Lucas 23
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 Lé tai cuwoda ati ni *mwohuô te lépwo *Juif, ke lé pé Iésu nge céii *Pilate [pa gupéno te lépwo Roma].
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Ke lé pipé ne ko Iésu, ke lé pii pie: «Wo pa apulie ce, ke e pine ânepuni a bele teme, beme lé pwobwoni César, pa daame. Be e pii telé pie, me lé nemwo pwocuhi puni apulie ne ten. Ke e pii pie, weeng, ke pa *Mesia, pa céiu daame ubwo.»
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Ke e tahimwoeng wo Pilate pie: «Kona te wogo kuti pa daame he lépwo Juif?»
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 E biteeng wo Pilate ne ko lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me ni béé apulie na lé mu lang. Ke e pii telé pie: «Time é uce tooli ace watihen me e pwocuhinaado.»
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Kehe icehi ana lé te junihe pii mwoiuhi ten pie: «Uhuu, go te alihi, be e pahauli pitihi a amu ko ni bwo pipune ten, tabuhi mu Galilé, die éni *Iérusaléma!»
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Ke e pii telé wo Pilate pie: «Woté? Geé pii pie, pa apulie Galilé?»
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 Ke me lé pii ten pie: «Éa», ke e pawie Iésu nge pele *Érode Antipas. Be weeng pana e gupéno ne Galilé, ke, é ha a benaamwon naa, ke e ko pimu Iérusaléma.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 E te junihe pipwodéén kuti wo Érode he e ali Iésu, be caa te junihe bwolihi a bwo téne nen den a jepule kon. Ke te junihe nimen me e alihi ace *pipwojunuun celi e pwo.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Ke e tahimwoeng mwo ko ni naado na hiwon. Kehe icehi ana time e uce hegi ne ten wo Iésu.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 É he ko wonaa, ke lé tee ko mu lang wo lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me lépwo *dotéén ko patén, ke lé te junihe cihe da me ubwo me pipé ne kon.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 [Caa â emaan Érode kon] ke e pijeta kon, ke e pihoonieng, weeng me ni coda ten. Ke lé pwo me e cuwohe a epwén he daame. Ke lé pawieeng ngemwo céii Pilate.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Tabuhi ha a tan naa, ke lu piténelu wo Érode me Pilate. Be é ânebun, ke lupwona te pita julu.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Wo Pilate ke e taineibu ni apulie, me ni apihuô telé, me ni caa te lépwo apwoâpwailo.
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 Ke e pii telé pie: «Geé caa pébé pa apulie ce, ke geé pii pie: “E pine ânepuni ni apulie, beme hauli a amu.” Ke é ko tahimwoeng kon ne he pwahamiiwé. Kehe icehi ana time é uce tooli aceli ta ne kon, celi jan me é pwocuhinaado ten kon.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 «Ke wo pa daame Érode Antipas mwo, ke time e uce tooli ace ta celi e pwo, ke e neeng mwobé éni. Be te tice watihen me e mele.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Heme wonaa, ke é o te ju pwo me tatieng cehi, ke é o te neeng ngemwo.» {
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 Be te a pane Pilate me e pawie pace céiu apulie mu he karépu, ati he ni jo, ha a tan ko *Pacika.}
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 Ke lé te tai toii da ko miiden ne ni apulie pie: «Pwo me e mele wo pa apulie naa! Ke go pawie Barabas!»
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 Be e mu he karépu wo Barabas, be pa ataunuhi apulie. Ke wo pa céiu béé mwo lépwona lé pwo me lé pwobwoni lépwo Roma ne Iérusaléma.
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Te nime Pilate me e pawie Iésu, ke e pwo me e cihe ne ko ni apulie [beme e pacuwolé].
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 Kehe icehi ana lé bwo te junihe cihe me toii da pie: «Cemeiteeng! Cemeiteeng ne ko a *kuricé!»
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 E mwo ocié ko tahimwolé wo Pilate pie: «Ade ace watihen me e mele? Te tice ace ta celi é tooli ne kon. É o te ju pwo me tatieng cehi, ke é o caa te pawieeng mwo.»
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Kehe icehi ana lé bwo te junihe pwole, ke lé toii da pie: «Cemeiteeng!»
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 Ke e te pihuôhi wo Pilate pie, me e pwo ana nimelé kon.
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Ke e pawie Barabas, pali pwéréca, ke e ne Iésu te ni coda ten beme lé taunueng.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 É he lé pé ngen Iésu wo lépwo coda roma, ke pitapitilé me pa apulie mu ha a pwomwo ubwo Cirène, na pii kon pie Simon, he e ko mwojuia mwobé mu ha apwoamu. Ke lé wâgo kon, beme e canihi ali kuricé céi Iésu.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Te junihe hiwon ni apulie na lé âcéi Iésu. Ke lé é me pihemun ni toomwo.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Ke e biteeng ne kolé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Léli ewa Iérusaléma, geé nemwo é niimiéo, kehe geé pié niimikewé me ni naîwé!
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Be e o caa tuie a benaamwon na geé bo pii pie: “Nihe wâé ne ko ni toomwo na time uce jan me pwo naîlé, me nina time lé uce téele piâbeele ewa, me nina time lé uce paditihi ewa!”
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 «Be [o te junihe ubwo ace bwo mu he ni picani te ni apulie]. Ke o bo nimelé me tupwo ne huîilé ni juwole, beme neduwolé [koja ni téé naa]!
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 «Be “Me lé cini a acuwo na mwo wamin, ke lé o bo woté ko a acuwo na caa meiu?” [Be lé pwotahi ne kong jenaa, ke lé bo nihe pwotahi ne kowé alece.]»
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Ke ni coda, ke lé tai pé Iésu me lupwo apwotahinaado, beme o tai taunulé.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Lé pé Iésu ngen, ke lé tuie nge ha a duaan na pii kon pie ‘Piipuni Apulie’. Ke lé cemeiteeng ne ko ali kuricé. Ke lé cemeite mwo lupwoli apwotahinaado: wo pa céiu ne pwo juin, ke wo pa céiu ne pwo eaamun.Lé cemeite Iésu ne ko a kuricé|alt="3 crosses" src="CN01836B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C. Cook" ref="23.33"
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Ke e pii te Padué wo Iésu pie: «Caa, go pineulé, be time lé uce temehi ana lé pwo.»
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 Hiwon ni apulie na lé cuwo lang, ke lé tee tai alihi ati nina e tuie. Ke wo lépwo apihuô te lépwo Juif, ke lé pihooni Iésu, ke lé pii pie: «E pipii kon pie, pa Mesia! Ke e temehi me e celuimi ni béén, kehe icehi ana time e uce temehi me e piceluimieng mwo!»
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 Ke lé te pihoonieng mwo wo lépwo coda, ke lé pébé céiieng a tabe megele na maga,
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 ke lé pii ten pie: «Aje, hemepie wogo pa daame he lépwo Juif, ke go piceluimiko mwo!»
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 [Ke lé cemeite ne] pwo punin a eaa acuwo na tii ne kon pie: pa apulie ce, ke pa daame he lépwo juif.
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Ke mepwo wo pali céiu apwotahinaado li cemeiteeng ne ha a céiu duaa Iésu, ke e te junihe pitaahieng, ke e pii ten pie: «Woté go paje? Go pii pie, wogo pa Mesia. Ke go piceluimiko mwo, ke go celuimikemu mwo!»
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Kehe icehi ana e hegi ne ten wo pali béén li e mu ha ali céiu duaa Iésu, ke e pii ten pie: «Wogo, ke go pwocuhinaado pwohewii pa apulie naa. Ke he time uce mwotiko ko Padué?
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 Go te téne, be te mwomwon ne konyu a bwo pwocuhinaado tenyu, be lupwo apwotahinaado. Ke hemepwo é ne kon, ke te tice aceli e pwotahi!»
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Ke e pii te Iésu pie: «Au, Iésu, go bo niimiéo heme go caa tebwo ha a Mwametau tem.»
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «É pii tem a juuju pie: É jenaa ni, ke wogo pelong ne ha amu tong na e hen a péém.»
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 — ausente —
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 — ausente —
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Ke e cihe da me ubwo wo Iésu pie: «Caa, é ne mwo a mulihung he naatiim!» Psaume 31.6
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Ke me e alihi a bwo mele ten wo pa caa te coda roma, ke e pipaunu Padué, ke e pii pie: «Te a juuju pie, wo pa apulie ce, ke te tice ta celi e pwo!»
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Ke tai ni apulie na lé mu lang, ke lé alihi ni naado na tuie, ke lé mwojuia mwo he nihe téé ni pwonimelé.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Lé mu lang mwo ati nina lé temehi Iésu, ke ni toomwo na lé âbé céin mu Galilé. Ke lé tee cuwo ité, ke lé omehi a bwomune ni naado.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
52 Ke e â pele Pilate, ke e ilehi a éé Iésu.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Ke e neeng ole mu ko a kuricé, ke e tawiieng ko a mwaanu. Ke e neeng ha a pwon na lé ini ne ha a péi, é he na mwo te tice celi lé nelé lang.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Ati ni naado naa, ke pacuwohi he paciile, ha a tan ânebuhe a *tan iitihi te lépwo Juif. A paciile, ke lé pipwopweehi a piwiinaado ko a tan iitihi. Be o caa tabuhi a tan iitihi.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 Lé toomwo na lé âbé mu Galilé me Iésu, ke lé âcéi Josef, ke lé alihi he na neduwo Iésu nelang.
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Ke lé mwojuia ngemwo, ke lé pwopweehi ni tabe ûde me de a éé Iésu. Ke lé mwaale ha a tan iitihi, pwohewii ana pii ne he ni patén.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.