Mateus 5

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Da yeŋ ate Yeezu yaa nya nuru bɔari nna yegayega ate wa yaa ta wa ŋaaŋviirima a ga jueli guuk kunyi zuk a kali du. Wa ŋaaŋviirima a yaa jam tigsi a gilim wa,
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 ate wa yaa piilim ba sakka. Yeezu yaa weeni ba ayen,
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Baai ale seba ayen ba an welema Naawen nimbie po la, a ta supeentik kama dii nyiŋ la, ba le de Naawen Naamu.
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Baai ale a kum la, a ta supeentik kama dii nyiŋ la, Naawen le basi ate ba sue yok.
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Baai me ale a zaab ba dek la, a ta supeentik kama dii nyiŋ la ba le nya ŋanta baai ate Naawen a puulim ayen wa le te ba la.
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Baai me ale kasim ta ku nyiŋbiiri ba suniima po ayen ba a tom dii ate Naawen a yaali la, a ta supeentik kama dii nyiŋ la, Naawen le te ba ŋanta baai ate ba a yaali la.
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Baai me ale kasim ta jiirim ale nuruba la, a ta supeentik kama dii nyiŋ la, Naawen le ta jiirim ale ba me.
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Baai me suniima ale lagri ale Naawen la, a ta supeentik kama dii nyiŋ la, wa le basi ate bala a nya wa.
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Baai me ale a maari nuruba ate ba ta noayeŋ ale chaab la, a ta supeentik kama, dii nyiŋ la Naawen le wi ba ayen wa bisa.
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Baai me ate nuruba a namsi ba nna yegayega ba ale a tom Naawen yaalika nyiŋ la, a ta supeentik kama, dii nyiŋ la, ba le de Naawen naamu.
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 “Nuruba a dan a le ni, ale a namsi ni, ale a velimu a te ni, ni ale a va mi siuku la nyiŋ, ni basi ate ni sue a peenti.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Siuk kula po ate nuruba a jam namsi Naawen biisiteerɔma baai ale jam boro dila po dila po la, nna yegayega. Ni tutuna a dua wenŋmazuk kama ate Naawen ayen wa te ni. Ni be ta supeentik.
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 “Nama a nyɛ ase ka yesa la nurubiik meena jigi. Ase yesa dan jogi si masim, nuru karo a baga nyɛ ate si masimu a pilim a boro. Ku be dan nyɛ dila, nuruba a nya si ase ka yekayaata la, ate ba a pa si yuk a basi ate nuruba a tabi si zuk a taam.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 “Ni be a nyɛ me ase ka bolim ate ba tɔati ate bu a nya tɛŋka meena zuk la. Yeri dii ate ba se zaani guuk zuk la, jaab an baga a lik di.”
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Nuru waai a karo a tɔati wa bolim a pa chin vuk bu a zaani. Nuru wala pa bu a zaani ka jaab zuk, ate bu a nya dɔkku po meena.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Siuk kula po me, ku a fe ate nama me dek a basi ate nuru meena a nya ni tuimmaŋsaŋa, ate ba baga a pak ti kowa Naawen waai ale bo wenŋmazuk la.
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 “Ni kan a poli ayen mi jam kama ayen m ko Moosis ale Naawen biisiteerɔma Sinsaŋŋa a basi. Mi an jam ayen m ko ŋa a basi, alege m jam kama ayen m basi ate nuruma a miŋ ba sinsaŋŋa wensie kiri.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Wensie ate mi a weeni ni, nuru waai a kan baga a ko Sinsaŋŋa wafiik me la a basi, alege ate wenzuk ale tɛŋka meena a jam nueri.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Nuru waai a dan zɛri Naawen Sinsak fiisaŋa dinyi vaka alege a sak nuruba ayen ba me a zɛri, kula nyɔnɔ le jam wari ka ŋaaŋ Naawen naamu po. Nuru waai me a be dan va Naawen Sinsaŋŋa ale a sak nuruba ayen ba a va ŋa, wala le de ka niŋ Naawen naamu po.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 M be a weeni ni kama ayen ni siaka a dan kan gaam Juuma Sinsaŋŋa sagrɔma, ale Farisiima ni waai a kan jo Naawen naamu po.
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 “Ni wom ayen nuruba jam sak ni kokpieŋsaŋa dila po dila po ayen, ‘Kan ko nuru. Ase waai dan jam ko nuru, ba a yik wa kama a ta cheŋ boteka yenni’.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Alege mi a weeni ni kama yɔgyɔgla de ayen nuru waai sui a dan puuri ale wa suok ba a yik wa kama a ta a cheŋ boteerɔwa jigi. Nuru waai me a dan weeni wa suok ayen wa ka kiriya, ba a yik wa kama a ta a cheŋ boteerɔma jigi. Nuru waai me a be dan weeni wa suok ayen wa ka beruk, Naawen a le pa kula nyɔnɔwa a nyo bolim buui ale kan maari a kpimsi la po.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 Ni nyiem dan a yaali ayen ni pa tiirim a te Naawen wa puusika yenni po, alege ni ŋman teeri ayen ni sue a puuri ale ni suaata wie nyiŋ,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 ni pa ni tiirimu a dueni puusika yenni po abe ni ga ate nama ale ni suaataŋa a biisi a niak chaab. Ni dan nyɛ dila a nueri, ni yaa ŋman pilim cheŋ a ga pa ni tiirimu a te Naawen.
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 “Nuru waai a dan ta ni a cheŋ boteka yenni, ni basi ate nama ale kula nyɔnɔ a biisi a niak chaab siuku po. Ni dan kan nyɛ dila ale ge ate ni paari ku jigini, wa le ta ni kama a ga nyo boteerɔma wanyi nisima po ate boteerɔwa a pa ni a te soji ate wa ta ni a ga lik dɔk po.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Mi ale a weeni ni ayen nama a le kasim a bo ka dula jigini ate ni ga tuni ni pamaŋa meena a nueri abe ba lagi ni.
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 “Nama a wom ayen nuruba a sak ni kokpieŋsaŋa dila po dila po ayen ba kan nyɛ kaboŋsa.
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Alege mi a weeni ni kama yɔgyɔgla de ayen nuru waai a dan nya nipɔk a yaali ayen wa goa ale wa, kula nyɔnɔ a nyɛ ka kaboŋ wa sunum po.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 Fi juga nummu a dan a nyɛ ate fi a nyɛ wabaata, yeeri bu a yuk basi. Fi dan jok fi nyiŋka kauk a zunchoŋ Naawen ale yuk fi nyiŋka meena a nyo bolim buui ale kan maari a kpimsi la po.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 Fi juga nisaŋa me a dan a nyɛ ate fi a nyɛ wabaata, gebi si a yuk basi. Fi dan jok fi nisaŋa sinyi a zunchoŋ Naawen ale yuk fi nyiŋka meena a nyo bolim buui ale kan maari a kpimsi la po.
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Nuruba a ŋman sak ba me dila po dila po ayen nuru waai a dan zɛri wa pɔk, ku a fe ate wa ŋmarisi gbaŋ ate ku sak nuruba ayen wa zɛri wa kama.
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Alege mi a weeni ni kama yɔgyɔgla de ayen nuru waai a dan zɛri wa pɔk, alege daa ayen wa a yaali ka nidɔaba, ate wa yali nidɔa wa choa, ka wa dek ale basi ate wa powa a tom kaboŋsa tuima. Nuru waai me ale a faari wa la a nyɛ ka kaboŋ.
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 “Nama a wom ayen nuruba a sak ni kokpieŋsaŋa dila po dila po ayen ba dan puulim ayen ba nyɛ wari ba kan basi di nyeka alege ku a fe ate ba nyɛ dii ate ba puulim ale nyɔnɔwa la.
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 Alege mi a weeni ni yɔgyɔgla de ayen ni dan a puulim, ni kan pe. Ni kan pe wenŋmazuk yoi nyiŋŋa dii nyiŋ la Naawen boka jigi ale la.
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 Ni be kan pe tɛŋzuk meena yoi nyiŋŋa, dii nyiŋ la ka Naawen naŋsa tabika jigi ale la. Ni be kan pe Jerusalem tɛŋka yoi nyiŋ me, dii nyiŋ la ka nakpioŋku boka jigi ale la.
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Ni be kan pe ni zuima yoi nyiŋŋa, dii nyiŋ la nama an baga a tagri zuyeŋ ate ka a chim zupeelik yaase zusɔbliga.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Ni dan nyɛ wari ate ba bek, ni siak ayen ni nyɛ kama, ni be dan kan nyeya weeni ayen ni an nyeya. Ni dan biisi a gaam nyaku de, ni wieŋa meena a nyini ka Velinvendika jigi.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 “Nama a wom ayen nuruba a sak ba dila po dila po ayen, ‘Nuru waai a dan yeeri fi num, fi me a yeeri wa me nummu. Nuru waai, a dan voori fi nyini, fi me a voori wa me nyini.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Alege mi a weeni ni kama yɔgyɔgla de ayen nuru waai a dan nyɛ ni a kaasi, nama me abe kan ŋman a nyɛ wa dila degadega. Nuru waai a dan fɔbi fi juga tapiaka, fi basi ate wa fɔbi gala tapiaka.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 Nuru waai a dan ta fu a cheŋ boteka yenni fi garuk nyiŋ, fi be ŋman a pa fi garuk kpioŋ a gum du a te wa.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Nuru waai a dan daani fu ayen fi ji wa koalima a ta cheŋ mɛɛli dinyi, fi be ji a ta cheŋ mɛɛla ŋaye a te wa.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Nuru waai a dan juisi ni jaab, ni pai a te wa. Nuru waai a dan a yaali ayen wa piem jaab ni piem a te wa.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 “Nama wom ayen nuruba a sak ni kokpieŋsaŋa dila po dila po ayen, ba a yaali ba dɔaba abe ba a kisi ba dachaasa.
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Alege mi a weeni ni kama yɔgyɔgla de ayen ni a yaali ni dachaasaŋa abe ni a tom tuimmaŋsa a te ba. Ni a puusi a te Naawen ate wa a maari baai ale a namsi ni nna yegayega la.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Nama a dan a nyɛ dila, Naawen waai ale bo wenŋmazuk la, a le basi ate ni chim wa bisa. Wa nyɛ wenbinni ayen di a nyagsi nuru baata ale nuru maŋsa zuk ale basi ate ŋmoruku a ni baai ale a nyɛ wabaata ale baai me ale a nyɛ wamaŋsa la zuk.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Ni dan a yaali baai ale a yaali ni la nyiini, Naawen ayen wa nyɛ ka se a pa wa tiirimu a te ni? Lampoo cheesiroma me a yaali baai ale a yaali ba la kama.
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Ni dan a puusi ni dɔaba nyiini, nama a nyɛ ka boa a gaamu nuruba ale a nyɛ dii la? Baai ale kan seba Naawen la a puusi ka dila.
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Ni a nyɛ wamaŋsa ase ni kowa Naawen waai ale bo wenŋmazuk, ale a nyɛ wamaŋsa dii la.
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.