehi pie] e caa tuiebé pelewé na a *Mwametau te Padué!
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 «É hemepie nimenye me nye taa ha a mwa te pace céiu apulie na pwo niihen, me nye pé ni naamuun, ke wâé heme nye mi cieeng. É mulang, ke genye bwobe pé ni naamuun mu ha a mwa ten.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Wo pana time uce pa bééng, ke e cubwoniéo. Ke wo pana time e uce picani tong me gemu taineibuhi, ke e papiidenihi.»
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 «É pii tewé pie: O jan me pineu ni apulie na lé cihe me ta ne ko Padué. Kehe wo paceli e cihe me ta ne ko a Jenen Iitihi, ke time o uce pineuhi ni ta pwo ten.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Ke o jan me pineu paceli e cihe me ta ne kong, pa Nahi Apulie. Kehe mepie e cihe me ta ne ko a Jenen Iitihi, ke o time uce jan me pineuhi ni ta pwo ten, ne ha a mulie ce, ke é ne mwo ha a *mulie dieli mwo.»
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 «A acuwo na wâé, ke e te ne ni acehin na wâé [me wii]. Ke a acuwo na ta, ke e te ne ni acehin na ta. Be nye o te temehi a acuwo mu ko ni acehin.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 [Ke wonaa mwo ne kowé] be geé o woté ko ace bwopiine ce naado celi wâé, wogewé ni nahi bwien, ke ni agele? Be nina e paobaanihi a pwonime pa apulie, ke weengaa nina e wie pwon heme e cihe.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Ni naado na wâé, ke e te âbé mu ko pa apulie na wâé nang, be wâé a pwonimen. Kehe ni naado na ta, ke e te âbé mu ko pa apulie na ta nang, be ta a pwonimen.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 «Éa, é pii tewé a juuju pie: O bo pwo a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué. E bo muko pétaapwo tautilé ko ni pwooti ta na lé pipii hauli.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Te é mu ko ni pwooti na go pii, na e bo te pihuôhi wo Padué pie, o pwocuhinaado tem, ai o celuimiko.»
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 É ha a céiu tan, ke lé âbé céii Iésu ne ni béé *dotéén ko patén me ni béé Farasaio, ke lé pii ten pie: «Pa apipune, go pwo ace *pipwojunuun me geme alihi.»
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Ke e hegi ne telé pie: «É mu ko ade na geé tee cuwo ko ilehi ce pipwojunuun, wogewé ni apulie jenaa? Te junihe ta gewé [be time geé uce piténede Padué!] O te tice mwo ace céiu pipwojunuun celi geé mwo alihi mwo, koja ali e too péroféta Jonas ânebun.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Be li cié li tan den, ke cié bwénin tina ali pilehe ikua. Ke te piwien ne mwo kong, pa Nahi Apulie, be cié ni tan, ke cié ni bwéning, tina a pule.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 «E â Ninive wo Jonas, ke e pwopune te ni apulie lang. Ke lé téne a pune ten, ke lé pininim, ke lé pitaatééhi ni mulihelé. Kehe te e éni pelewé wo pa céiu apulie na e te nihe piwéden koja Jonas. Ke é ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke wo lépwo Ninive, ke lé o cuwoda ânebuhewé, wogewé ni apulie jenaa, ke lé o pipé ne kowé! [Be muhi tewé me geé pininim, ke me geé bitekewé!]
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 «[Ke geé te temehi mwo a jepule ko] ê toomwo daame ha amu Saba bwolihi. Be li e âbé mu ha amu ten na te junihe e ité, beme e téne pa daame *Solomona na oba nang ko a pitemang. Kehe te e éni pelewé pa céiu apulie na e te junihe piwéden koja Solomona! Ke é ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke e bo cuwoda ânebuhewé ê toomwo daame naa, ke e bo pipé ne kowé, wogewé ni apulie jenaa. [Be muhi tewé me geé téne.]»
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 «[Geé cuwoteeke téne ani]: Hemepie pwo duéé ko pace céiu apulie, ke me e wie mu kon, ke e â wé? E âdé ke âbé he ni duaan na ticie hen. Be e hane ace duaan celi me e mu hen, kehe icehi ana time e uce tooli.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Ke e niimihi pie, ‘É o mwojuia ngemwo ha ali pomwa tong.’ Ke e mwojuia, ke e tooli ali mwa he tice ânen, ke te ju balé hen ehi, ke pwoiipihi ehi.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Ke e â hane ni duéé béén na 7 jélé, na te junihe ta jélé kojaeng. Ke lé taa pimu ha ali mwa. Ke wo pa apulie naa, ke bwo junihe ta nang mwo kojan ânebun! Ke o wonaa celi e o tuie ne kowé, wogewé ni apulie na ta gewé jenaa.»
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 É he e mwo teko cihe ne ko ni apulie wo Iésu, ke lé tuiebé wo nyaa ten me lépwo ciéén, ke lé âbé cuwo pwomwo, be lé haneeng beme lé picihe.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Ke e pii ten wo pa céiu apulie pie: «Aje, élé âoté pwomwo wo nyaa tem me lépwo ciéém. Be lé ko haneko me lé cihe tem.»
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «He woo êce nyaa tong? Ke wooélé lépwoce ciééng?»
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Ke e hiido lépwo acémun den, ke e pii pie: «Geé alihi, be woélé-ni ni nyaa tong me ni ciééng.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Be wo pana e pwo ana te nime Caa tong kon, Padué na e jeda he miiden, ke te weengaa kuti pa âjiénung, ke ê pwaadeniing, ke ê nyaa tong.»
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.