Lucas 18

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yeezu yaa magsi wamagsini a sak wa ŋaaŋviirima Wa weeni wamagsini kama ayen di deŋsi ba kpa ate ba kasim a puusi Naawen.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Wamagsini ale, “Tɛŋ kanyi po nuru ale jam boro. Wa jam a biisi ka biisa. Wa jam kan chali yɔgsum ale Naawen, yaase nurubiiga.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Pukogi me ale jam bo tɛŋ kala po a yaa nyiem kasim a cheŋ nuruwa de jigi a saalim wa ayen wa maa maari wa ate wa nyɛ buusa ale wa dachiak.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Ku jam beni ka nna yegayega alege wa jam zɛri wa maarika kama. Alege ku ŋaaŋnyiŋ wa weeni wa dek ayen, ‘M seba ayen m kan chali Naawen m be kan zuli nurubiik me
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 alege, pukogini de ale kasim a daani mu dii la, m le nya ku zuk ate wa nya wa ale a yaali dii la. M dan kan nyɛ dila, wa a le kasim a jam kama ate m ga jiak.’ ”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Yeezu yaa weeni ba ayen, “Ni wom venta nyɔnɔwa de ale weeni dii la.
6 E o Senhor continuou:
7 Ase nuruwa dan weeni dila, nama kan poli ayen Naawen le bo buusa a te wa dek nuruma baai ale a kaari yok ale kantueŋ ayen wa maari ba la? Wa le beni abe wa maari ba?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Basi ate m weeni a sak ni ayen wa le bo buusa a te ba ka nna nwuli. Alege Mi Saalobiika a dan ŋman pilim jam tɛŋzuk de m le nya siaka nuruba jigiya?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Yeezu yaa ŋman jam magsi wamagsini di choa a te nuru baai ale jam a poli ayen ba ka nuru maŋsa a kan pa waai meena a chim nuruba la. Wa yaa magsi wamagsini ayen,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Nuruba baye ale jam boro a yaa jam jo Naawen Puusika Yenni po ayen ba puusi Naawen. Ba wanyi a jam ka Farisii, wanyi me a jam ka lampoo cheesido.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 “Farisii wa a yaa yiri zaani wa dek wa nyiini a yaa puusi Naawen ayen, ‘Naawen mi a nyɛ fi jiam, boan nyiŋŋa, m daa nuru baai chaab ale a vari la, yaase baai ale kan ta wensie la, yaase kaboŋ nyeeroba la. Mi a te fi jiam me ayen m daa lampoo cheesirowa ale za dula la.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Daa ŋayopoi meena po mi a bobi ka noai daa ŋaye. M be a va kisi kuui ale a sak ti ayen jaab buui meena ate ti a nya la, ti poori ba tɔgatɔga ku noai pi a yaa lueri piwa po bunyi a te fi la kama.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Alege lampoo cheesirowa me a ga za niŋniŋ wa tɔga a kan poom a yaali ayen wa zak zuk a nya wenŋmazuwa. Wa yaa yik nimbie a kaasi a weeni ayen, ‘Oo, Naawen ta jiirim ale mu, dii nyiŋ la, m ka wabaata nyɔnɔ.’ ”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Yeezu yaa weeni ayen, “Basi ate m weeni a sak ni ayen daa Farisiiwa alege ka lampoo cheesirowa de ate Naawen voŋ wa wabaataŋa a te wa, ale ge ate wa yaa kuli yeri. Ni basi ate m ŋman weeni a sak ni ayen nuru waai ale a pa wa dek a chim nuru kpioŋ la, ba le zaab wa alege waai ale a zaab wa dek la, a le chim ka nuru kpioŋ.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Nuru ba gela a yaa ta ba biluaata a jam Yeezu jigi ayen wa pa wa nisa a vi ba zuk. Wa ŋaaŋviirima ale nya dila la, ba yaa tɔariŋ ba ayen ba kan nyɛ dila,
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 alege Yeezu yaa wi ba ate ba jam wa jigi ate wa yaa weeni wa ŋaaŋviirima ayen, “Ni basi ate bisaŋa jam mi jigi. Ni kan yiak ba, dii nyiŋ la, ka nuruba ase bisaŋa de chaab la ale soa Naawen Naamu.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Ni a teeri nyaku de ayen, waai a dan kan a nyɛ wa dek ase bisaŋa de wanyi la, wa kan nya Naawen Naamu.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Da yeŋ ate kpagi dinyi a yaa bek Yeezu ayen, “Sagrɔ maŋŋa, m nin nyɛ se ale m nya nyuvuri dii ale kan ta kpeglimka la?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Yeezu yaa bek wa ayen, “Ka boa ate fi a wi mu ayen nuru maŋŋa? Nuru karo a chim nuru maŋŋa, ka Naawen nyiini.
19 Jesus respondeu:
20 Fi dek a seba Naawen Sinsaŋŋa kama, ŋa ale nna: ‘Kan nyɛ kaboŋsa. Kan ko nuru. Kan zu. Kan chim seero waai ale a velim la. Zuli fi ko ale fi ma.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Nuruwa yaa tulisi ayen, “A ta nyini dii po ate mi jam ka biik la, mi kasim va ka Sinsaŋŋa de meena a jam paari jinla.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Yeezu ale wom nna la, wa yaa weeni nuruwa ayen, “Fi tali ka wayeŋ ate fi nyɛ. Pa jaab meena ate fi ta la a da a pa ligraŋa a te ŋanjagsa ate fi nya jigsika wenŋmazuk. Fi dan nyɛ dila, fi yaa va mi.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Nuruwa ale wom nna la, wa sui a yaa deri a kaasi nna yegayega dii nyiŋ la, wa jam ka jigsiro nna yegayega.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yeezu ale nya ale wa sui kaasi la, wa yaa weeni ayen, “Ku tɔa kama ate jigsiroba de Naawen Naamu.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Ase laalaakomi ale kan baga a va garupein num po a nyini dii la, ku be pagra kama me nna yegayega ate jigsiro de Naawen Naamu.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Baai ale jam wom nna la a yaa bek ayen, “Be ka wana a le wa nya varibasika?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Alege Yeezu yaa tulisi ba ayen, “Dii ate nurubiik an baga nyɛ la, Naawen baga nyɛ kama.”
27 Jesus respondeu:
28 Piita yaa weeni wa ayen, “Nya, tama basi ti yeeŋa kama ale jam va fu.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Yeezu yaa weeni ba ayen, “Nuru waai a dan basi wa yeri ale wa pɔk ale wa suaata ale wa ko ale wa ma, a yaase wa bisa Naawen Naamu nyiŋ,
29 Jesus respondeu:
30 Naawen ale te kula nyɔnɔwa ŋanta bala chaab nna yegayega gaam taam wa ale poom ta dii la, ale chum diipo ate wa nya nyuvuri dii ale kan ta kpeglimka la.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Da yeŋ ate Yeezu yaa poori wa ŋaaŋviirima pi ale bayewa a ta nyini m bala po a yaa weeni ba ayen, “Ni nya, ti a cheŋ ka Jerusalem tɛŋka. Naawen biisiteerɔma ale ŋmarisi dii meena a magsi chaab ale Mi Saalobiika la, ti dan ga a paari dula, ba ale ŋmarisi dii meena la a le chim ka wensie.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Boan nyiŋŋa, ba le sum yik mu kama, a pa mu nyo nuru baai ale kan daa Juuba la nisima po ba a le la mu, a le mu, a chesi tintueta a basi m nyiŋ
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 ba a le miiri mu abe ba ko mu, alege daa ŋata dai, m le yiri kum po.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Yeezu ale biisi nna la, wa ŋaaŋviirima an jam miŋ ku kiriya. Dii nyiŋ la Naawen an jam lak ku kiri a sak ba, ate ba an miŋ wa ale a biisi dii la.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Yeezu ale boro a mɔata Jeriko tɛŋka la, yio ale jam kala siuku niŋ a juisi.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Wa ale wom ale nuru bɔanni a va wa tɛŋ a taam la, wa yaa bek ayen, “Ka boa ale la?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Nuruma yaa tulisi wa ayen, “Ka Yeezu Nazaret denowa ale a taam.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Yiowa yaa kaari a weeni ayen, “Yeezu, Naawa Deevid ŋaaŋbiika, ta jiirim ale mu.”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Nuruma ale jam de niŋ ka la a yaa weeni wa ayen wa goori wa wanni alege wa zɛri ale a kaari nna yegayega a gaam wa ale poom a kaari dii la a ŋman weeni ayen, “Naawa Deevid ŋaaŋbiika, ta jiirim ale mu.”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Yeezu yaa zaani a weeni ayen ba ta nuruwa a jam wa jigi. Wa ale jam paari la, Yeezu yaa bek wa ayen,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Fi a yaali ayen m nyɛ ka boa a te fu?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Yeezu yaa weeni wa ayen, “Be lagri a nya. Fi siaka a basi kama ate fi nya nyiŋyɔgsa.”
42 Então Jesus disse:
43 Yeezu ale weeni dila la, wa ninaŋa deri lagri ate wa a nya, ate wa yaa va Yeezu a te Naawen pimpauk. Nuru bɔanni ale nya nna la, ba meena yaa te Naawen pimpauk.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.