Mateus 23
The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NTLH
1 Yeezu a yaa ŋman sak nuru bɔanni ale wa ŋaaŋviirima.
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 Wa yaa weeni ba ayen, “Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima nyiini ale ta siuk ayen ba a kasim a sak nama sinsak ŋaai ate Naawen a pa te Moosis la.
2 Ele disse:
3 Bala dek me a kan va ba ale a sak ni dii la nalimnyiini. Ka dila ale soa ate ku chim fifiok ayen nama va dii ate ba a sak ni la, alege ni kan a va ba nyeka ale ka dii la.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Ba nyiem a gomsi ka jib dobrita a ta ti a jam dueni ayen nuruma a koati a ji, alege ba dek a kan maari a pa ba nisima a tiri a nya.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Ba kasim a nyɛ ka wie nna yegayega ayen nuruba a nya ba. Ba nyiem gebi ka gbaŋsa a ŋmarisi Naawen wieŋa a dueni du a pa bobi ba dieŋa ale ba nisaŋa nyiŋ. Ba gattaŋa zuesaŋa me a woŋŋa kama.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Ba dan tigsi chaab ayen ba de ba dakpeeni ŋandiintaŋa, a yaase ba jo ba tuka dɔkku po, ba a yaali kama ayen ba a kali zukpaglik sii ate ba kpaŋŋa a kali la zuk.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Ba nyiem a kasim a yaali kama ayen nuruba a puusi ba yabaŋa po abe ba a zuli ba abe ba a wi ba ayen, ‘Sagrɔba’.
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Ni kan ta kanjanta abe ni a yaali ayen nuruba a wi ni ayen, ‘Sagrɔba’. Nama meena ka suaata ale ta sagrɔ wanyi dekki.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Ni kan a wi nuru waai ale bo tɛŋzuk de la ayen ni ‘Koa’, dii nyiŋ la ni meena a ta ka ko yeŋ ate wa bo wenŋmazuk.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Ni kan ta kanjanta abe ni a yaali nuruba ayen ba a wi ni ayen ‘Niŋdeeroba’. Mi waai ate nuruba a wi ayen Varibasidɔwa la nyiini ale nama meena niŋdeero.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Ni dan a yaali ayen ni gaam ni suaata, ku a fe kama ayen ni pa ni dek a chim ase ba tomteerɔba la.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Nuru waai a dan zak wa dek ŋmai, Naawen ale basi ate wa siŋ tɛŋ. Alege waai a dan yik wa dek tɛŋ tɛŋka, Naawen ale zak kula nyɔnɔwa ŋmai.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Ni ka velinvendisa. Nama ale a sak nuruma dii la a nyɛ ase nama a yik ka Naawen naamu nansiuŋku tuoku a ligi ba nimbie po la. Nama dek a kan yaali ayen ni jo du, ni be kan basi ate nuruba a jo du.
13 — Ai de vocês,
14 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Ni ka velinvendisa. Nama nyiem a ga a paasi ka pukoga a tuesi ba ŋanta ale ge a paasi waai meena a puusi puusa woŋta a te Naawen. Dila nyiŋ la, wa dan jam ayen wa bo ni buusa, ni waalika le zuak yegayega.
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Nama ka velinvendisa. Nama nina a muni ka nna yegayega ayen ni nyɛ ate nuruba a tagri a va nama Naawen puusika siuku. Ba dan a va nama nyeka ba yaa tom tuimbaata a nya waalika a gaam nama.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 “Nama baai ale de nuruba niŋ a ta ba a cheŋ ale kan nya siuku la, ku le jam a tua kama ni jigi. Nama a sak kama ayen, ‘Nuru waai a dan wi Juuma Puusika Yenni yoi a pe ŋmoruk, ku daa wariya. Alege wa dan wi ligmɔniŋka ale bo Juuma Puusika Yenni po la yoi a pe ŋmoruk, ku ka wakpeeni.’
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Nama bettaŋa nna, ka ba wana ale gaam wa choa? Juuma Puusika Yenni yaa ligmɔniŋka ale bo di po la? Ka Juuma Puusika Yenni ale a basi ate ligmɔniŋka a nala.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Ni be ŋman a sak me ayen, ‘Waai a dan wi Juuma Puusika Yenni jaab buui zuk ate ba a nyɛ kaabka la yoi a pe ŋmoruk ku daa wariya. Alege waai a dan wi Naawen tiirimu buui ale bo wa puusika yenni po la yoi a pe, ku ka wari.’
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Ni ka betta ale nyɛ ase yeeba la. Ka ba wana ale gaam wa choa? Tiirimu yaa jaab buui zuk ate tiirimu a dua la? Ka jaab buui zuk ate tiirimu a dua la ale a nyɛ ate tiirimu a welema.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Nuru waai a dan wi kaab teka jigini ale bo Juuma Puusika Yenni po la yoi a pe, wa maa pe ka tiirim buui ale dua ku zuk la yoi me nyiŋ.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Nuru waai abe dan wi Juuma Puusika Yenni yoi a pe, wa maa pe Naawen waai ale bo di po la me yoi nyiŋ.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Nuru waai a dan wi wenŋmazuk yoi a pe, wa maa pe ka Naawen zukpaglika, kaai ate wa a kali ka zuk la, yoi me nyiŋ.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Ni ka velinvendisa. Ni a sak kama ayen ŋanta baai ate ni a pa a nyo jenta po la, ni a lueri ku noai piwa po bunyi a te Naawen. Alege nyemagsika ale jiirim ale wensie ale nyɛ wari yegayega la ni zɛri. Wie ŋaai ale magsi ayen ni a nyɛ la ale la ase ni a nin poom a nyɛ nŋala.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Ni a nyɛ ase ka yeeba la. Nama nyiem zɛri ka nanjiuŋ neka alege ne laalaakomi.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Ni ka velinvendisa. Ku a nyɛ ka nna ase ni ale a nari beerisa ale china ŋaaŋ alege a basi puusaŋa po dii la. Ni suniimaŋa po a sueri ale ka butuom nyeka nyiini.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Nama Farisiima a nyɛ ase ka yeeba la. Ni liŋ sugri ni suniimaŋa po ate nuruba a sum seba ayen nama a tom ka tuimmaŋsa.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Nama ka velinvendisa. Nama a nyɛ ase ka boosi tii nyiŋsa ale a nyagsi alege ti puusaŋa po a sueri ale koba nyiini ale daŋ me nna yegayega la.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Siuk kula po ate nama a nyiem a paasi nuruba ayen nama a tom ka tuimmaŋsa, alege ni suniimaŋa po a sueri ale ka tuimbaata ale venta nyiini.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 “Nama Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima, ku le jam a tua kama ni jigi. Nama ka velinvendisa. Nama a nyɛ ate Naawen biisiteerɔma ale nuru maŋsa baai ale kpi dila po dila po la, boositaŋa a kasim a nyagsi.
29 — Ai de vocês,
30 Ni nyiem a kasim a weeni chaab ayen ase tama a dan jam maa bo ka ti kokpieŋsaŋa tɛŋka po, tama ate an jam maa gum ba po a ko Naawen biisiteerɔma.
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Nama a siak kama ayen nama ka baai ale ko Naawen biisiteerɔma la, ŋaaŋbisa.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Ni kokpieŋsaŋa ale piilim dii la, ni kasim a tom nueri.
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 Ni kokpieŋsaŋa a jam a nyɛ ase ka wiiga la. Dila nyiŋ la nama me a nyɛ ka dila. Naawen a dan jam ayen wa bo tɛŋzuk meena demma buusa, wa le weeni ayen nama a lo kama, ale a pa ni a nyo bolim buui ale kan maara kpimsi la po. Nama a poli ayen nama a le nyɛ ka se a chali be dula jigini?
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Mi a weeni ni kama ayen, mi a le tom biisiteerɔba ale yam nyam ale sagrɔba ate ba jam ni jigi. Nama a le pa ba gela a yik ŋanbarinta nyiŋsa a ko ba, abe ni miiri ba gela ale fiŋsa ni tuka dɔkku po abe ni yiak ba ate ba nyini ni tɛŋsaŋa po a nyini.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Ni kokpieŋsaŋa a liŋ jam ko ka nuru wanyi waai ate ba a wi ayen Abil ate wa an jam a kaasi wari la. Ba jam a ko nuru maŋsa yegayega. Nuru waai ate ba jam a ko kpeglim la a jam le Zakaria, Barakaya biika. Ba jam a ko wa a mɔata ka kaab teka jigini Juuma Puusika Yenni po. Naawen a le te ni waalika abe wa weeni ayen nama ale soa baai meena ale jam kan kaasi wari la, kummu.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Wensie ate mi a weeni ni Naawen a le te Juuma baai ale diem boro jinla la waalika abe wa weeni ayen bala ale soa wieŋa de meena a nyɛ.”
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Dula jigini Yeezu a yaa weeni ayen, “Nama Jerusalem demma, ni nyiem a kasim a ko biisiteerɔma baai ate Naawen a tom ba ni jigi la. Mi nyiem a kasim a yaali kama ayen m pɔbi ni meena a tara ase kpiak a ale a pɔbi ka bisa dii la, alege nama a kan siagi.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Ku kan beni ate Juuma Puusika Yenni a kaasi.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Mi a weeni nama kama yɔgyɔgla de ayen ni kan ŋman nya mi ase ka m ŋman pilim jamka danni. Da dila danni a dan paari, nama a le weeni ayen, ‘Ni basi ate ti a te waai ate Naawen a tom la pimpauk.’ ”
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.