Lucas 15

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Da yeŋ ate lampoo cheesiroba yegayega ale wabaata nyam bachaab a jam ayen ba wom Yeezu sinsaŋŋa.
1 Aproximavam-se de Jesus todos os publicanos e pecadores para o ouvir.
2 Farisiima ale Juuma Sinsaŋŋa sagrɔma a yaa maa chaab a ŋuuni a weeni ayen, “Nuruwa de a pa wa dek a gum chaab ale ka wabaata nyam ale a de ale ba me.”
2 E murmuravam os fariseus e os escribas, dizendo: Este recebe pecadores e come com eles.
3 Yeezu yaa weeni wamagsini a bek ba ayen,
3 Então, lhes propôs Jesus esta parábola:
4 “Ase ni wanyi a nin ta piisa kook ate kunyi be, wa a nyɛ ka se? Wa le basi ka pa ŋaŋŋala pineuk ale neoku sagini po alege yaa nyiem a gisi kuui ale be la ate wa nya ku.
4 Qual, dentre vós, é o homem que, possuindo cem ovelhas e perdendo uma delas, não deixa no deserto as noventa e nove e vai em busca da que se perdeu, até encontrá-la?
5 — ausente —
5 Achando-a, põe-na sobre os ombros, cheio de júbilo.
6 — ausente —
6 E, indo para casa, reúne os amigos e vizinhos, dizendo-lhes: Alegrai-vos comigo, porque já achei a minha ovelha perdida.
7 Mi a weeni ni kama ayen ka supeentik kala degadega ale ka bo wenŋmazuk ase tuimbaata nyɔnɔ wanyi a nin basi wa tuimbaataŋa tomka. Wala nyiŋ, supeentik yegayega bo wenŋmazuk kama ale waai ale tagri basi wabaata nyeka la a gaam supeentik kaai ate wa ta ale nuruba pineuk ale neok baai ale ka wayɔrisima nyam la kama.”
7 Digo-vos que, assim, haverá maior júbilo no céu por um pecador que se arrepende do que por noventa e nove justos que não necessitam de arrependimento.
8 Yeezu yaa ŋman magsi wamagsini di choa ayen, “Ase nipɔk wanyi a nin ta ligbie pi ate ligbinni dinyi a yaa be wa a nyɛ ka se? Wa tɔati ka bolimzeuŋ a vari dɔkku meena a gisi nalimnyiini ate wa ga nya di.
8 Ou qual é a mulher que, tendo dez dracmas, se perder uma, não acende a candeia, varre a casa e a procura diligentemente até encontrá-la?
9 Wa dan ga nya di wa ale wi wa dɔama ale baai ale kali mɔata wa ate ba jam jigi yeŋ a weeni ba ayen, ‘M sui peenti yegayega dii nyiŋ la, m nya m ligbie dii ale be la kama. Ni be basi ate ti sue peenti.’
9 E, tendo-a achado, reúne as amigas e vizinhas, dizendo: Alegrai-vos comigo, porque achei a dracma que eu tinha perdido.
10 Supeentik kala dega dega ate Naawen Sabiiloma a tara ase tuimbaata nyɔnɔ wanyi a nin basi wa tuimbaata tomka.”
10 Eu vos afirmo que, de igual modo, há júbilo diante dos anjos de Deus por um pecador que se arrepende.
11 Yeezu yaa ŋman magsi wamagsini di choa ayen, “Nuru ale boro a ta wa nidɔabilisa baye.
11 Continuou: Certo homem tinha dois filhos;
12 Wa bibaaŋka a yaa weeni wa ayen, ‘M koa, ŋanta baai ate fi ale lueri a chari mi ale m suoku la, pa mi ŋantaŋa a te mi yɔgyɔgla.’ Nuruwa yaa siak a yaa chari ba wa ŋantaŋa.
12 o mais moço deles disse ao pai: Pai, dá-me a parte dos bens que me cabe. E ele lhes repartiu os haveres.
13 Daa magla ale ga taam la, bibaaŋka a yaa pa wa ŋantaŋa meena a da a yaa yiri cheŋ satɛŋ nna niŋniŋa. Dula jigini wa yaa nyɛ nanbolini a kaasi wa ligraŋa meena.
13 Passados não muitos dias, o filho mais moço, ajuntando tudo o que era seu, partiu para uma terra distante e lá dissipou todos os seus bens, vivendo dissolutamente.
14 Wa ale ga de wa ŋantaŋa meena a nueri la, kom nna yegayega a yaa jam tɛŋ kala alege wa ŋman ka jaabjaabɔa.
14 Depois de ter consumido tudo, sobreveio àquele país uma grande fome, e ele começou a passar necessidade.
15 Wa yaa cheŋ tɛŋ kala nuru wanyi jigi ate nuru wala a yaa ta wa a cheŋ wa talim ayen wa a nya die zuk.
15 Então, ele foi e se agregou a um dos cidadãos daquela terra, e este o mandou para os seus campos a guardar porcos.
16 Wa sui ate jam peenti kama yegayega ase wa nin nya siuk a maari a de deeŋa ŋandiintaŋa, alege nuru an jam te wa jaabjaabɔa.
16 Ali, desejava ele fartar-se das alfarrobas que os porcos comiam; mas ninguém lhe dava nada.
17 Alege ku ŋaaŋnyiŋ ate wa yammu jam la, wa yaa weeni wa dek ayen, ‘M kowa tomteerɔma meena a ta ŋandiinta ka nna yegayega a gaam ba deka alege mi bo dela ayen m kpi ale kom.
17 Então, caindo em si, disse: Quantos trabalhadores de meu pai têm pão com fartura, e eu aqui morro de fome!
18 M le yiri kama a kuli ga weeni m kowa ayen, M Koa, m tom ka wabiok Naawen ale fi jigi.
18 Levantar-me-ei, e irei ter com o meu pai, e lhe direi: Pai, pequei contra o céu e diante de ti;
19 Ku an ŋman magsi fi ale wi mu ayen fi biiga, a nyɛ mu ase fi tomteerɔma po wanyi la.’
19 já não sou digno de ser chamado teu filho; trata-me como um dos teus trabalhadores.
20 Biika ale ga poli dila la, wa yaa deri yiri a kuli wa kowa jigi.
20 E, levantando-se, foi para seu pai. Vinha ele ainda longe, quando seu pai o avistou, e, compadecido dele, correndo, o abraçou, e beijou.
21 Biika yaa weeni ayen, ‘M koa, m tom ka wabiok Naawen ale fi jigi. Ku an ŋman magsi ayen fi wi mu ayen fi biiga.’
21 E o filho lhe disse: Pai, pequei contra o céu e diante de ti; já não sou digno de ser chamado teu filho.
22 Alege wa kowa yaa na wi tomteerɔma ayen ba nyɛ nwuli a ta garuk kuui ale nala nna yegayega wa gattaŋa meena po la a jam jo wa. Wa weeni ba ayen, ‘Ni pa nifelinni a su wa nisaŋa abe ni pa nuensa a su wa.
22 O pai, porém, disse aos seus servos: Trazei depressa a melhor roupa, vesti-o, ponde-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés;
23 Ni ga yik naabiik kaai ale biigi la a ta jam ko. Ate ti nyɛ ŋandiin kpeenta tigi ate ti nyɛ supeentik ale chaab.
23 trazei também e matai o novilho cevado. Comamos e regozijemo-nos,
24 Dii nyiŋ la, m biika de a jam kpi kama, alege yɔgyɔgla de wa vua kama, wa jam be kama alege yɔgyɔgla de ti nya wa kama.’ Ba yaa deri piilim ba ŋandiintaŋa deka ale diinta.
24 porque este meu filho estava morto e reviveu, estava perdido e foi achado. E começaram a regozijar-se.
25 “Ba ale jam boro a nyɛ nyaŋa de meena la, wa bikpagini a diem jam bo ka talim. Wa yaa ale jam nyini peelim a cheena a jam boro a mɔata yeri la, wa yaa wom yiilaŋa ale gogtaŋa.
25 Ora, o filho mais velho estivera no campo; e, quando voltava, ao aproximar-se da casa, ouviu a música e as danças.
26 Wa ale jam paari la, wa yaa wi tomteerɔma wanyi a bek wa ayen, ‘Ka boan ale a nyɛ?’ Tomteerɔwa yaa tulisi wa ayen,
26 Chamou um dos criados e perguntou-lhe que era aquilo.
27 ‘Ka fi yuawa ale ŋman pilim jam ate fi kowa yaa ko naabiik kpieŋ tanjaŋini, dii nyiŋ la wa nya biika kama ale jaabjaab ka wa, wa ta nyiŋyɔgsa kama.’
27 E ele informou: Veio teu irmão, e teu pai mandou matar o novilho cevado, porque o recuperou com saúde.
28 “Bikpagini ale wom nna la, wa sui a yaa a puuri nna yegayega ate wa zɛri ayen wa kan ŋman a jo yenni. Wa kowa yaa nyini saalim wa ayen wa jo
28 Ele se indignou e não queria entrar; saindo, porém, o pai, procurava conciliá-lo.
29 alege wa tulisi wa ayen, ‘Nya de, benaŋa de meena wuu ate mi tom te fu nna ase yomo la, m be an zɛri fi noai me. Ka boan jaab ate fi nyɛ te mi? Ale buuk me la, fi an te mi ayen m nyɛ ŋandiinta tigi ale m dɔama.
29 Mas ele respondeu a seu pai: Há tantos anos que te sirvo sem jamais transgredir uma ordem tua, e nunca me deste um cabrito sequer para alegrar-me com os meus amigos;
30 Alege fi biika de waai ale ta fi ŋantaŋa a cheŋ ga yik kaasi nipɔk kaasuŋta zuk, a yaa dan pilim jam fi yiri yik naabiik kaai ale zuak nna yegayega la, a ko te wa!’
30 vindo, porém, esse teu filho, que desperdiçou os teus bens com meretrizes, tu mandaste matar para ele o novilho cevado.
31 Wa kowa yaa tulisi wa ayen, ‘M biiga, fi kasim bo ale mi ka daa meena, m be ale ta jaab buui meena la ka fi abe ale soa.
31 Então, lhe respondeu o pai: Meu filho, tu sempre estás comigo; tudo o que é meu é teu.
32 Alege ku magsi kama ayen ti boro a de ale a gok dii nyiŋ la, fi yuawa a daam kpi kama alege yɔgyɔgla de wa vua kama, wa daam be kama alege yɔgyɔgla de ti nya wa kama.’ ”
32 Entretanto, era preciso que nos regozijássemos e nos alegrássemos, porque esse teu irmão estava morto e reviveu, estava perdido e foi achado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.