Atos 9
The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs ARA
1 Nyaŋa de meena ale jam a nyɛ la, alege Sɔɔl a kasim jam diem boro a nyigsi Nyɔnɔwa ŋaaŋviirima kama ayen wa a le ko ba. Wa yaa jam cheŋ Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni jigi
1 Saulo, respirando ainda ameaças e morte contra os discípulos do Senhor, dirigiu-se ao sumo sacerdote
2 a bek wa ayen wa ŋmarisi gbaŋsa a te wa ate wa ta ga te Damasikus tɛŋka tuka diinaŋa demma, ate gbaŋsaŋa te wa siuk ate wa dan nya waai ale wa ka Nyɔnɔwa siuku nuru, nidɔa yaase nipɔk, abe wa yik kula nyɔnɔwa a bobi a ta cheŋ Jerusalem tɛŋka.
2 e lhe pediu cartas para as sinagogas de Damasco, a fim de que, caso achasse alguns que eram do Caminho, assim homens como mulheres, os levasse presos para Jerusalém.
3 Sɔɔl yaa ale bo siuku po a cheŋ ate wa jam mɔata Damasikus tɛŋka la, wenŋmazuk a yaa nyagsi nna yegayega a gilim wa.
3 Seguindo ele estrada fora, ao aproximar-se de Damasco, subitamente uma luz do céu brilhou ao seu redor,
4 Sɔɔl yaa lo tɛŋ a wom ale lueluk a weeni wa ayen, “Sɔɔl, Sɔɔl, ka boa ale soa ate fi a namsi mu nna?”
4 e, caindo por terra, ouviu uma voz que lhe dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
5 Alege Sɔɔl a yaa weeni wa ayen, “Ka wana, m Nyɔnɔ?”
5 Ele perguntou: Quem és tu, Senhor? E a resposta foi: Eu sou Jesus, a quem tu persegues;
6 alege yiri a jo tɛŋka po ale fi le wom dii ale magsi ayen fi nyɛ la.”
6 mas levanta-te e entra na cidade, onde te dirão o que te convém fazer.
7 Nidɔa baai ale jam maa va wa a cheŋ la a jam wom ka lueluku alege ba an nya nuru. Ba be an ŋman jam baga a biisi.
7 Os seus companheiros de viagem pararam emudecidos, ouvindo a voz, não vendo, contudo, ninguém.
8 Sɔɔl ale ga yiri ŋmazuk la, wa ninaŋa yaa ligi ate wa an ŋman baga a nya. Ba yaa yik wa nisima a ta wa cheŋ Damasikus tɛŋka.
8 Então, se levantou Saulo da terra e, abrindo os olhos, nada podia ver. E, guiando-o pela mão, levaram-no para Damasco.
9 Ku jam paari ka daa ŋata alege wa an diem a nya. Wa be an jam de ŋandiinta a yaase wa nyu nyiam.
9 Esteve três dias sem ver, durante os quais nada comeu, nem bebeu.
10 Yeezu ŋaaŋviirima po wanyi ale bo Damasikus tɛŋka. Wa yue jam ale Ananaiyas. Nyɔnɔwa a yaa jam jam wa jigi nna se wa goa daasim kama la a yaa weeni wa ayen, “Ananaiyas.”
10 Ora, havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. Disse-lhe o Senhor numa visão: Ananias! Ao que respondeu: Eis-me aqui, Senhor!
11 Nyɔnɔwa a yaa weeni wa ayen, “Yiri a cheŋ siuk kuui ate ba a wi ayen Suyorosuŋ la. Fi dan ga paari Judas yenni, bek ayen fi a yaali ka nuru waai ate ba a wi ayen Sɔɔl ate wa nyini Taasus tɛŋka la. Wa boro a puusi ka Naawen.
11 Então, o Senhor lhe ordenou: Dispõe-te, e vai à rua que se chama Direita, e, na casa de Judas, procura por Saulo, apelidado de Tarso; pois ele está orando
12 Wa seba kama ayen fi cheena dii nyiŋ la, wa jam nya nuru nna ase wa goa daasim kama la, ale wa cheena wa jigi. Nuruwa yoi ale Ananaiyas. Wa jam nya wa kama ate wa jam pa wa nisima a vi wa zuk ayen wa ninaŋa ŋman lagri.”
12 e viu entrar um homem, chamado Ananias, e impor-lhe as mãos, para que recuperasse a vista.
13 Ananaiyas a yaa tulisi Nyɔnɔwa ayen, “M Nyɔnɔ, mi wom ka nuruba yegayega jigi nuruwa de ale basi ate fi nuruma a nam yegayega dii Jerusalem tɛŋka po la.
13 Ananias, porém, respondeu: Senhor, de muitos tenho ouvido a respeito desse homem, quantos males tem feito aos teus santos em Jerusalém;
14 Wa be tuesi ka pagrim Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa jigi a jam Damasikus tɛŋka po ayen wa yik waai ale a wi fi ayen wa Nyɔnɔ la.”
14 e para aqui trouxe autorização dos principais sacerdotes para prender a todos os que invocam o teu nome.
15 Nyɔnɔwa a yaa weeni Ananaiyas ayen, “Cheŋ, dii nyiŋ la m potim lueri wa kama ayen wa chim mi tomteerɔ a weeni mi yonni a sak nuru baai ale kan daa Izirali demma la, ale ba nalim kpeema me, ale Izirali demma dek.
15 Mas o Senhor lhe disse: Vai, porque este é para mim um instrumento escolhido para levar o meu nome perante os gentios e reis, bem como perante os filhos de Israel;
16 Mi dek abe a le sak wa ninam buui ate wa a le nam mi yonni nyiŋ la.”
16 pois eu lhe mostrarei quanto lhe importa sofrer pelo meu nome.
17 Ananaiyas yaa cheŋ ga jo yenni a pa wa nisimaŋa a vi Sɔɔl zuk a weeni wa ayen, “M suok, Sɔɔl, Nyɔnɔwa Yeezu dek waai ale pa wa dek a sak fu siuk kuui po dek ate fi va a jam dela la ale tom mu fi jigi ayen m weeni fu ayen fi ninaŋa a ŋman lagri abe Naawen Chiika a sueri fi sunummu.”
17 Então, Ananias foi e, entrando na casa, impôs sobre ele as mãos, dizendo: Saulo, irmão, o Senhor me enviou, a saber, o próprio Jesus que te apareceu no caminho por onde vinhas, para que recuperes a vista e fiques cheio do Espírito Santo.
18 Wa ale ga weeni nueri la, ŋanta nna ase jum pagta la a yaa nyini Sɔɔl ninaŋa po a nyini lo ate dula jigini wa yaa ŋman baga a nya. Wa yaa yiri zaani a tuesi soka.
18 Imediatamente, lhe caíram dos olhos como que umas escamas, e tornou a ver. A seguir, levantou-se e foi batizado.
19 Wa ale ga de ŋandiinta la, wa pagrimu a yaa ŋman pilim jam.
19 E, depois de ter-se alimentado, sentiu-se fortalecido. Então, permaneceu em Damasco alguns dias com os discípulos.
20 Wa yaa deri cheŋ ga jo Juuma tuka diinaŋa po a deri piilim a sak nuruma Yeezu wie a weeni ba ayen, “Yeezu ka Naawen Biik.”
20 E logo pregava, nas sinagogas, a Jesus, afirmando que este é o Filho de Deus.
21 Baai meena ale jam wom wa sinsaŋŋa la, ku yaa cha ba nna yegayega ate ba a bek chaab ayen, “Ee, daa nuru waai ale jam bo Jerusalem tɛŋka a basi ate baai meena ale a wi Yeezu ayen ba Nyɔnɔ la a namu? Wa be jam dela daa dila nyiŋ ayen wa yik ba a ta cheŋ Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa jigiya?”
21 Ora, todos os que o ouviam estavam atônitos e diziam: Não é este o que exterminava em Jerusalém os que invocavam o nome de Jesus e para aqui veio precisamente com o fim de os levar amarrados aos principais sacerdotes?
22 Alege Sɔɔl a yaa ŋmasi jam ta ka pagrim nna yegayega a sak wa sinsaŋŋa ale a biisi a nak nampaga nna yegayega ate ku yaa tuim Juuma baai ale jam bo Damasikus tɛŋka po la. Ba bula ŋman jam ka wari a weeni. Wa jam a nyɛ wieŋa de kama ayen ku sak ayen Yeezu sum ka Kirisitawa ate Naawen weeni ayen wa a le tom ate wa jam la.
22 Saulo, porém, mais e mais se fortalecia e confundia os judeus que moravam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Daa yegayega ale ga taam la, Juuma a yaa jam jigi yeŋ a nyɛ tuka a poli ayen ba ko Sɔɔl.
23 Decorridos muitos dias, os judeus deliberaram entre si tirar-lhe a vida;
24 Alege wa jam wom ba ale poli ayen ba nyɛ wa dii la kama. Daa meena yok ale kantueŋ ba kasim jam za ka tɛŋka po tuaataŋa noa a limsi ayen ba dan nya wa abe ba ko wa.
24 porém o plano deles chegou ao conhecimento de Saulo. Dia e noite guardavam também as portas, para o matarem.
25 Alege da yeŋ yok po ate Sɔɔl ŋaaŋviirima a yaa pa wa a nyo busik po a ta wa va siaka tokparuku ate wa siŋ cheŋ.
25 Mas os seus discípulos tomaram-no de noite e, colocando-o num cesto, desceram-no pela muralha.
26 Sɔɔl ale jam cheŋ Jerusalem tɛŋka la, wa jam pii nyiŋ a yaali ayen wa maa pa wa dek a gum Yeezu ŋaaŋviirima po. Alege ba an jam poli ayen wa maa ka Yeezu ŋaaŋviiro. Yɔgsum a yaa jam yik ba.
26 Tendo chegado a Jerusalém, procurou juntar-se com os discípulos; todos, porém, o temiam, não acreditando que ele fosse discípulo.
27 Alege nuru waai ate ba a wi ayen Banabas la yaa maari wa a ta wa jam Yeezu tuimtomdɔma jigi. Banabas yaa weeni sak ba Sɔɔl ale jam bo siuku po a cheŋ Damasikus ate wa nya Nyɔnɔwa ate wa biisi ale wa dii la. Wa ŋman weeni sak ba Sɔɔl ale jam nyini peelim dii Damasikus tɛŋka po a pa Yeezu yonni nyiŋ a sak nuruba ale kan chali yɔgsum la.
27 Mas Barnabé, tomando-o consigo, levou-o aos apóstolos; e contou-lhes como ele vira o Senhor no caminho, e que este lhe falara, e como em Damasco pregara ousadamente em nome de Jesus.
28 Ba yaa siak ate Sɔɔl a maa boro ale ba Jerusalem tɛŋka po a nyini peelim a sak nuruba Nyɔnɔwa yonni nyiŋ ale kan chali yɔgsum.
28 Estava com eles em Jerusalém, entrando e saindo, pregando ousadamente em nome do Senhor.
29 Wa jam a biisi kama ale a nak nampaga ale baai ale ka Juuma a wom Girik demma biika la. Ba yaa jam pii nyiŋ a yaali ayen ba ko wa.
29 Falava e discutia com os helenistas; mas eles procuravam tirar-lhe a vida.
30 Wa Kirisita bisa suaataŋa ale ga seba la, ba yaa ta wa cheŋ Siizariya tɛŋka, a yaa zaani dula jigini a basi wa ate wa a cheŋ Taasus tɛŋka.
30 Tendo, porém, isto chegado ao conhecimento dos irmãos, levaram-no até Cesareia e dali o enviaram para Tarso.
31 Kirisita bisaŋa ale a tu chaab meena a jam bo Judia tɛŋka meena po la, ale Galili tɛŋka meena po la, ale Samaria tɛŋka meena po la a yaa jam boro ale ka masim. Ba siaka jam ta ka pagrim a kasim jam a chim nna yegayega a gum du ate ba va Nyɔnɔwa siuku ale a chali wa. Naawen Chiika abe jam a maari ba kama ate ba jam piisi a gum du.
31 A igreja, na verdade, tinha paz por toda a Judeia, Galileia e Samaria, edificando-se e caminhando no temor do Senhor, e, no conforto do Espírito Santo, crescia em número.
32 Piita kasim jam nyeemu a cheŋ ka Kirisita bisaŋa ale a tu chaab la jigi, jigi meena. Da yeŋ ate wa yaa cheŋ Lida tɛŋka, ayen wa puusi Naawen Nuruma.
32 Passando Pedro por toda parte, desceu também aos santos que habitavam em Lida.
33 Dula jigini wa yaa nya nuru wanyi ate ba a wi wa ayen Aniiyas la. Wa jam gbariŋ kama an baga a cheŋ ate wa kasim jam dua tiak po ate ku ga paari bena naaniŋ.
33 Encontrou ali certo homem, chamado Eneias, que havia oito anos jazia de cama, pois era paralítico.
34 Piita yaa wi wa ayen, “Aniiyas”, a weeni wa ayen, “Yeezu Kirisita a basi kama ate fi nya nyiŋyɔgsa. Yiri ŋmai a kpamsi fi tiaka.” Aniiyas a yaa deri yiri nna bunyi dekki.
34 Disse-lhe Pedro: Eneias, Jesus Cristo te cura! Levanta-te e arruma o teu leito. Ele, imediatamente, se levantou.
35 Nuru baai meena ale bo Lida ale Saaron tɛŋsaŋa ale nya wa la, ba me yaa deri tagri a maa va Nyɔnɔwa.
35 Viram-no todos os habitantes de Lida e Sarona, os quais se converteram ao Senhor.
36 Nipɔk ale jam bo Jopa tɛŋka. Wa maa ka waai ale ta siaka ale Yeezu la. Wa yoi ale Tabita. Ba jam a wi wa ale Giriki demma biika ayen ka Dookas. Ku kiri ale yisik. Wa kasim jam a yaali tuimmaŋsa tomka ale a maari ŋanjagsa me.
36 Havia em Jope uma discípula por nome Tabita, nome este que, traduzido, quer dizer Dorcas; era ela notável pelas boas obras e esmolas que fazia.
37 Va ŋala po nyiŋtuila a yaa yik wa ate wa kpi. Ba ale jam so wa nyiŋka nueri la, ba yaa jam pa wa a ta jueli dueni ŋmazuk dɔk po.
37 Ora, aconteceu, naqueles dias, que ela adoeceu e veio a morrer; e, depois de a lavarem, puseram-na no cenáculo.
38 Lida tɛŋka abe ale jam poom mɔata Jopa la, ŋaaŋviirima ale wom ale Piita bo Lida la, ba yaa tom nidɔaba baye wa jigi a saalim wa a weeni ayen, “Ti a saalim, nyɛ nwuli a jam dela.”
38 Como Lida era perto de Jope, ouvindo os discípulos que Pedro estava ali, enviaram-lhe dois homens que lhe pedissem: Não demores em vir ter conosco.
39 Ba ale ga weeni Piita dila la, wa me a yaa yiri a maa va ba a cheŋ. Wa ale jam la, ba yaa ta wa jueli ŋmazuk dɔkku po. Pukoŋŋa meena a yaa jam gilim wa a kaari ale a sak Piita garuk tii meena ate Dookas a jam nyɛ ti diipo ate wa jam vua la.
39 Pedro atendeu e foi com eles. Tendo chegado, conduziram-no para o cenáculo; e todas as viúvas o cercaram, chorando e mostrando-lhe túnicas e vestidos que Dorcas fizera enquanto estava com elas.
40 Piita yaa yiak ate ba meena nyini peelim ale ge a kpi duna tɛŋ a puusi Naawen ale ge a virim Dookas jigi a weeni wa ayen, “Tabita, yiri ŋmai.” Tabita yaa lagi wa ninaŋa. Wa ale ga nya Piita la, wa yaa yiri kali ŋmai.
40 Mas Pedro, tendo feito sair a todos, pondo-se de joelhos, orou; e, voltando-se para o corpo, disse: Tabita, levanta-te! Ela abriu os olhos e, vendo a Pedro, sentou-se.
41 Piita yaa forisi paari wa a maa maari wa ate wa yiri zaani ŋmai. Piita yaa wi baai ale ta siaka ale Yeezu la, ale pukoŋŋa a yaa pa wa javuuk a te ba.
41 Ele, dando-lhe a mão, levantou-a; e, chamando os santos, especialmente as viúvas, apresentou-a viva.
42 Waai meena Jopa tɛŋka po a jam wom wanni de kama ate nuruba yegayega a yaa jam siak a te Nyɔnɔwa.
42 Isto se tornou conhecido por toda Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Piita jam goa Jopa kama da bɔari ale nuru wanyi ate ba a wi wa ayen Simon. Wa jam ka gbaŋzaba.
43 Pedro ficou em Jope muitos dias, em casa de um curtidor chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.