Romanos 3

Ġaġek Mewis (BZH) vs BKJ

Sair da comparação
1 Nebë sënë, om alam Yuda rëḳ dekesuu mehö ngwë nabë va? Geva nivesa neverup raḳ sën denerah* navij-ë?
1 Que vantagem então tem o judeu? Ou que proveito há na circuncisão?
2 Alam-e! Yi nġaa nivesa aggagga neggëp! Nyëmuġinsën nebë sënë: Anutu vo yi ġaġek vu alam Yuda in bë degeġin.
2 Muita, sob todos os aspectos: Principalmente, porque, foram-lhes confiados os oráculos de Deus.
3 Yönon, rëḳ mu sir la su denevonġ yoh vu ġaġek sënë rë. Om Anutu maḳ rëḳ gevek hir nġaa nipaya saga babu bedahun yi ġaġek nivesa na?
3 E se alguns deles não creram? A sua incredulidade anulará a fidelidade de Deus?
4 Rëḳ nama! Nabë mehönon pin denanër ġaġek kuungsën, og sënë su rëḳ pekwë Anutu rë, gaḳ yö rëḳ medo menanër yönon degwata los degwata. Yiḳ yoh vu ġaġek sën neggëp loḳ yi ḳapiya lo bë:
4 De forma alguma! Sim, que Deus seja verdadeiro, e todo o homem mentiroso; como está escrito: Para que sejas justificado em tuas palavras, e venças quando fores julgado.
5 Om hil rëḳ nanër nabë va? Nabë hil nehevonġ nġaa nipaya gAnutu nevonġ nġaa yohvu mu, og maḳ Anutu su yoh vu bë bo nyëvewen doḳ nah hil nġaa nipaya rë? In hil nġaa nipaya tato yi nġaa nivesa ranġah bevonġ barë böp raḳ mekesuu-a?—sënëḳ sa nesepa loḳ mehönon kwaj mu mesenër—
5 Mas se a nossa injustiça ressalta a justiça de Deus, o que nós diremos? Seria Deus injusto por tomar a vingança? (eu falo como homem).
6 rëḳ nama! Hil su rëḳ nanër nabë saga rë, in nabë Anutu su mehö yohvu rë, og su yoh vu bë rëḳ seggi mehönon hir nġaa pin bebo nyëvewen doḳ nah vu sir rë.
6 De forma alguma! Pois então como Deus julgará o mundo?
7 Log nabë hil nanër nabë mehönon degeḳo Anutu arë jaḳ rot, in delë bë sa mehö ġaġek kuungsën, rëḳ yi og mehö nenër ġaġek los anon, og maḳ su yoh vu bë rëḳ bo nipaya nyëvewen doḳ nah vu sa rë? In nġaa nipaya sën sa nehevonġ lo tato yi nġaa nivesa ranġah barë böp raḳ mekesuu-a?
7 Pois, se a minha mentira fez abundar a verdade de Deus para sua glória, por que sou eu ainda julgado também como um pecador?
8 Bë nabë sënë, og hil rëḳ nanër nabë, “Ham-o! Behil ġevonġ nġaa nipaya in nġaa nivesa rëḳ berup jaḳ!” Log alam vahi denekuung raḳ medenenër ġaġek raḳ he yah nenga bë he nanër nebë sënë! Rëḳ ma! Hil su ayoh vu bë ġevonġ nabë sënë rë! Om alam sën denenër bë aga rëḳ degeḳo nyëvewen doḳ nah beyoh vu.
8 E por que não dizemos (como somos caluniosamente reportados, e como alguns afirmam que dizemos): Façamos o mal, para que venha o bem? A condenação dos tais é justa.
9 Om-a? Maḳ hil Yuda kesuu alam-yu-ngwë? Ma veröḳ yi! He nër ggovek ya bë hil pin nado loḳ nġaa nipaya ayo peggo. Hil Yuda los alam-yu-ngwë pin.
9 Então o quê? Somos melhores do que eles? Não, de maneira nenhuma, pois nós já provamos antes que, tanto judeus como gentios, todos eles estão debaixo do pecado,
10 In ġaġek neggëp loḳ Anutu-yi-ḳapiya nebë:
10 como está escrito: Não há nenhum justo, não, nem um.
11 Mehö los kwa ti su nedo rë,
11 Não há ninguém que entenda; não há ninguém que busque a Deus.
12 Mehönon pin deyoh paya in aggata niröp,
12 Todos se desviaram do caminho, e juntamente se tornaram inúteis. Não há quem faça o bem, não há nem um.
13 “Avij nebë asoreng vu bedub ggëp netöḳ,
13 A sua garganta é um sepulcro aberto; com as suas línguas enganam; veneno de áspides está debaixo de seus lábios,
14 “medeneterot mehönon raḳ ġaġek nipaya”.
14 cuja boca está cheia de maldição e amargura;
15 “Deneseröġ pevis in bë dengis mehönon medenadiiḳ.
15 os seus pés são velozes para derramar sangue;
16 Denevonġ rii raḳ nġaa nivesa pin vu nyëġ pin sën deneya lo,
16 em seus caminhos há destruição e miséria;
17 Malaj nesepa beġö gesir duġin ġaġek-ahë-yes.”
17 e eles não conhecem o caminho da paz;
18 “Su kwaj nevo Anutu bedeneggöneng in yi rë.”
18 não há temor de Deus diante de seus olhos.
19 Yönon, hil araḳ ni bë ġaġek sën neggëp loḳ horek lo neggëp vu alam sën deneggevek horek babu lo. Rëḳ mu Anutu yi horek og neggëp in bë mehönon pin nij namum bayej nama, gedejaḳ ni nabë ġaġek neggëp vu sir berëḳ degeḳo nyëvewen jaḳ hir nipaya.
19 Ora, nós sabemos que todas as coisas que diz a lei, ela o diz aos que estão debaixo da lei, para que toda a boca se cale, e todo o mundo se torne culpado diante de Deus.
20 In sën hil sepa doḳ horek lo, og su yoh vu bë gevonġ bemehöti natu mehö niröp gëp Anutu mala rë. Gaḳ yiḳ timu sënë nebë horek netato hil nġaa nipaya ranġah vu hil behil naraḳ ni bë hil ḳeyëh.
20 Por isso, pelas obras da lei, nenhuma carne será justificada à sua vista, porque por meio da lei vem o conhecimento do pecado.
21 Wirek Anutu tato ranġah raḳ horek los alam-denenër-ġaġek-ranġahsën hir ġaġek bë yi mehö yohvu yönon, rëḳ gwëbeng og yö tato raḳ agga ngwë.
21 Mas agora a justiça de Deus se manifestou sem a lei, tendo o testemunho da lei e dos profetas;
22 Nġaa agga ngwë sënë sën netato bë Anutu mehö yohvu yönon lo nebë: Nabë mehöti ayo na timu vu Yesu Kerisi, og Anutu rëḳ nanër yi nabë mehö yohvu. Lob alam pin sën ayoj na timu vu yi lo yiḳ arëj nebë sënë. Alam Yuda galam-yu-ngwë ving.
22 a justiça de Deus, que é pela fé de Jesus Cristo para todos, e sobre todos os que creem; porque não há diferença;
23 Yönon! Hil mehönon pin nehevonġ nġaa nipaya, gehil araain besu ayoh vu bë ġevonġ noh vu Anutu kwa rë.
23 porque todos pecaram e estão privados da glória de Deus.
24 Rëḳ Anutu vonġ semusën sënë vu hil nyëmasën nebë hil atu alam yohvu, degwa raḳ sën Kerisi Yesu loḳ yah hil bed bediiḳ in hil lo.
24 Sendo justificados livremente pela sua graça através da redenção que há em Cristo Jesus;
25 Anutu ggooin Yesu raḳ in bë nadiiḳ beḳöḳ keseh in kevoh alam sën ayoj na timu vu yi lo hir nġaa nipaya na. Anutu su nevonġ newa newa benevo nyëvewen loḳ yah alam hir nġaa nipaya pevis rë, gaḳ yö jom yi ahon. Loḳ mëm vonġ Kerisi yam bediiḳ loḳ yah hil bed in bë tato ranġah nabë su kwa nevirek in mehönon hir nġaa nipaya rë, gaḳ yi og mehö yohvu benevo nyëvewen loḳ yah.
25 a quem Deus estabeleceu para ser uma propiciação através da fé no seu sangue, para declarar a sua justiça pela remissão dos pecados que são passados, na paciência de Deus;
26 Kë, vonġ Kerisi yam loḳ buk sën gwëbeng agi in bë tato ranġah nabë yi mehö yohvu yönon. Lob vonġ yam in bë hil ajaḳ ni nabë Anutu su nevonġ nġaa jeggin jeggin rë. Gaḳ mehöti sën ayo na timu vu Yesu lo, og Anutu rëḳ nanër yi geving nabë yi mehö yohvu.
26 para declarar, eu digo, a sua justiça neste tempo, para que ele seja justo e justificador daquele que crê em Jesus.
27 Nebë sënë, om hil anoh aggata tena in bë ġaḳo arëd jaḳ nabë hil alam yohvu? Ma! Aggata su neggëp rë! In va nenërin sën hil ġaḳo arëd jak-ë? Horek nenërin-a? Ma huk sën hil nehevonġ lo nenërin-a? Ma! Nġaa nivesa ti su neggëp vu hil rë, gaḳ hil nehevonġ ving bë Yesu diiḳ loḳ yah hil bed, om hil su ayoh vu bë ġaḳo nġo arëd jaḳ rë.
27 Onde está então a vanglória? É excluída. Por qual lei? Das obras? Não; mas pela lei da fé.
28 In hil araḳ ni nebë hil atu alam yohvu raḳ sën hil ayod neya timu vu Yesu lo, gaḳ su neraḳ sën hil nesepa loḳ horek lo rë.
28 Portanto, concluímos que o homem é justificado pela fé sem as obras da lei.
29 Ma nebë va? Maḳ alam Yuda mu yö hir Anutu sënë ma, alam-yu-ngwë hir Anutu ving-a? Gaḳ yiḳ alam-yu-ngwë hir Anutu ving!
29 É ele Deus somente dos judeus? Não é ele também dos gentios? Sim, também dos gentios;
30 In yiḳ Anutu yö timu. Lob alam sën derah* navij gayoj neya timu vu Yesu lo, sën Anutu rëḳ nanër sir nabë sir alam yohvu. Log yiḳ alam sën su derah* navij rë, rëḳ ayoj neya timu vu Yesu lo, yiḳ Anutu rëḳ nanër sir geving nabë sir alam yohvu.
30 visto que há um só Deus, que justifica a circuncisão pela fé, e a incircuncisão por meio da fé.
31 Om sën hil ayod neya timu vu Yesu lo maḳ dahun horek ya betu nġaa meris-a? Ma! Ġaġek sën sa ḳevu agi tato bë horekeḳ nġaa anon ving.
31 Anulamos, então, a lei pela fé? De forma alguma! Antes estabelecemos a lei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.