Lucas 10
The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NAA
1 Ku ŋaaŋnyiŋ ate Yeezu yaa ŋman lueri nuruba pisiyopoi a yaa tom ba baye baye ayen ba de niŋ a cheŋ tɛŋsaŋa meena po ale juijui meena ate wa dek weeni ayen wa le cheŋ la.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Wa yaa weeni ba ayen, “Tɛŋka a nyɛ ase ka talim kpiem ate ŋandiinta a zuak nna yegayega bu po alege tuimtomdɔma an piisi la. Ni yaa be juisi ŋandiintaŋa nyɔnɔwa ate wa tom tuimtomdɔba ate ba nyɛ ate ŋandiintaŋa jo dɔk.
2 E lhes disse:
3 Ni yaa be a cheŋ. Ni nya, mi a tom ni kama ayen ni nyini a cheŋ ase pabisa ate ba pa basi piina sunsuŋ dii la.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Ni dan a cheŋ, ni waai kan pa ligra foowa yaase foruwa, a yaase nuensa. Ni kan wari zaani siuk ayen ni puusi waai ya.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Yeri dii meena wuu ate ni a jo di po, ni nyiem liŋ puusi yenni demma a weeni ayen, ‘Naawen le ta niaka jam yenni de po.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Nuru waai abe dan bo yenni po ate wa a yaali ayen Naawen niak wa yenni, niak kaai ate nama a te wa la, le bo ale wa. Alege nuru a dan boro ate wa kan yaali Naawen niak wa la niak kaai ate nama weeni ayen ka bo yenni po la le pilim ŋman jam ka ni dek jigi.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Ni dan bo yeri po, ni kasim bo dila po a de abe ni a nyu jaab buuri meena ate ba nyɛ a te ni la dii nyiŋ la, ku a fe kama ayen ba tuni tuimtomdɔwa wa tutunaŋa. M ŋman a weeni ni kama ayen ni kan a togli yie.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Ni dan cheŋ tɛŋ po ate ba nyɛ ni tia, ni de jaab buuri meena ate ba nyɛ a te ni la.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Yɔgnyeensa a dan bo tɛŋka po ni tebi ba abe ni weeni ba ayen Naawen Naamu a mɔata ba kama.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 Alege ni dan ga jo tɛŋ po ate ba an nyɛ ni tia, ni taam ka su kpeentaŋa a zaani a weeni ayen,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‘Ni tɛŋka tintain tii dek ale maŋ tama nantaataŋa la, tama kpaanti ka tila a basi ni nyiŋ ate ku sak ayen ti a kaam ni kama, abe ni seba nyaku de ayen, “Naawen Naamu a mɔata ba kama.” ’
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 M be a weeni a sak ni kama ale wensie ayen da dii danni ate Naawen cheena ayen wa bo buusa a te waai meena la, ku le pagra ka nna yegayega a poom gaam ku ale jam pagra dii a te Sodom tɛŋka la.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Koraziin ale Beteseida tɛŋsaŋa a jok wein kama boan nyiŋa, ase Taaya ale Saidon tɛŋsaŋa a daam dan nya, Ka Naawen ale nyɛ wakperikaliik sii la ase nama Koraziin ale Beteseida demma ale nya ŋa dii la, ba daam te basi ba tuimbaataŋa tomka kama daŋdaŋŋa ale sui kaasuŋ.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Alege, dai dii danni ate Naawen a le jam bo nuruba buusa la, ku kan pagra yegayega a te Taaya ale Saidon demma ase nama Koraziin ale Beteseida demma ate ku ale pagra dii yegayega a te ni la.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Alege nama Kapernaum demma a poli kama ayen ba ale zak ni zaani kama ate ni cheŋ wenŋmazuk wa. Ni basi ate m weeni a sak ni ayen ku a fe kama ate ni siŋ bolim buui ale kan maara kpimsi la po.”
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Yeezu yaa weeni wa ŋaaŋviirima ayen, “Waai a dan wom nama, wa wom mi me kama, alege waai a dan zɛri nama, wa zɛri mi me kama. Waai abe ale a zɛri mi la, a kan zɛri ka mi nyiini, wa a zɛri ka waai dek ale tom mi la.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Nuruba pisiyopoiwa ate Yeezu a jam tom ba ayen ba nyiem cheŋ tɛŋsaŋa po la, a yaa ŋman pilim jam ale supeentik a weeni Yeezu ayen, “Ti Nyɔnɔ, chichiribaata me dek a siak te ti kama fi yonni nyiŋ.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Wa yaa tulisi ba ayen, “Mi nya Sitaana ale wa nyini wenŋmazuk nna ase wenni ale nyagsi la a jam lo.
18 Jesus lhes disse:
19 Ni nya de m te ni ka pagrim ate ni baga a tabi wiiga ale nuenta zuima, ale dachiaka Sitaana ale wa pagrimu meena, alege nyaŋa de meena po wariwari a kan daani ni.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Alege mi a weeni kama ayen ni kan basi ate ni sui peenti nyiini ale chichiribaataŋa ale siak a te ni la, ni basi ate ni sueŋa peenti ale ba ale ŋmarisi ni yueŋa wenŋmazuk po la.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Yeezu ale biisi dila a nueri la, Naawen Chiika a yaa deri te wa supeentik ate Yeezu yaa weeni ayen, “M Kowa, fi waai ale ka wenŋmazuk ale tɛŋzuk Nyɔnɔ la, mi a te fi jiam ale fi ale pa fi wieŋa a suk ale baai ale ta yam ale miŋchakka la jigi ale ge pa ŋa a sak baai ale kan ta yam ale miŋchakka la. Mm, wensie m Kowa, nyaku de meena abe ka fi dek ale a yaali dii la ate fi nyɛ.”
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Yeezu yaa ŋman weeni ayen, “Ŋanta meena, mi Kowa ale pa ba a te mi. Nuru waai abe ze mi wa Biika ale ka waai la, ka m kowa nyiini ale seba. Be ka wana ale seba mi Kowa? Ka mi wa Biika nyiini, ale baai ate mi, wa Biika a yaali ayen m dak wa a sak la.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Wa yaa virim wa ŋaaŋviirima nyiini jigi a weeni ba ayen, “Nama baai ale a nya wieŋa de ate ni a nya nna la, ta supeentik kama.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Dii nyiŋ la, Naawen biisiteerɔba yegayega ale nalima yegayega a jam a yaali kama ayen ba nya nama ale nya dii la, alege ba an jam nya ya. Ba jam a yaali kama me ayen ba wom nama ale wom dii la, alege ba an jam wom ya.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Sinsaŋŋa sagrɔma po wanyi a yaa yiri zaani a bek Yeezu bega ayen wa nyɛ wa a nya. Wa yaa jam bek Yeezu ayen, “M Sagrɔ, m le nyɛ ka se ate m nya nyuvuri dii ale kan ta kpeglimka la?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Yeezu yaa tulisi wa ayen, “Ba ŋmarisi Sinsaŋŋa po ayen ka boan la? Ŋa a weeni ayen ka boa?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Nuruwa yaa tulisi ayen ba ŋmarisi kama ayen, “Ku a fe kama ate fi yaali Nyɔnɔwa fi Naawenni ale fi sunum meena, ale fi chiik meena, ale fi pagrim meena ale fi popola meena, abe fi yaali fi saalo choa ase fi ale a yaali fi dek dii la.”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Yeezu yaa tulisi wa ayen, “Fi tulisi mu a magsi kama, be nyɛ nyaŋa de meena, ale fi le boro.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Alege Sinsaŋŋa sagrɔwa ale jam a yaali ayen wa sak ayen wa ka wayɔrisima nyɔnɔ la, wa yaa bek Yeezu ayen, “Ka wana abe ale mi vaanchoa?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Yeezu yaa tulisi wa ale wamagsini ayen, “Nuru ale jam nyini Jerusalem tɛŋka a siŋ Jeriko tɛŋka. Wa yaa ga jo zueba sunsuŋ ate ba yeeri wa gattaŋa ale nak wa a mɔata koka a yaa basi wa ale ge cheŋ.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa po wanyi a yaa yiti va siuk kula me a cheŋ. Wa ale jam nya ale nuruwa dua la, wa yaa logri va siuku nakpiak a taam.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Livai demma po wanyi me jam nyini va siuk kula degadega a cheŋ. Wala me ale jam paari nya nuruwa la, wa me a logri va siuku nakpiak a taam.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Alege Samaria deno me a yaa nyini siuk kula degadega a cheŋ a yaa jam paari nya nuruwa ate jiirim a yaa yik wa ale nuruwa,
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 ate wa yaa cheŋ wa jigi a pa kpaam a sugri wa niraŋa, alege pa daam a kpiiri nyo ŋa po a yaa bobi ŋa. Wa ale nyɛ dila a ga nueri la, wa yaa pa nuruwa a kali wa dek duŋka zuk a ta wa cheŋ yeri dinyi po a nya wa zuk nalimnyiini ate
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 vanni ga veenti ate wa pa daa ŋaye tutuna ligra a te yenni nyɔnɔwa alege weeni wa ayen, ‘Ŋmasi nya wa zuk. Fi ale a kaasi ligra a yaase ŋandiinta dii meena nuruwa nyiŋ la, m dan pilim ŋman jam m le tuni fu ku meena.’ ”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Yeezu ale weeni wanni de a nueri la, wa yaa bek Sinsaŋŋa sagrɔwa ayen, “Fi ale wom wanni de la, nuruma de batawa po ka ba wana ale nuru waai ate zuema nak la vaanchoa?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Sinsaŋŋa sagrɔma yaa tulisi ayen, “Ka nuru waai ale nya wa a ta jiirimu ale wa la.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Ku ŋaaŋnyiŋ ate Yeezu ale wa ŋaaŋviirima a jam a cheŋ la, ba yaa jam paari tɛŋfiik kanyi po ate nipɔk wanyi a jam tuesi wa a ta jo wa yenni po. Nipowa yoi ale Maata.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Wa suok me ale jam boro ale wa, wa me yoi ale Mɛɛri. Mɛɛri a yaa jam kala Nyɔnɔwa tɛŋ a wom wa sinsaŋŋa,
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 alege Maata popola meena jam bo ka dikka jigini. Wa sui an jam peenti ale Mɛɛri ale jam basi wa dek wa nyiini ate wa boro a dik la, ate wa yaa cheŋ Yeezu jigi a ga bek wa ayen, “M Nyɔnɔ, ku peenti fi sui kama ate fi nya mi dek m nyiini ale boro a dik ŋandiintaŋa la? Weeni m suoku ate wa jam maa maari mu.”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Alege Nyɔnɔwa yaa tulisi wa ayen, “Maata, Maata, ka boan ale soa ate fi basi ate wie yegayega a danni fu?
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Fi ze ayen ka wa yeŋ nyiini ale magsi nyeka? Mɛɛri abe lueri ka wamaŋ kala. Nuru a kan baga a tuesi di wa jigi ya.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.