Lucas 19
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 E â taa Iériko wo Iésu, ke e pitahagéi a pwomwo ubwo,
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 he e ko mu lang wo pa apulie na pii kon pie Zaché, pa caa te lépwo *atai mwani cuhi puni apulie. Pa apulie na [piubwo nang, ke] junihe pwo den.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 E hane me e ali Iésu. Kehe pwocoon, wonaa mu ko a pubu apulie, be ju bahin nang.Zaché ke e hane me e ali Iésu|alt="Zacchaeus behind crowd" src="WA03890b.tif" size="col" ref="19.3"
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Ke e téte nge ânebuhe ni apulie, ke e â taa pwo a acuwo sycomore, beme e ali Iésu, heme e âbé lang.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Me e tehenebé wo Iésu ha a duaan naa, ke e eti da ni naamiin, ke e pii ten pie: «Pa daame Zaché, go epin ko ole, beme é mu ha a mwa tem jenaa!»
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Ke e te epin kuti ko a bwo ole ten wo Zaché, ke e hegi Iésu ne pelen ne ha a pipwodéén.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 He lé alihi anaa wo lépwo apulie, ke lé pihuu, ke lé pii pie: «E â mu pele pa apulie na ta nang.»
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Ke e cuwo ânebuhe Padaame Iésu wo Zaché, ke e pii ten pie: «Go alihi, go Padaame, é o bo ne te lépwona tice delé a céiu duaa ni dong. Ke mepie é pwotahinaado ne ko pace céiu, ke é o bo ne ten me opaa mu ko ana me é ne.»
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Ke e hegi ne ten wo Iésu [ne he pwahamii ni apulie] pie: «E celuimikewé wo Padué, wogo me a mwa tem! Be [go habwii pie] pa ju piebehi *Abérama!
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Be woéo, pa Nahi Apulie, ke é âbé hane ke *celuimi lépwona lé pipatieden.»
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Hiwon ni apulie na lé ko téne a pwooti te Iésu. Ke e piuti telé a céiu ocine [beme lé temehi a ju bwomunen ne ha a *Mwametau te Padué]. Be caa e mwonu *Iérusaléma, ke lé niimihi pie, wieli e o caa pacuwohi a Mwametau he e â taa ha a pwomwo ubwo.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Ke e pii pie:
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Ke e tode lépwona 10 jélé mu ko lépwo eabwé ten, ke e muko pétaapwo ne telé ni mwani megele na hiwon, ke e pii telé pie: “Geé penem kon dieli é bo âmwobé.” [Ke nebwén, ke e engen, beme e hegi a pihuô ten.]
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 «Kehe lé téétieng ni béé apulie ha amu ten, ke lé ne ni apulie nge ha amu na e â hen, beme lé pii [te pa daame ubwo] pie: “Te muhi teme me pa apulie ce, ke me e pihuô teme.”»
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 «E caa te pwo me e daame. Ke nebwén, ke e mwojuia mwo. Ke e todebé ne pelen lépwo eabwé ten li e ne telé li mwani, beme e temehi pie, he niile celi e taa ne mwo pwon.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Ke e âbé wo pa bécéiuhen, ke e pii pie: “Pa daame, go ne tong ana 1 million, ke e taa ne pwon nina 10 million.”
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 «Ke e pii ten wo pa daame pie: “Wâé! Wogo pa eabwé na wâé go; be go piténedehi ne he ni naado na wahin. Ke go pé a pihuô ne ko nina 10 ni pwomwo ubwo.”
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 «Ke e âbé wo pa béalohen, ke e pii pie: “Pa daame, go ne tong ana 1 million, ke e taa ne mwo pwon nina 5 million.”
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 «Ke e pii ten wo pa daame pie: “Wâé! Wogo mwo, go pihuô ne pwo nina nim ni pwomwo ubwo.”»
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 «E âbé wo pa céiu, ke e pii ten pie: “Pa daame, go ne tong ana 1 million ke é cile ne ha a mwaanu.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Be mwotiéo kom, be pa apulie na go okéé [ne ko lépwona time lé uce penem ehi]. Ke go taineibuhi nina time go uce penem kon, ke go tii ni âdaanu na time go uce cemi.”
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 «Ke e pii ten wo pa daame pie: “É tautiko mu ko nina go pii, pa eabwé na ta go! Be go te temehi pie woéo, ke pa a-okéé, ke é taineibuhi nina time é uce penem kon, ke é tii ni âdaanu na time é uce cemi.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 É mu ko ade na time go uce ne ha a mwomwani a mwani tong?! Be hemepie go ko wonaa, ke wieli é o te céi ne pehi celi e taa ne pwon!”
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 «Ke e pii te lépwona lé mu lang wo pa daame pie: “Geé pé kojaeng a 1 million na eten, ke geé ne te pana eten nina 10 million.”»
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 «Kehe lé pii ten pie: “Pa daame, caa eten ni mwani na te junihe hiwon wéden!”
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 «E hegi ne telé wo pa daame pie: “Wo pana caa pwo ne ten, ke o ne mwo pwon ce béén. Kehe wo pana te tice ten, ke o pétaabwon kojaeng a nehinaado na mwo e pelen.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 É ne ko lépwona ta jélé ne kong, ke lépwona te muhi telé me é pihuô ne kolé, geé péélé bé ne éni, ke geé taunulé ne ânebuhung!”»
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 É alecehe a bwo piuti nen den a ocine naa, ke e engen wo Iésu beme e taa Iérusaléma. [Ke lé alecehen wo lépwo 12 acémun den.]
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ke lé piâmwonuhi lupwo mwopopwaalé, Betfagé me Bétani, die pwo a juwole ko ni Olivier.
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 ke e pii telu pie: «Geu â ha a mwopopwaalé na e ânebuhenye. Ke me geu â taa hen, ke geu bo tooli a nahi buriko na lé taaeng, na mwo te tice apulie celi lé mu tebwo huîin. Ke geu tuwoeng, ke geu pééeng bé.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Ke mepie lé tahimwokeu pie: “É mu ko ade na geu tuwoeng?”, ke geu hegi ne telé pie: “Nime Padaame kon.”»
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Ke lu ân, ke lu tooli ali nahi buriko, pwohewii nina e pii telu wo Iésu.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 É he lé mwo ko tuwoeng, ke lé tuiebé wo lépwo eapwihin, ke lé pii telu pie: «É mu ko ade na geu tuwo a nahi buriko naa?»
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Ke lu hegi pie: «Nime Padaame kon.»
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Ke lu pébé céii Iésu ali buriko. Ke lé tai ne ni epwén huîin wo lépwo acémun den, ke lé pwo me e taa tebwo huîin wo Iésu.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 É heme e ko piân, ke ni apulie, ke lé talihi ni mwaanu telé nge pwo a pwaaden ânebuhe Iésu [beme lé pipaunueng].
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Ke lé piâmwonuhi a duaan he na e mu lang a ole ko a pwaaden mu ko a juwole ko ni Olivier ke e â Iérusaléma. Ke lé tai pipwodéén wo lépwo apulie, ke lé cihe da ko miiden, beme lé pipaunu Padué mu ko ni *pipwojunuun na lé alihi.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Ke lé toii da pie:
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Kehe icehi ana wo lépwo béé *Farasaio na lé mu lang, ke lé pii te Iésu pie: «Aje, go pacihe lépwo acémun dem!»
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Ke e hegi ne telé pie: «É pii tewé pie, mepie time lé cihe, ke ni péi ce, ke lé bo pipaunu Padué!»
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 E ko piâmwonuhi Iérusaléma wo Iésu, ke me e alihi a pwomwo ubwo, ke e é pain.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Ke e pii pie: «Au, mwolihi! Iérusaléma, nihe nimung me wogo mwo, ke me go tooli a péém jenaa. Kehe icehi ana te muhi tem, ke é jenaa, ke caa pwocoon me go alihi.
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Be o caa time uce bwolihi, ke lé o âbé céiiko wo lépwona muhi telé kom. Ke lé o cubwoniko na ati he ni piduaan. Ke lé bo pwopa ne kom. [Ke o time uce jan me go taunulé] be hiwon ni babé ataduwo telé na lé pwo aujeniko.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Ke [lé bo tanahi ni goomwa babé bwonihi a amu tem. Ke] time e bo uce mu mwo ace céiu péi pwo ace céiu. Ke lé bo caaitekewé, me ati ni apulie tem. Wonaa be time go uce alihi temehi ali benaamwon li e âbé céiiko hen wo Padué beme e celuimiko.»
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 [Lé tuie nge Iérusaléma] ke e taa *huâ iitihi wo Iésu. Ke e peni wie lépwona lé pwojenep nelang.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Ke e pii telé pie: «Geé caa te temehi ali e pii wo Padué ne he ni tii iitihi pie: A mwa tong, ke bo toii kon pie a mwo ko pwoiitihi.Ésaïe 56.7
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Ke é alecehen, ke e pacémuni ni apulie ne huâ iitihi wo Iésu, ati he ni tan. Ke é ne ko lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me lépwo *dotéén ko patén me lépwo apihuô, ke lé tabuhi hane ace bwopwonen beme lé taunueng.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Kehe icehi ana time lé uce tooli, be nihe hiwon ni apulie na lé cedihi ni pwooti na e pacémunilé kon.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.