Lucas 4
The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NTLH
1 Yeezu yaa nyini Jodan benni jigini a ŋman jam ate Naawen Chiika a sueri wa sunummu a yaa ta wa cheŋ ga jo sagini po,
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do rio Jordão e foi levado pelo Espírito ao deserto.
2 juijui ate Sitaana jam pa da pisinaansi meena a nyɛ wa nya la. Da pisinaansi wa de meena wa an jam de jaabjaabɔa. Da ŋala meena ale jam taam la kom nna yegayega ale jam ta wa.
2 Ali ele foi tentado pelo Diabo durante quarenta dias. Nesse tempo todo ele não comeu nada e depois sentiu fome.
3 Wa ale jam bo sagini po an de jaabjaab la Velinvendika yaa weeni wa ayen, “Fi dan sum ka Naawen biik, be nyɛ ate tintanni de a tagri chim boroboruk a te fu,”
3 Então o Diabo lhe disse: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra vire pão.
4 Yeezu yaa tulisi ayen, “Ba ŋmarisi Naawen gbaŋka po kama ayen, ‘Nurubiik an boro ka ŋandiinta nyiini nyiŋa.’ ”
4 Jesus respondeu:
5 Yeezu ale tulisi dila la, Velinvendika yaa zak wa a ta jueli ŋmazuk a deri sak wa tɛŋzuk meena tɛŋsaŋa ale soa dii la,
5 Aí o Diabo levou Jesus para o alto, mostrou-lhe num instante todos os reinos do mundo
6 ale weeni wa ayen, “M le te fu pagrim ate fi soa tɛŋzuk de meena ale jigsika meena. Naawen ale pa ku meena a nyo m nisima po. M baga kama pa a te waai dek ate mi a yaali la.
6 e disse: — Eu lhe darei todo este poder e toda esta riqueza, pois tudo isto me foi dado, e posso dar a quem eu quiser.
7 Fi dan siak a te mu zula, m le pa ku meena a te fu.”
7 Isto tudo será seu se você se ajoelhar diante de mim e me adorar.
8 Yeezu yaa ŋman tulisi ayen, “Ba ŋmarisi Naawen Gbaŋka po ayen, ‘Ku a fe kama ayen ni a te Nyɔnɔwa ni Naawenni nyiini zula abe ni a tom a te wala nyiini.’ ”
8 Jesus respondeu:
9 Velinvendika yaa ŋman ta wa a cheŋ Jerusalem tɛŋka a ta wa ga jueli kali Juuma Puusika Yenni zuk nna niŋniŋa a yaa weeni wa ayen, “Fi dan sum ka Naawen biik, nyini dula jigini a yok zi tɛŋ,
9 Depois o Diabo o levou a Jerusalém e o colocou na parte mais alta do Templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 dii nyiŋ la, ba ŋmarisi Naawen Gbaŋka po ayen, ‘Naawen a le basi ate wa sabiiloma a nya fi zuk.’
10 pois as Escrituras Sagradas afirmam: “Deus mandará que os seus anjos cuidem de você.
11 Ba ŋman ŋmarisi ayen, ‘Sabiiloma le yik fu kama nalimnyiini ate fi zi ale ge tanaŋa kan te fu tuem.’ ”
11 Eles vão segurá-lo com as suas mãos, para que nem mesmo os seus pés sejam feridos nas pedras.”
12 Alege Yeezu yaa tulisi Velinvendika ayen, “Ba ŋmarisi Naawen Gbaŋka po ayen, ‘Kan nyɛ fi Nyɔnɔwa fi Naawenni a nya.’ ”
12 Então Jesus respondeu:
13 Velinvendika ale nyɛ wa nya a nueri la, wa yaa basi Yeezu alege a limsi da dii danni ale magsi la ate wa ŋman nyɛ wa a nya.
13 Quando o Diabo acabou de tentar Jesus de todas as maneiras, foi embora por algum tempo.
14 Yeezu yaa basi dula jigini ale pilim ŋman cheŋ Galili tɛŋka ale Naawen Chiika pagrimu. Nuru meena tɛŋ kala po a jam wom Yeezu wie kama.
14 Jesus voltou para a região da Galileia, e o poder do Espírito Santo estava com ele. As notícias a respeito dele se espalhavam por toda aquela região.
15 Wa jam nyiem cheŋ ba tuka diinaŋa po kama a sak nuruma ate ba meena jam a te wa pimpauk nna yegayega.
15 Ele ensinava nas sinagogas e era elogiado por todos.
16 Wa yaa cheŋ wa dek tɛŋka Nazaret juijui ate wa chim la, a yaa ga jo ba tuka dɔkku po ba Vuusum Danni ase wa nyiem ale poom a nyɛ dii la. Wa yaa yiri zaani ayen wa karim Naawen gbaŋka.
16 Jesus foi para a cidade de Nazaré, onde havia crescido. No sábado, conforme o seu costume, foi até a sinagoga . Ali ele se levantou para ler as Escrituras Sagradas ,
17 Ba yaa pa ka geli juijui ate Azaya Naawen biisiteerɔwa ŋmarisi la a te wa ate wa lagri ka a nya juijui ate ku ŋmarisi ayen,
17 e lhe deram o livro do profeta Isaías. Ele abriu o livro e encontrou o lugar onde está escrito assim:
18 “Ti Nyɔnɔwa Chiika a bo ale mu kama,
18 “O Senhor me deu o seu Espírito.
19 abe m weeni ayen diipo ate Naawen le ta varibasika jam te wa nuruma la a jam kama.”
19 e anunciar que chegou o tempo
20 Yeezu ale karim nna a nueri la, wa yaa yik gbaŋka lik ale pa te nuru waai ale pa ka a te wa la ale ge kali tɛŋ, ate ba yaa kasim a nya wa nna ziim.
20 Jesus fechou o livro, entregou-o para o ajudante da sinagoga e sentou-se. Todas as pessoas ali presentes olhavam para Jesus sem desviar os olhos.
21 Yeezu yaa piilim biik a weeni ba ayen, “Jinla danni, nama dek abe ale wom Naawen Gbaŋka karuŋku de la, ku sum chim ka wensie.”
21 Então ele começou a falar. Ele disse:
22 Waai meena ale wom wa wieŋa de la, ba yaa pak wa. Ku jam cha ba ka nna yegayega ale wie ŋaai ale jam nyini wa noai po a nyini la ate ba yaa bek chaab ayen, “Daa Josefi biika ale nna?”
22 Todos começaram a elogiar Jesus, admirados com a sua maneira agradável e simpática de falar, e diziam: — Ele não é o filho de José?
23 Alege Yeezu yaa tulisi ba ayen, “M seba chak kama ayen ni le weeni mu wamagsini de ayen, ‘Tiim nyɔnɔ, tebi fi dek.’ Ni le weeni mu ayen ni wom dii meena ate m nyɛ Kapernaum tɛŋka po la kama. Ku be magsi ka fi nyɛ dila fi dek tɛŋka po.”
23 Então Jesus disse:
24 Yeezu ale miŋ ba popolaŋa la, wa yaa weeni ba ayen, “Wensie ate mi a weeni ni nyaku de ayen nuru dan weeni ayen wa ka biisiteerɔ, wa dek tɛŋ demma a kan yaali wa nyummɔa.
24 E continuou:
25 “Ni basi ate m weeni a sak ni ayen, diipo ate Naawen biisiteerɔwa Elaja jam boro la, pukoga yegayega ale jam bo Izirali tɛŋka. Dii po ate ŋmoruku an jam ni ate ku paari bena ŋata ale chiisa siyuebi la, kom kpiem ale jam bo tɛŋka meena po.
25 Eu digo a vocês que, de fato, havia muitas viúvas em Israel no tempo do profeta Elias, quando não choveu durante três anos e meio, e houve uma grande fome em toda aquela terra.
26 Alege Naawen an jam tom Elaja nya ba de waai jigiya. Wa jam tom wa ka pukogi dinyi jigi ate wa bo Zarefat tɛŋka po ate ka bo Saidon tɛŋka po la.
26 Porém Deus não enviou Elias a nenhuma das viúvas que viviam em Israel, mas somente a uma viúva que morava em Sarepta, perto de Sidom.
27 Ni basi ate m ŋman weeni a sak ni ayen diipo ate Naawen biisiteerɔ wa choawa Ɛlaisa a jam boro la, gama nna yegayega ale jam bo Izirali tɛŋka po alege ba wanyi la an jam nya nyiŋyɔgsa, ka dinyi nyiini waai ate ba a wi ayen Naaman ate wa nyini Siriya tɛŋka la, ale jam nya nyiŋyɔgsa.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel no tempo do profeta Eliseu, mas nenhum deles foi curado. Só Naamã, o sírio, foi curado.
28 Waai meena tuka dɔkku po ale wom wieŋa de meena la, ku yaa te ba supuurim nna yegayega,
28 Quando ouviram isso, todos os que estavam na sinagoga ficaram com muita raiva.
29 ate ba yaa dari wa a ta nyini tɛŋka po a nyini a yaa ta wa jueli guuk kuui zuk ate ba tɛŋka a jam za la. Ba jam poli kama ayen ba yuk wa ate wa nyini guuku zuk a siŋ lo tɛŋ, a kpi.
29 Então se levantaram, arrastaram Jesus para fora da cidade e o levaram até o alto do monte onde a cidade estava construída, para o jogar dali abaixo.
30 Alege ku ŋaaŋnyiŋ ate wa yaa va nuruma sunsuŋ a nyini cheŋ.
30 Mas ele passou pelo meio da multidão e foi embora.
31 Wa jam cheŋ ka Kapernaum tɛŋka ate ka bo Galili tɛŋka po me la. Ba Vuusum Danni ale jam paari la, wa yaa sak ba.
31 Então Jesus foi para Cafarnaum, uma cidade da região da Galileia. Ali ele ensinava o povo nos sábados.
32 Wa sinsaŋŋa jam cha ba kama, dii nyiŋ la ŋa ta ka pagrim ŋa po.
32 Eles estavam muito admirados com a sua maneira de ensinar, pois Jesus falava com autoridade.
33 Nuru ale jam ta chichiribiok wa zukku po a maa bo tuka dɔkku po, a yaa kaari nna yegayega a weeni ayen,
33 Havia um homem na sinagoga que estava dominado por um demônio. O homem gritou:
34 “Yeezu Nazaret denowa, fi a yaali ka boa ti jigiya? Fi jam ayen fi kaasi ti kama? M seba fi ale ka waai la kama, fi ka Naawen nuru weleŋka.”
34 — Ei, Jesus de Nazaré! O que você quer de nós? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem é você: é o Santo que Deus enviou!
35 Alege Yeezu weeni chichiribioku ayen, “Goori abe fi nyini wa zukku po a nyini.” Chichiribioku yaa deri chiak nuruwa a pa fobi tɛŋ waai meena niŋ alege ate ku nyini wa zukku po a nyini. Ku an jam te nuruwa tuem.
35 Então Jesus ordenou ao demônio: Em frente de todos, o demônio atirou o homem no chão e saiu dele sem lhe causar nenhum ferimento.
36 Waai meena ale nya dila la, ku yaa cha ba nna yegayega ate ba yaa bek chaab ayen, “Ka boan jaab sinsaga ale nna? Ni nya nuruwa de ale ta pagrim a baga a weeni chichiribaata nuruba zuima po ate ti a nyini?”
36 Todos ficaram espantados e diziam uns para os outros: — Que tipo de palavras são essas? Este homem, com autoridade e poder, expulsa os espíritos maus, e eles vão embora.
37 Baai meena ale jam kala a gilim Kapernaum tɛŋka la, a jam wom Yeezu ale tom dii la kama.
37 E as notícias a respeito de Jesus se espalharam por toda aquela região.
38 Yeezu yaa basi tuka dɔkku alege cheŋ ga jo Simon yenni. Wa ale ga jo yenni po la, ba yaa weeni wa ayen ka Simon ŋanuba ale a yuak. Wa nyiŋka a jam toliŋ ka nna yegayega.
38 Jesus saiu da sinagoga e foi até a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre alta; e contaram isso a Jesus.
39 Yeezu yaa jo wa jigi a zaani wa tɛŋ a yaa weeni nyiŋtuilaŋa ale nin muna ayen ŋa basi wa. Wa ale weeni dila la, nyiŋtuilaŋa a yaa basi wa ate wa yaa deri yiri yaali nyiam a te ba.
39 Aí ele foi, parou ao lado da cama dela e deu uma ordem à febre. A febre saiu da mulher, e, no mesmo instante, ela se levantou e começou a cuidar deles.
40 Wein ale jam boro a siŋ la, nuru baai ale jam ta nuruba ate tueta tɔgatɔga a jam ta ba la a yaa pa ba meena a ta jam Yeezu jigi ate wa pa wa nisaŋa a vi ba meena zuk ate ba meena yaa nya nyiŋyɔgsa.
40 Depois de anoitecer , todos os que tinham amigos enfermos, com várias doenças, os levaram a Jesus. Ele pôs as suas mãos sobre cada um deles e os curou.
41 Chichiribaata me a jam nyini ba yegayega zuima po a nyini a kaari a weeni ayen, “Yeezu, fi ka Naawen biik!”
41 Os demônios saíram de muitas pessoas, gritando: — Você é o Filho de Deus! Eles sabiam que Jesus era o
42 Vanni ale ga veenti la, wa yaa yiri cheŋ juijui ate nuru karo la. Alege nuruma a diem gisi nya wa a jam wa jigi a lik wa tara, kan siak ayen wa basi ba,
42 Quando amanheceu, Jesus saiu da cidade e foi para um lugar deserto. Mas a multidão começou a procurá-lo, e, quando o encontraram, eles não queriam deixá-lo ir embora.
43 alege wa yaa weeni ba ayen, “Ku a fe kama ayen m cheŋ tɛŋsa si chaab a ga sak Naawen wamaŋsaŋa wie ate ba me wom, dii nyiŋ la ka dila nyiŋ ate wa tom mu.”
43 Mas Jesus disse:
44 Yeezu yaa nyiem gilim Juuma tɛŋsaŋa meena tuka diinaŋa po a sak Naawen wamaŋsaŋa.
44 E ele anunciava a mensagem nas sinagogas de todo o país.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.