Mateus 22

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Yeezu yaa ŋman magsi wamagsini a sak nuru bɔanni ayen,
1 De novo, entrou Jesus a falar por parábolas, dizendo-lhes:
2 “Naawen naamu a nyɛ se ka naab waai biik ale faari nipɔk ate wa yaa gomsi ayen wa wi nuruba ate ba jam wa yenni a de ŋandiinta abe ba gogi a te wa la.
2 O reino dos céus é semelhante a um rei que celebrou as bodas de seu filho.
3 Wa yaa tom wa tomteerɔma ayen ba nyeemu a wi nuruba ate ba jam, alege ba an jam a yaali ayen ba jamu.
3 Então, enviou os seus servos a chamar os convidados para as bodas; mas estes não quiseram vir.
4 Wa yaa ŋman wi wa tomteerɔma ba gela a weeni ba ayen, ‘Ni cheŋ a ga weeni nuruma ayen, ti nyɔnɔwa ŋandiin kpeentaŋa a gomsi nueri kama. Wa luk wa naakpeemaŋa ale pakpeemaŋa a ko a dik ayen wa te ni. Dila nyiŋ ni pii nyiŋ a jam.’ Wa le weeni ba a ga nueri la, wa yaa tom ba ate ba cheŋ.
4 Enviou ainda outros servos, com esta ordem: Dizei aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e cevados já foram abatidos, e tudo está pronto; vinde para as bodas.
5 Alege nuru baai ate naawa a wi ayen ba jam la, niŋ a jam ka ale dii ate wa ta la. Ba wa wanyi a jam a cheŋ ka wa talim. M wa me a cheŋ yaba ayen wa gerim.
5 Eles, porém, não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio;
6 Baai ale jam a tali la, a yaa yik naawa tomteerɔma a nak ko.
6 e os outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Naawa ale wom dii ate ba nyɛ wa nuruma la, wa sui a yaa jam a puuri nna yegayega ate wa yaa tomu wa sojima ate ba cheŋ nuruma tɛŋka. Ba le ga paari dula jigini la, ba yaa yik nuru baai ale ko naawa tomteerɔma la a ko ale ju ba tɛŋka meena ale bolim a kaasi.
7 O rei ficou irado e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e lhes incendiou a cidade.
8 Sojima ale jam bo siuku po a cheŋ la, naawa a yaa ŋman wi tomteerɔ paalisa ate ba jam wa jigi ate wa yaa weeni ba ayen, ‘Ŋandiin kpien tii ate mi a basi ate ba digi la a magsi deka kama, alege nuru baai ate mi a wi la, an magsi ti deka.
8 Então, disse aos seus servos: Está pronta a festa, mas os convidados não eram dignos.
9 Ni nyini a cheŋ sukpeentaŋa po a ga wi waai meena ate nama a nya ba dula jigini la a ta jam ate ba de ŋandiintaŋa.’
9 Ide, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidai para as bodas a quantos encontrardes.
10 Wa tomteerɔma a yaa nyini a cheŋ sukpeentaŋa po a wi waai meena ate ba nya dula la. Nuru maŋsa ale nuru baata a yaa jam tigsi chaab a sueri naawa yenni.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou repleta de convidados.
11 “Ba meena ale jam tigsi a nueri la, naawa a yaa jo juijui ate ba boro la ayen wa puusi ba. Wa le nyiem bo nuruma po a diak waai meena nisima la, wa yaa ga nya nuru wanyi ale wa an jo garuk maŋsa.
11 Entrando, porém, o rei para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Naawa a yaa weeni wa ayen, ‘M doa, ka boa ale soa ate fi a jo kala dɔkku de po ale ge fi an jo garuk maŋsa?’ Wa le bek wa dila la, nuruwa a yaa jam kala a ka wari a tulisi.
12 e perguntou-lhe: Amigo, como entraste aqui sem veste nupcial? E ele emudeceu.
13 Naawa a yaa chiem a weeni wa tomteerɔma ayen, ‘Ni yik nuruwa de a bobi wa naŋsaŋa ale wa nisaŋa a gum chaab a ta wa a nyini a yuk basi legini po. Dula jigini wa le kum nna yegayega abe wa a ŋobi wa nyinaŋa.’ ”
13 Então, ordenou o rei aos serventes: Amarrai-o de pés e mãos e lançai-o para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.
14 Yeezu ale biisi a mɔata nuerika la, wa yaa weeni nuru bɔanni ayen, “Naawen a wi nuruba yegayega ayen ba jam wa jigi, alege wa lueri ka ba maga la.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos, escolhidos.
15 Farisiima a yaa basi wa ale nyini. Ba yaa zok ayen ba choa wa noai a nya ase wa le weeni wari a kaasi ya, ate ba nya siuk a ko wa.
15 Então, retirando-se os fariseus, consultaram entre si como o surpreenderiam em alguma palavra.
16 Ba yaa tom ba ŋaaŋviirima ale Ayerod nuruma po ba gela wa jigi. Ba yaa weeni wa ayen, “Ti Sagrɔ, ti seba ayen fi ka wensie nyɔnɔ. Fi niŋ a ka dii meena ate nuruba a biisi fi wie la po. Fi kan chali yɔgsum ale wensie biisika ale waai meena ale nuru kpeenta me nimbie po.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para dizer-lhe: Mestre, sabemos que és verdadeiro e que ensinas o caminho de Deus, de acordo com a verdade, sem te importares com quem quer que seja, porque não olhas a aparência dos homens.
17 Ti dan tuni ti lampoowa a te ti nakpioŋku Siiza, kula a nala yaa ku an nala? Ti tuni yaa ti kan tuni?”
17 Dize-nos, pois: que te parece? É lícito pagar tributo a César ou não?
18 Yeezu a poom seba ayen ba a yaali kama ayen ba choa wa noai nya, ate wa yaa weeni ba ayen, “Nama ka venta nyam. Ka boa ale soa ate ni a paasi mu?
18 Jesus, porém, conhecendo-lhes a malícia, respondeu: Por que me experimentais, hipócritas?
19 Ni te mu ligra ŋaai ate ni pa a tuni lampoowa la dinyi ate m nya.”
19 Mostrai-me a moeda do tributo. Trouxeram-lhe um denário.
20 Yeezu yaa bek ba ayen, “Ka wana zuk ale wa yoi ale dua ligni nyiŋŋa?”
20 E ele lhes perguntou: De quem é esta efígie e inscrição?
21 Ba yaa weeni wa ayen, “Ka nakpioŋku Siiza zukku ale wa yonni ale dua di zuk.”
21 Responderam: De César. Então, lhes disse: Dai, pois, a César o que é de César e a Deus o que é de Deus.
22 Ba ale wom dila la, ku yaa cha ba nna yegayega, ate ba yaa basi wa ale ge cheŋ.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram-se.
23 Dula jigini Sajusima ba gela a yaa jam Yeezu jigi. Bala a jam ka siaka ayen nuruba a dan kpi, ba ale ŋman yiti kum po.
23 Naquele dia, aproximaram-se dele alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, e lhe perguntaram:
24 Ba yaa weeni wa ayen, “Ti Sagrɔ, Moosis a sak ti Naawen gbaŋka po ayen, ‘Nuru waai a dan faari nipɔk ate ba an biagi ale chaaba alege ate wa chorowa a kpi, tama a basi kama ate wa yua a faari nipowa a biak bisa a te wa ate wa yonni a kan be.’
24 Mestre, Moisés disse: Se alguém morrer, não tendo filhos, seu irmão casará com a viúva e suscitará descendência ao falecido.
25 Nuruba bayopoi ale jam boro, ate ba meena a yaa chim ma yeŋ ale ko yeŋ bisa. Kpagini a yaa faari nipɔk. Wa le wa powa an jam a biak ale chaab a nyaya, ale ge ate nidɔawa a kpi. Waai ale ŋman pa saŋ la a yaa faari wa mɔwa powa ale ge ba me an jam a biak a nyaya ale ge ate wa me a kpi.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher a seu irmão;
26 Ba meena bayopoiwa a faari nipɔk wala kama a taam tu.
26 o mesmo sucedeu com o segundo, com o terceiro, até ao sétimo;
27 Nidɔama bayopoiwa meena ale kpi la, ku an jam beniya ate nipowa me a yaa kpi.
27 depois de todos eles, morreu também a mulher.
28 Yɔgyɔgla, da dii dai ate nuruba meena ayen ba yiti kum po la, nuruba bayopoiwa de meena ale faari nipowa de a nya la, ka ba wana ale wa soa wa?”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete será ela esposa? Porque todos a desposaram.
29 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Ni ze Naawen gbaŋka po wieŋa nalimnyiini. Ka dila ale soa ate ni be ni siuku ale diem ze Naawen pagrimu me la.
29 Respondeu-lhes Jesus: Errais, não conhecendo as Escrituras nem o poder de Deus.
30 Da dii danni ate nuru meena a yiti kum po la, nipooba faarika a kan boro. Ba meena a le jam a nyɛ ase ka Naawen sabiiloma baai ale bo wenŋmazuk la.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento; são, porém, como os anjos no céu.
31 Nama a dan kan ta siaka ayen nuruba a le yiti kum po, ku a sak kama ayen nama an karim Naawen gbaŋka po wieŋa a miŋ ku kiri juijui ate Naawen a weeni ayen,
31 E, quanto à ressurreição dos mortos, não tendes lido o que Deus vos declarou:
32 ‘Mi ka Naawen dii ate ni kokpieŋsaŋa Abraham ale Aizik ale Jekob a puusi a te la.’ Baai ale ka kpeeba la an baga a puusi a te Naawen ya, alege ka baai nyiini ale ka ŋanvuuta la.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó?
33 Nuru bɔanni ale wom dii ate wa boro a sak ba la, ku yaa cha ba nna yegayega.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Farisiima ale wom ayen Yeezu biika a masa gaamu Sajusima biika la, ba yaa a tigsi chaab a jam Yeezu jigi.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que ele fizera calar os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Ba wanyi, waai ale jam seba Juuma Sinsaŋŋa nalimnyiini la, a yaa jam ayen wa choa Yeezu noai a nya ale bega.
35 E um deles, intérprete da Lei, experimentando-o, lhe perguntou:
36 Wa yaa bek wa ayen, “M Sagrɔ, ka Juuma Sinsaŋŋa po di dina ale gaamu ŋa meena?”
36 Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Yeezu a yaa weeni wa ayen, “ ‘A yaali Naawen ale fi sunum ale fi chiik ale fi popola meena.’
37 Respondeu-lhe Jesus:
38 Sinsaŋŋa de ale gaamu ŋa meena.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Sinsak ŋaai ale ŋman pa saŋ la ale nna, ‘A yaali fi choa ase fi dek la.’
39 O segundo, semelhante a este, é:
40 Sinsak ŋaai meena ate Naawen a weeni Moosis la ale Naawen biisiteerɔma meena sinsaŋŋa a nyini ka sinsaŋŋa de ŋayewa po.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Dai yeŋ po Farisiima ba gela a yaa ale ŋman tigsi chaab a jam Yeezu jigi la, wa yaa bek ba ayen,
41 Reunidos os fariseus, interrogou-os Jesus:
42 “Nama a weeni ayen Varibasidɔwa ka wana ŋaaŋbiik la?”
42 Que pensais vós do Cristo? De quem é filho? Responderam-lhe eles: De Davi.
43 Wa yaa ŋman bek ba ayen, “Ku dan ka dila, ka boa ale soa ate Naawen chiika a weeni Deevid ayen wa a wi Varibasidɔwa ayen wa nyɔnɔ? Ba ŋmarisi Naawen gbaŋka po ayen Deevid a weeni ayen,
43 Replicou-lhes Jesus: Como, pois, Davi, pelo Espírito, chama-lhe Senhor, dizendo:
44 ‘Mi Nyɔnɔwa Naawen a weeni mi Nyɔnɔwa ayen, kali mi juga geŋ ate ku jam a paari diipo ate mi ayen m basi ate ni dachaasaŋa a chim ni yom la.’
44 Disse o Senhor ao meu Senhor: Assenta-te à minha direita, até que eu ponha os teus inimigos debaixo dos teus pés?
45 Ase Deevid dek a dan a wi wa ayen ‘wa Nyɔnɔ’, wa nyɛ ka se a ŋman baga a chim Deevid ŋaaŋbiiga?”
45 Se Davi, pois, lhe chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Nuru waai a jam karo a baga a tulisi Yeezu. A nyini da dila danni a ta a cheŋ, nuru waai an ŋman jam bek Yeezu bega.
46 E ninguém lhe podia responder palavra, nem ousou alguém, a partir daquele dia, fazer-lhe perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.