Atos 28
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 Alecehen, ke geme temehi pie a één naa, ke a niin pie Malte.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Ke lé hegikeme wo lépwo apulie lang, ke lé te nihe picani teme ehi. Ke he te nihe ubwo a ute me a bwala, ke lé patéi a miû na nihe ubwo, ke lé ne me geme pwocadéu.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Ke e pé ni uluhe acuwo wo Paulo beme e tahi da pwo miû, ke pwo pa bwien na e â wie mu hen ko a éle, ke e wii a i Paulo.E wii a i Paulo na a bwien|alt="Snake bites Paul" src="CN02048B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C. Cook" ref="28.3"
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Ke é he lé alihi a bwien he e tetelu ko a in wo lépwo apulie ha amu naa, ke lé pipii telé pie: «Éé! Geé alihi, wo pa apulie ce, ke pa ataunuhi apulie, be caa celuimieng koja a jié, kehe icehi ana e pwocuhinaado ten wo pa duéé henye, ke e pwo me e mele.»
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Kehe icehi ana e tagiliihi a in wo Paulo, ke e tupwo ne pwo miû ali bwien, ke time uce picunu nang kon.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Ke lé omeeng wo lépwoli apulie, be lé niimihi pie, o cibu nang, ai e o te ju pwome tupwo, ke me e mele. Ke caa ju bwolihi a bwo omeeng delé, ke he lé alihi pie time uce ko cunu nang, ke pitaatééhi ni bwo niimihinaado telé, ke lé pii pie: «Ûhu! A duéé!»
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 É ha a duaan naa, ke pwo a duaan de Publius, pa apulie na nihe piubwo nang ne pwo a één naa. Wo paje, ke e te nihe hegikeme ehi. Ke geme pimu pelen, he na cié ni tan.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Kehe te nihe cunu pa caa ten, be piéle nang, ke e pitebwohi cewéle, ke e tee pule. Ke e ân wo Paulo me e â alieng, ke e ne ni in huîin, ke e pwoiitihi ten, ke caa tieden a cunu kon.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Ke é alecehen, ke lé âmwobé ati ni béé cunu mu ha a één naa, ke e pwo me tieden ni cunu kolé.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Ke lé te nihe pipaunukeme. Ke é he caa nebwén a bwo mu teme lang, ke lé ne teme nina nihe pwonaado ne kon ne ko a bwo engen deme.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Caa ju cié wole ko a bwo mu teme [pwo a één Malte]. Ke nebwén, ke geme taa pwo ong mu Alexandri, na a niin pie Kastor me Polux, a ong na e teko mu lang ha a benaamwon ko ta-amu.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 [Ke geme engen] ke geme tuie nge Sirakuse, ke geme mu lang he na cié ni tan.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ke é mulang, ke geme téte uti a amu, ke geme tuie nge Régio. Ke é ha acaama, ke e tahieng a dan na e âbé mu he sud. Ke alo ni tan deme, ke geme bwo tuie nge Pouzole, atii ne ong.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Ke geme tooli nelang lépwo acéihi, ke lé ilekeme me geme mwo te ju pwome mu pelelé he celi céiu naadenitan. Ke geme mwo ju pwome mu pelelé. Ke nebwén, ke geme bwobe â *Rome.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Ke é he lé téne a jepule kome wo lépwo acéihi na lé mu Rome, ke lé âbé benikeme ne ha Api-icu te Apius, ke é ne he ni Mwowiinaado na Cié. Ke, me e alilé wo Paulo, ke te nihe piwâénimen, ke e pwo-olé te Padué.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 É he geme tehene nge Rome, ke lé ne te Paulo a mwomwon me e mu ha a céiu mwa, ke céiu pa coda na wéa kon.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Cié ni tan alecehen, ke e tode lépwo caa te lépwo *Juif ne Rome wo Paulo. Ke e pii telé pie: «Lépwo âjiénung, te tice aceli é pwo ne ko a puapulie tenye ai a bwomu te ni caa tenye. Kehe icehi ana lé neéo he karépu ne *Iérusaléma, ke é mulang, ke lé neéo te lépwo Roma.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Ke lé tautiéo wo lépwo Roma, ke nimelé me lé pawieéo, be te tice watihenaado celi lé tooli ne kong, beme lé taunuéo.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 «Kehe icehi ana wo lépwo Juif, ke te muhi telé, ke é caa ju ilehi me é taa die pele César, pa daame ubwo. Kehe icehi ana time uce nimung me é pipé ne ko a puapulie tong.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 É mu ko anaa, na é ilehi me é alikewé, ke me é cihe tewé. Be wonaa mu ko pa *Mesia na genye ucéieng, ati wogenye a puapulie *Isaraéla, na cieéo ko ni tai toki ce.»
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Ke lé hegi ne ten pie: «Time geme uce hegi ace tii kom mu *Judé. Te tice pace béénye celi e âbé pwojepule teme kom, ai me e pii me ta ne kom.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Kehe icehi ana nimeme me go pii teme ehi a pwoiitihi naa, be geme téne pie, nihe piikewé me ta pitihi.»
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Ke lé picéi a tan. Ke hiwon nina lé âbé céiieng ne ha a mwa na e mu hen wo Paulo. Ke tabuhi ko acaama die ko a babwén, ke e cihe telé ko a *Mwametau te Padué, ke e pwo me e habwii telé ni pwooti ko Iésu, ne he ni *patén de Moosé, ke é ne he ni tii te lépwo péroféta.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Wo lépwo béén, ke lé céihi ne kon, ke wo lépwo béén, ke te muhi telé me lé céihi.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Ke é he time lé uce piténelé hadeniilé, ke lé pwo me lé engen. Ke e pii telé a bénebwéne pwooti wo Paulo pie: «E te ju cihe ehi na a *Jenen Iitihi te lépwo caa tenye, mu ko Isaia pa péroféta, pie:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Go â pii te a puapulie naa pie:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 [É pii ne kolé:
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 E pii telé mwo wo Paulo pie: «Wâé heme geé temehi ehi a céiu naado: E nebé a Pwooti Wâé wo Padué, me de lépwona time uce lépwo Juif. Ke lé o téne.»
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Ke nebwén, ke lé engen wo lépwo Juif, ke lé te nihe picihe kon.}
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Mepwo é ne ko Paulo, ke e mwo tee mu ha a mwa na e pwocuhin, he na alo ni jo. Ke e hegi ati nina lé âbé omeeng.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Ke e cihe telé ko a Mwametau te Padué, ke e pacémunilé ati ko Padaame Iésu Kériso. Ke te tice celi me lé pacuwoeng ne ha a bwo cihe ten.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.