Romanos 7

Ġaġek Mewis (BZH) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Arig lo, sa nanër ġaġek sënë vu ham sën neraḳ horek ni rot lo nebë: Horek tu ala meneġin mehönon yoh vu buk pin sën denedo vesaj lo. Ma ham su raḳ ġaġek sënë ni rë?
1 Ignorais, irmãos {falo aos que têm conhecimentos jurídicos}, que a lei só tem domínio sobre o homem durante o tempo que vive?
2 Lob yiḳ nebë sënë: Nabë avëh jaḳ regga beregga nahën nedo, og horek duu luho regga ahon. Rëḳ nabë regga nadiiḳ, og horek saga maya gesu duu yi ahon rë.
2 Assim, a mulher casada está sujeita ao marido pela lei enquanto ele vive; mas, se o marido morrer, fica desobrigada da lei que a ligava ao marido.
3 Gaḳ nabë regga yö nahën nedo gevenë ya meraḳ maluh ngwë, og horek nenër yi nebë nevonġ baggëb. Gaḳ nabë regga nadiiḳ, og horek sënë su ggërin yi rë, om nabë jaḳ maluh ngwë og su nevonġ baggëb rë.
3 Por isso, enquanto viver o marido, se se tornar mulher de outro homem, será chamada adúltera. Porém, morrendo o marido, fica desligada da lei, de maneira que, sem se tornar adúltera, poderá casar-se com outro homem.
4 Om arig lo, yiḳ ham nebë sënë. Kerisi loḳ yah ham bömin mediiḳ in ham, lob sënë vonġ bë ham diiḳ ving geHorek su neġin ham ggökin rë, om ham yoh vu bë jaḳ vu reggamin mewis. Ham reggamin mewis saga yiḳ mehö sën kedi raḳ yah vu bedub ggökin in bë gevonġ behil ġevonġ Anutu yi huk banon jaḳ lo.
4 Assim, meus irmãos, também vós estais mortos para a lei, pelo sacrifício do corpo de Cristo, para pertencerdes a outrem, àquele que ressuscitou dentre os mortos, a fim de que demos frutos para Deus.
5 Wirek hil nġo nahën nesepa loḳ nġaa nipaya sën hil malad anonin los navun hil in lo, loḳ horek nërin nġaa nipaya sënë, rëḳ mu sënë vonġ behil kwad nevo bë hil pasanġ ġevonġ rot. Hil nehevonġ rot, lob nġaa nipaya saga yi nyëvewen neggëp bë hil rëḳ nadiiḳ bemalad nama.
5 De fato, quando estávamos na carne, as paixões pecaminosas despertadas pela lei operavam em nossos membros, a fim de frutificarmos para a morte.
6 Rëḳ vonġ bë hil adiiḳ ving Kerisi, om ḳo hil vër in Horek sën neduu hil ahon wirek lo, in bë su geġin hil gökin. Gaḳ wirek, og hil nesepa loḳ Horek sën dekevu meneggëp lo, rëḳ mu gwëbeng og hil atu mewis raḳ menesepa loḳ nġaa sën Anon Vabuung netato vu hil lo.
6 Agora, mortos para essa lei que nos mantinha sujeitos, dela nos temos libertado, e nosso serviço realiza-se conforme a renovação do Espírito e não mais sob a autoridade envelhecida da letra.
7 Om hil rëḳ nanër nabë va? Hil nanër nabë Horekeḳ nġaa nipaya? Ma! Nabë Horek su tato nġaa nipaya vu sa rë, og sa su rëḳ jaḳ ni nabë nipaya rë. Bë Horek su nanër nabë, “Su ayom nevu nevu in mehö ngwë hir ngaa” rë, og sa su rëḳ jaḳ ayoġ nevu nevu sënë ni nabë nġaa nipaya rë.
7 Que diremos, então? Que a lei é pecado? De modo algum. Mas eu não conheci o pecado senão pela lei. Porque não teria idéia da concupiscência, se a lei não dissesse: Não cobiçarás {Ex 20,17}.
8 Rëḳ Horek saga tateḳin aggata vu nġaa nipaya benepelëpin sa, lob vonġ besayoġ nevu nevu in nġaa nipaya aggagga. Gaḳ bë Horek nama, og nġaa nipaya nebë heljënġ, in sa su rëḳ ġalë nabë nġaa nipaya rë.
8 Foi o pecado, portanto, que, aproveitando-se da ocasião que lhe foi dada pelo preceito, excitou em mim todas as concupiscências; porque, sem a lei, o pecado estava morto.
9 Wirek sën sa duġin Horek lo, og sa hekuung bë sa nado nivesa. Loḳ tum seraḳ Horek ni, lob nġaa nipaya vesa loḳ yah vu sa, lob seraḳ ni bë sëḳ nadiiḳ bemalaġ nama.
9 Quando eu estava sem a lei, eu vivia; mas, sobrevindo o preceito, o pecado recobrou vida,
10 Anutu vonġ Horek yam in bë geli sa na niröp besa medo malaġ-tumsën, rëḳ mu ma geHorek tato vu sa bë sëḳ nadiiḳ bemalaġ nama.
10 e eu morri. Assim o mandamento, que me devia dar a vida, conduziu-me à morte.
11 In Horek nër aggata tato vu nġaa nipaya, lob nġaa nipaya tetuhin sa, lob seraḳ ni bë sëḳ nadiiḳ bemalaġ nama.
11 Porque o pecado, aproveitando da ocasião do mandamento, seduziu-me, e por ele me levou à morte.
12 Nebë sënë, om hil araḳ ni bë Horek yö vabuung. Lob Horek yi ġaġek pin vabuung ving beniröp genivesa.
12 Por conseguinte, a lei é santa e o mandamento é santo, e justo, e bom...
13 Ma maḳ Horek nivesa sënë vonġ besëḳ malaġ nama? Ma! Nġaa nipaya mu sën kepë sa, om sëḳ malaġ nama. Yiḳ nebë sënë in bë nanër nġaa nipaya tato nabë nġaa nipaya rot. Nġaa nipaya neḳo Horek nivesa sënë in bë kepë sa jaḳ besa malaġ nama. Lob Horek nenër nġaa nipaya degwa tato vu sa bë nġaa nipaya yönon.
13 Então o que é bom tornou-se causa de morte para mim? De certo que não. Foi o pecado que, para se mostrar realmente pecado, acarretou para mim a morte por meio do que é bom, a fim de que, pelo mandamento, o pecado se fizesse excessivamente pecaminoso.
14 Hil araḳ ni bë Horek sënë vabuung in yam vu Anon Vabuung. Gaḳ sa, og nġaa muġeng neggëp loḳ sayoġ besa nahurek nġaa nipaya babu.
14 Sabemos, de fato, que a lei é espiritual, mas eu sou carnal, vendido ao pecado.
15 Yönon, sa su naraḳ nġaa sën sa nehevonġ lo degwa ni rë. Gaḳ nġaa sën sa nehevonġin panġsën bë sa ġevonġ lo, og sa su nehevonġ rë. Rëḳ nġaa sën sa niġ nelëlin veröḳ yi lo, og tum sa nehevonġ yoh vu buk pin.
15 Não entendo, absolutamente, o que faço, pois não faço o que quero; faço o que aborreço.
16 Genġaa sën sa bë ġevonġ in seraḳ ni bë nġaa nivesa lo, og saga nebë seraḳ Horek ni beseyoġekin bë nġaa nivesa, rëḳ mu sa su nehevonġ yoh vu rë.
16 E, se faço o que não quero, reconheço que a lei é boa.
17 Rëḳ su senġo ti nehevonġ nġaa nipaya sënë rë, gaḳ nġaa nipaya sën nedo loḳ sayoġ lo sën yö nevonġ.
17 Mas, então, não sou eu que o faço, mas o pecado que em mim habita.
18 In seraḳ ni bë nġaa nivesa ti su neggëp loḳ sayoġ rë. Sa nanër nġaa muġeng sën neggëp loḳ sayoġ lo. In sa nehevonġin bë ġevonġ nġaa nivesa, rëḳ ma gesa su yoh vu bë ġevonġ banon jaḳ rë.
18 Eu sei que em mim, isto é, na minha carne, não habita o bem, porque o querer o bem está em mim, mas não sou capaz de efetuá-lo.
19 Gaḳ nġaa nivesa sën sa nehevonġin bë ġevonġ lo, og sa su nehevonġ rë. Genġaa nipaya sën sa su nehevonġin bë ġevonġ rë lo, og tum sa nehevonġ.
19 Não faço o bem que quereria, mas o mal que não quero.
20 Sa nehevonġ nġaa sën sa su kwaġ nevo bë sëḳ ġevonġ rë lo, rëḳ sa su nġo nehevonġ rë, gaḳ nġaa nipaya sën nedo loḳ sayoġ lo yö nevonġ.
20 Ora, se faço o que não quero, já não sou eu que faço, mas sim o pecado que em mim habita.
21 Lob sa nehevonġ nebë sënë raḳ buk pin: Sa nehevonġin bë ġevonġ nġaa nivesa, rëḳ ma genġaa nipaya nedo loḳ sayoġ benepebip sa.
21 Encontro, pois, em mim esta lei: quando quero fazer o bem, o que se me depara é o mal.
22 Yönon, sahëġ neving Anutu yi horek panġsën loḳ sayoġ.
22 Deleito-me na lei de Deus, no íntimo do meu ser.
23 Rëḳ sa halë horek ngwë neggëp loḳ sa naviġ pin. Lob nesis beġö vu Anutu yi horek sën neggëp loḳ sayoġ lo. Log netunġ sa loḳ ya nġaa nipaya sën nedo loḳ sa naviġ agi nema beneduu sa ahon.
23 Sinto, porém, nos meus membros outra lei, que luta contra a lei do meu espírito e me prende à lei do pecado, que está nos meus membros.
24 Wöp-o! Lob sa mehö niġ paya rot! Maḳ re rëḳ bo sa vër in nġaa muġeng sën rëḳ gevonġ besa malaġ nama agi?
24 Homem infeliz que sou! Quem me livrará deste corpo que me acarreta a morte?...
25 Om sa kwaġ vesa rot vu Anutu! In vonġ hil Mehöböp Yesu Kerisi yam in bë geḳo sa vër. Yönon, sa kwaġ og nesepa loḳ Anutu yi horek, rëḳ sa nġaa muġeng sën nedo loḳ sayoġ lo, og nesepa loḳ nġaa nipaya yi aggata beluho denepemëġin sir.
25 Graças sejam dadas a Deus por Jesus Cristo, nosso Senhor! Assim, pois, de um lado, pelo meu espírito, sou submisso à lei de Deus; de outro lado, por minha carne, sou escravo da lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.