Gálatas 3

Ġaġek Mewis (BZH) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ham alam Galata! Va vonġ ham-a? In he nër Yesu Kerisi tato vu ham geham raḳ ni bë diiḳ raḳ ḳelepeḳo* in ham ggovek ya. Rëḳ mehöti maḳ tonġ ham kwamin ma va om sën ham su nesepa loḳ ġaġek anon rë-ë?
1 Ó insensatos gálatas! Quem vos fascinou a vós, ante cujos olhos foi apresentada a imagem de Jesus Cristo crucificado?
2 Sa bë doḳ tepëḳ in ġaġek ti vu ham rë. Maḳ ham nesepa loḳ Moses-yi-horek lom Anutu vonġ Anon Vabuung vu ham-a? Ma ham nġo Bengö Nivesa beham vonġ ving rëḳ mëm-a?
2 Apenas isto quero saber de vós: recebestes o Espírito pelas práticas da lei ou pela aceitação da fé?
3 Ham kwamin ma rot, in Anon Vabuung neḳo ham yom, loḳ ham newërin ham yah vu nġaa sën ham nevonġ wirek lo!
3 Sois assim tão levianos? Depois de terdes começado pelo Espírito, quereis agora acabar pela carne?
4 Anutu vo semusën nġahiseḳë vu ham rëḳ ham kwamin nevo bë nġaa meris-a? Bë ham kwamin bo nabë saga og ham nevasap yi nġaa betu nġaa meris yönon!
4 Ter feito tais experiências em vão! Se é que foi em vão!
5 Ma maḳ Anutu vonġ Anon Vabuung yök vu ham benevonġ nġaa böp loḳ ham in ham nesepa loḳ Moses-yi-horek-a? Ma nevonġ vu ham in ham nevonġ ving ġaġek sën he nër ranġah vu ham wirek lo? Gaḳ ham nevonġ ving raḳ he ġaġek.
5 Aquele que vos dá o Espírito e realiza milagres entre vós, acaso o faz pela prática da lei, ou pela aceitação da fé?
6 Ham kwamin bo Abraham rë! Dekevu meneggëp loḳ Anutu-yi-ḳapiya bë, “Ayo neya timu vu Anutu lob Anutu raḳ ni benër yi bë mehö yohvu.”
6 Foi este o caso de Abraão: ele creu em Deus e isto lhe foi levado em conta de justiça {Gn 15,6}.
7 Om ham jaḳ ni nabë alam sën ayoj neya timu vu Anutu lo og Abraham yi mewis sir yönon.
7 Sabei, pois: só os que têm fé é que são filhos de Abraão.
8 Anutu raḳ ni wirek beneggëp loḳ yi ḳapiya bë, alam-yu-ngwë rëḳ ayoj na timu vu yi lob mëm geḳo sir nah vu yi. Bengö Nivesa sënë neggëp loḳ yi ḳapiya vorot, loḳ ġaġek sën Anutu nër vu Abraham wirek lo nebë, “Sëḳ ġevonġ semusën vu alam-yu-ngwë pin degwa jaḳ honġ!”
8 Prevendo a Escritura que Deus justificaria os povos pagãos pela fé, anunciou esta boa nova a Abraão: Em ti todos os povos serão abençoados {Gn 18,18}.
9 Nebë saga om sën alam sën ayoj neya timu vu yi lo deneḳo semusën sën Abraham ḳo wirek in ayo ya timu vu Anutu lo.
9 De modo que os homens de fé são abençoados com a bênção de Abraão, homem de fé.
10 Rëḳ mu alam sën kwaj nevo bë desepa doḳ Horek in demedo malaj-tumsën lo, og rëḳ malaj nama, in ġaġek neggëp loḳ Anutu-yi-ḳapiya bë, “Mehöti sën nesepa loḳ Horek sën neggëp loḳ ḳapiya-horek-yi rëḳ su niwëëk menevonġ yoh vu ġaġek pin los dahis rë lo, og rëḳ mala nama.”
10 Todos os que se apóiam nas práticas legais estão sob um regime de maldição. Pois está escrito: Maldito aquele que não cumpre todas as prescrições do livro da lei {Dt 27,26}.
11 Lob mehöti su yoh vu bë sepa doḳ Horek pin los dahis megevonġ yi natu mehö yohvu gëp Anutu mala rë. Gaḳ ġaġek neggëp loḳ Anutu-yi-ḳapiya bë, “Alam yohvu ayoj neya timu vu Anutu lom mëm sën denedo malaj-tumsën degwata.”
11 Que ninguém é justificado pela lei perante Deus é evidente, porque o justo viverá pela fé {Hab 2,4}.
12 Rëḳ Horek su nër ġaġek raḳ alam sën ayoj neya timu vu Anutu lo rë, gaḳ nër bë, “Mehöti sën nesepa loḳ Horek pin los dahis lo rëḳ medo mala-tumsën degwata.”
12 Ora, a lei não provém da fé e sim {do cumprimento}: quem observar estes preceitos viverá por eles {Lv 18,5}.
13 Rëḳ hil su ayoh vu bë sepa doḳ Horek pin los dahis rë, om Horek nër bë hil rëḳ malad nama na veröḳ yi. Rëḳ mu rëḳ nama, in Kerisi du hil ġaġek-nyëvewen-yi saga raḳ yah yi. Nebë saga, in dekevu wirek meneggëp loḳ Anutu-yi-ḳapiya nebë, “Anutu nelë mehönon sën derekö raḳ ḳele lo paya.”
13 Cristo remiu-nos da maldição da lei, fazendo-se por nós maldição, pois está escrito: Maldito todo aquele que é suspenso no madeiro {Dt 21,23}.
14 Lom Anutu nevonġ nebë saga in bë Kerisi gevonġ beġaġek semusën sën nenër vu Abraham wirek lo anon jaḳ. Ġaġek semusën sënë nebë rëḳ geḳo alam-yu-ngwë nah vu yi geving. Genevonġ in bë Anon Vabuung nam medo geving hil jaḳ sën hil ayod neya timu vu Kerisi.
14 Assim a bênção de Abraão se estende aos gentios, em Cristo Jesus, e pela fé recebemos o Espírito prometido.
15 Arig lo, sa bë nanër ġaġek ti metahu jaḳ nġaa sën hil mehönon nehevonġ vu dob lo rë. Bë mehöti najoo ġaġek venuh nabë nadiiḳ loḳ mëm debo yi ḳupeḳ gelek nalu lo losho yi alam, lob kevu megëp balam degelë, og mehö ngwë su yoh vu bë jesöö ġaġek vewen na, ma kevu yi ġaġek dus ngwë megelu doḳ na geving rë.
15 Irmãos, vou apresentar-vos uma comparação de ordem humana. Se um testamento for feito em boa e devida forma, por quem quer que seja, ninguém o pode anular ou acrescentar-lhe alguma coisa.
16 Lob ġaġek sën Anutu nër wirek lo, og nër raḳ Abraham bë, “luho yi mewis”. Su dekevu bë “losho yi mewis” rë. Bë nabë saga og denanër jaḳ alam nġahi, gaḳ yiḳ dekevu raḳ mehö timu bë, “luho yi mewis”, lob sënë valeḳ Kerisi.
16 Ora, as promessas foram feitas a Abraão e à sua descendência. Não diz: aos seus descendentes, como se fossem muitos, mas fala de um só: e a tua descendência {Gn 12,7}, isto é, a Cristo.
17 Om ġaġek sën sa bë nanër lo nebë: Anutu joo ġaġek ving Abraham ggovek ya nebë saga beneggëp, loḳ mëm nġebek 430 maya lob mëm Anutu vonġ Horek vu Moses. Rëḳ Horek sënë yö nahën neverup tamusën rot, om su yoh vu bë kevoh ġaġek muġinsën sën Anutu joo vorot lo na benatu ġaġek meris rë.
17 Afirmo, portanto: a lei, que veio quatrocentos e trinta anos mais tarde, não pode anular o testamento feito por Deus em boa e devida forma e não pode tornar sem efeito a promessa.
18 Gaḳ nabë hil nanër nabë alam sën su denesepa loḳ Horek rë lo su deyoh vu bë degeḳo Anutu yi ġaġek semusën sënë rë, og hil ḳevoh ġaġek semusën sën Anutu joo ving Abraham muġinsën lo ya betu ġaġek meris.
18 Porque, se a herança se obtivesse pela lei, já não proviria da promessa. Ora, pela promessa é que Deus deu o seu favor a Abraão.
19 Nebë saga, om maḳ nevonġ Horek yam ving in va? Nevonġ yam in bë nanër nġaa nipaya tato vu hil bena berup doḳ buk sën Abraham yi mewis ti berup lo. Yi mewis ti sën Anutu nenër ġaġek semusën raḳ yi lo. Lob angër denenër Horek saga vu Moses in bë geḳo nam vu hil ḳenud lo.
19 Então que é a lei? É um complemento ajuntado em vista das transgressões, até que viesse a descendência a quem fora feita a promessa; foi promulgada por anjos, passando por um intermediário.
20 Rëḳ mu wirek og Anutu nevonġ ġaġek semusën saga niröp vu Abraham, gangër los mehönon su deloḳ vu yi medenër rë.
20 Mas não há intermediário, tratando-se de uma só pessoa, e Deus é um só.
21 Om Horek maḳ neggërin Anutu yi ġaġek semusën benetu nġaa meris-a? Gaḳ ma! Bë Horek ti neggëp beyoh vu bë gevonġ behil medo malad-tumsën og nivesa. Yiḳ rëḳ gevonġ behil natu mehönon yohvu.
21 Portanto, é a lei contrária às promessas de Deus? De nenhum modo. Se fosse dada uma lei que pudesse vivificar, em verdade a justiça viria pela lei;
22 Rëḳ ma, geti su nebë saga rë. Anutu-yi-ḳapiya tateḳin bë hil pin nehevonġ nġaa nipaya meneggëp vu hil, om aggata timu neggëp. Bë hil ayod na timu vu Yesu Kerisi, og Anutu rëḳ gevonġ yi ġaġek semusën saga vu hil banon jaḳ.
22 mas a Escritura encerrou tudo sob o império do pecado, para que a promessa mediante a fé em Jesus Cristo fosse dada aos que crêem.
23 Wirek sën ġaġek vonġvingsën-yi yö nahën lo, og Horek tu ala bedeġinengin hil. Rot beya verup loḳ buk sën Kerisi tateḳin aggata vonġvingsën-yi ranġah vu hil lo.
23 Antes que viesse a fé, estávamos encerrados sob a vigilância de uma lei, esperando a revelação da fé.
24 Horek tu ala meneġin hil in bë geli hil na vu Kerisi, in hil ayod na timu vu yi lob mëm Anutu nanër hil nabë hil alam yohvu.
24 Assim a lei se nos tornou pedagogo encarregado de levar-nos a Cristo, para sermos justificados pela fé.
25 Loḳ mëm gwëbeng hil ayod neya timu vu yi, lom mëm Horek su nedeġinengin hil ggökin yah rë.
25 Mas, depois que veio a fé, já não dependemos de pedagogo,
26 Yönon, ham pin tu Anutu nalu in ham ayomin neya timu vu Kerisi.
26 porque todos sois filhos de Deus pela fé em Jesus Cristo.
27 Log ham pin sën neripek bël raḳ Kerisi arë lo, ham tu Kerisi-yi-alam beham los nevonġ nġaa neggëp ti.
27 Todos vós que fostes batizados em Cristo, vos revestistes de Cristo.
28 Beham su rëḳ basuh ham gökin nah nabë ham alam Yuda ma ham alam-yu-ngwë rë. Geham su rëḳ basuh ham nah nabë ham vahi og hur meris geham vahi og ala rë. Geham su rëḳ basuh ham menanër ham nabë, “Heḳ maluh gehameḳ avëh!” rë. Gaḳ ham pin netu alam degwa timu beham los Kerisi Yesu nedo revuh ti.
28 Já não há judeu nem grego, nem escravo nem livre, nem homem nem mulher, pois todos vós sois um em Cristo Jesus.
29 Ham tu Kerisi-yi-alam om mëm ham tu Abraham yi mewis ving nebë saga, om ham rëḳ natöḳ vu semusën pin sën Anutu baġo raḳ Abraham wirek lo geving.
29 Ora, se sois de Cristo, então sois verdadeiramente a descendência de Abraão, herdeiros segundo a promessa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.