Mateus 25

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Mi a dan ŋman jam, Naawen naamu a le nyɛ ase ka nipɔkbilisa piwa baai ale yiti a pa ba zeuŋta a ta cheŋ ayen ba ga tu nipɔkfiaka nyɔnɔwa la.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ba piwa po ka banu ale jam ta yam, alege mbala banuwa me a jam chim betta.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Bettaŋa tinuwa a yaa pa ba zeuŋtaŋa alege ba an pa kpaam a magsi ase mbula a dan nueri abe ba pa nyoro la.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Alege yammu nyamma a ta kpaam a gum du a magsi ayen mbula a dan nueri abe ba pa nyoro.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Nipɔkfiaka nyɔnɔwa a yaa an jam nwuli, ate nipɔkbilisaŋa a yaa doa a goa.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Ku le jam paari goota sunsuŋ la, nuru wanyi a yaa kaari ayen, ‘Nipɔkfiaka nyɔnɔ a cheena. Ni yiti nwuli ate ni ga tu wa.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Nipɔkbilisaŋa piwa a yaa deri yiti nna nwuli a viriŋi ayen ba nya ase ba zeuŋtaŋa a deema a de ya.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Bettaŋa nyamma zeuŋtaŋa kpaamu nyiini ale jam a nueri, ate ba yaa weeni yammu nyamma ayen ba nyɛ ba kpaamu a te ba ate ba nyo ba zeuŋtaŋa po.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Yammu nyamma a yaa weeni ba ayen, ‘Tama kpaamu an soa diiya. Dila nyiŋ, ni cheŋ yeeŋa po a ga da kpaam.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Bettaŋa a yaa cheŋ ayen ba da ba kpaamu. Ba le cheŋi a ga nueri la, nipɔkfiaka nyɔnɔwa a yaa jam. Yammu nyamma baai ale poom ta ba kpaamu a magsi la, a yaa deri va nipɔkfiaka nyɔnɔwa a jo yenni po ayen ba maa de nipɔkfiak ŋandiintaŋa. Ba meena ale jo yenni po a nueri la, ba yaa yik nansiuŋku tuoku a lik.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Ku le ga nyɛ maga dek la, bettaŋa tinuwa a yaa le a ŋmani a jam a paari la ale tuoku a lik kama. Ba yaa za tuoku noai a nagi ale a wi ayen ba jam a lagri a te ba.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Nipɔkfiaka nyɔnɔwa ale wom ba luelutaŋa la, wa yaa weeni ba ayen, ‘Ni goori ni wanni abe ni cheŋ du. Mi a ze ni ale ka baai la.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yeezu ale biisi a nueri la, wa yaa weeni wa ŋaaŋviirima ayen, “Ni chiibi a limsi, dii nyiŋ la ni ze diipo ate mi a cheena la.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Mi a dan ŋman jam, Naawen naamu a le nyɛ ase ka nuru waai ale gomsi a magsi ayen wa nyiem la. Wa le gomsi a nueri la, wa yaa wi wa tomteerɔma batawa a yaa pai wa ŋantaŋa meena a nyo ba nisima po ayen ba a nya ba zuk ate wa jam.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Wa yaa pa wa ŋantaŋa a chari ba a va waai meena ale a tom wa tuima dii la. Wa yaa te niŋ nyɔnɔwa ligra tusa ŋanu, ale a te waai ale pa saŋ la ligra tusa ŋaye, ale ge a te butawa nyɔnɔwa ligra tusidi. Wa le chari ba a ga nueri la, wa yaa cheŋ.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Tomteerɔ waai ale tuesi ligra tusa ŋanuwa la, a pa ŋa kama a gerim a nya ligra tusa ŋanu nyuenta.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Buyewa nyɔnɔwa me waai ale tuesi ligra tusa ŋayewa la, a pa ŋa kama a gerimu a nya ligra tusa ŋaye me nyuenta.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Alege tomteerɔ waai ale tuesi ligra tusini la a pa wa nyɔnɔwa ligraŋa kama a tu tɛŋ a gu.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Ku yaa ale ga beni ate ba nyɔnɔwa a nyini wa nyeerimu jigini a jam la ate wa yaa a wi ba ayen ba jam wa jigi. Ba le jam wa jigi la, wa yaa bek ba ayen wa a yaali kama ayen wa nya waai meena ale pa wa ligra a gerimu a nya dii nyuenta la.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Tomteerɔwa waai ale tuesi ligra tusa ŋanuwa la, a yaa cheŋ a nyini a taam zaani wa niŋ a weeni wa ayen, ‘M nyɔnɔ, fi daam pa ka ligra tusa ŋanu a te mi ate mi yaa pa ŋa a gerim a nya ligra tusa ŋanu nyuenta a ŋman gum du.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Wa nyɔnɔwa a yaa weeni wa ayen, ‘Fi ka nuru maŋ ale nyɛ ate ku nala. Mi daam pa ka ligra maga dega a nyo fi nisima po alege fi a yaa baga a nyɛ ate ŋa zuak a gum du. Yɔgyɔgla de mi a yaali kama ayen m pai ligra yegayega a nyo fi nisima po ate fi ale mi ta supeentik.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Tomteerɔwa waai ale tuesi ligra tusa ŋayewa la, me a yaa nyini a taam zaani wa niŋ a weeni ayen, ‘M nyɔnɔ, fi daam pa ka ligra tusa ŋaye a te mi ate mi yaa pa ŋa a gerimu a nya ligra tusa ŋaye nyuenta a ŋman gum du.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Wa nyɔnɔwa a yaa weeni wa ayen, ‘Fi me ka nuru maŋ ale nyɛ ate ku nala. Mi daam pa ka ligra maga dega a nyo fi nisima po, alege fi a yaa baga a nyɛ ate ŋa zuak a gum du. Yɔgyɔgla de mi a yaali kama ayen m pai ligra yegayega a nyo fi nisima po, ate fi ale mi ale ta supeentik.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Tomteerɔwa waai ale tuesi ligra tusini la, me a yaa nyini a taam zaani wa niŋ a weeni ayen, ‘M nyɔnɔ, m seba ayen fi nyeka tua kama, dii nyiŋ la fi a che ka za ŋaai ate fi an bori la ale a vaari za ŋaai me ate fi an fobi la.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Fi le pai ligraŋa a te mi la, mi daam a chalika yɔgsum a yaa ta ŋa a ga tu tɛŋ a gu. Nya, lig ŋaai ate fi daam a pa te mi la ale nna.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Wa nyɔnɔwa ale wom dii ate wa weeni la, wa sui a yaa jam a puuri nna yegayega ale wa ate wa yaa weeni wa ayen, ‘Fi ka nuru biok ale nyiŋworuk nyɔnɔ. Fi a poli kama ayen mi a che ka za ŋaai ate mi an bori la ale a vaari za ŋaai me ate mi an fobi la.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ku magsi kama ayen fi daam ate pa m ligraŋa a te ka nuru waai ale wa pa ŋa a gerimu a nya nyuenta a gum du a te mu la.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Tuesi ligraŋa wa jigi a pa ŋa a te m tomteerɔma wanyi wa waai ale ta ligra tusa piwa la.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Nuru waai ale a pii nyiŋ la, a le nya ŋanta a gum du, alege waai ale kan a pii nyiŋ la a kan nya jaabɔa.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ni yik nyiŋworuk nyɔnɔwa de a ta wa a nyini peelim a yuk basi legini po. Dula jigini wa le kum nna yegayega, abe wa a ŋobi wa nyinaŋa.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Mi Saalobiika ale Naawen sabiiloma a dan jamu, m le jam a kala ka m naamu zukpaglika zuk a yaa soa tɛŋka meena.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Abe m wi waai meena ate ba tigsi a jam m tɛŋ. Ba dan jam, m le poori ba buye ase naapeerik ale a poori wa piisa ale wa bua dii la.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 M le yik baai ale a nyɛ ase piisa la a zaani m juga geŋ, abe m yik baai me ale a nyɛ ase bua la a zaani m gala geŋ.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Mi waai ale soa tɛŋzuk meena la, a le weeni baai ale bo m juga geŋ la ayen, ‘M Kowa Naawen a maari ni abe wa niak ni. Wa le jam a nyɛ tɛŋzuk meena la, wa gomsi ka ŋanta a zaani a te ni. Ni be jam a tuesi ba yɔgyɔgla de.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Kom ale jam a yik mi la, nama a te mu ŋandiinta ate m de. Nyanyuila me ale jam ta mu la, ni te mu nyiam ate m nyu. M le jam ka nichaano la, ni nyɛ m tia ale a ta mu a jo ni yieŋa po.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Mi ale jam kan ta gatta la, ni te mu gatta ate m jo. Mi ale jam a wiak la, ni nya m zuk. Ba le jam a yik mu a lik dɔk po la, ni jam a puusi mu.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Baai ale ka tomdo maŋsa ale za m juga geŋ la, ba wanyi a le weeni mu ayen, ‘M Nyɔnɔ, ka dimpo ate tama a nya fu ale kom a ta fu ate ti te fu ŋandiinta ate fi de? Ka dimpo me ate tama a nya fu ale nyanyuila a ta fu ate ti te fu nyiam ate fi nyu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ka dimpo ate tama a nya fu ale fi chim nichaano ate tama a nyɛ fi tia ale a yik fu a ta jo ti yieŋa po? Ka dimpo me ate tama a nya fu ale fi an jo gatta ate tama a te fu gatta ayen fi jo?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ka dimpo me ate tama a nya fu ale fi a wiak yaa ba yik fu a lik dɔk po ate tama a jam puusi fu?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Mi a le weeni ba ayen, ‘Wensie ate mi a weeni ni ayen dii meena ate nama a nyɛ a te mi ŋaaŋviirima po baaŋka me dek la, ni nyɛ a te ka mi dila.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Dula jigini m le chiem a weeni tuimbaata nyamma baai ale bo m gala geŋ la ayen, ‘Nama baai ate Naawen a ka te ni la, ni cheŋ du mi tɛŋ a cheŋ bolim buui ale kan maara kpimsi ate Naawen a gomsi a magsi a te Sitaana la ale wa sabiiloma la.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Kom ale jam ta mu la, nama an te mi ŋandiinta ayen m de. Nyanyuila ale jam a yik mu la, nama an te mi nyiam ayen m nyu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Mi le jam ka nichaano la, nama an te mi tia ale ta mu a jo ni yieŋa po. Mi le jam kan ta gatta a jo la, nama an te mi gatta ayen m jo. Mi le jam a wiak ale bo likka dɔk po me la, nama an jam ayen ni nya mi zuwa.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Baai ale jam za m gala geŋ la, ba wanyi a le weeni mu ayen, ‘M Nyɔnɔ, ka dimpo ate tama a nya fu ale kom a yaase nyanyuila a ta fu? Ka dimpo me ate tama a nya fu ale fi ka nichaano yaa fi ka gatta a jo? Ka dimpo ate tama a nya fu ale fi a wiak yaa ba yik fu a lik dɔk po, alege tama an maari fu?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 M le ŋman a weeni ba ayen, ‘Wensie ate mi a weeni ni ayen diipo meena ate nama an jam maari mi ŋaaŋviirima po baaŋka me dek la, nama an maari daa mi.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Naawen a le yik baai ale a tom tuimbaata la a nyo juijui ate ninam yegayega a boro ate ku ka kpeglimka me la, alege tuimmaŋsa nyamma ale nya nyuvuri dii ale kan ta kpeglimka.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.