Romanos 7
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT
1 Toaafuta nau ki 'ana sa Disas Kraes 'ae! Nau ku bae kau fuamolu toaa molu saitomana taki. Kamolu molu saitomana gwamolu ne, na taki nia dau gwana faafia wane 'ana si kada ne wane nia mauri 'ua. Lea nia mae naa, nia ka sui lau gwana.
1 Agora, irmãos, vocês que conhecem a lei, não sabem que ela se aplica apenas enquanto a pessoa vive?
2 Na fuli lana si doo nai nia 'urii, na keni 'afe ne arai nia mauri gwana, na taki 'e luia nia nao si 'afe lau 'aena ta waa 'e'ete. Aia, ma lea na arai nia ka mae naa, si baea fifii nai sulia araie ma 'afee ka nao si dau na faafi nia.
2 Por exemplo, quando uma mulher se casa, a lei a une a seu marido enquanto ele estiver vivo. No entanto, se ele morrer, as leis do casamento já não se aplicarão à mulher.
3 Na taki nia saea, lea na keni 'afe nia ka 'afe lau gwana 'aena ta waa 'e'ete 'ana si kada arai nia mauri gwana, nia keni 'afe nai nia 'oia naa na taki. Aia, ma lea arai nia ka mae naa, si baea fifii nai sulia araie ma 'afee ka nao si dau na faafi nia, ma na keni nai saitomana ka 'afe lau gwana ma 'i seeri nia ka nao si 'oia guu taki.
3 Portanto, enquanto o marido estiver vivo, se ela se casar com outro homem, cometerá adultério. Mas, se o marido morrer, ela ficará livre dessa lei e não cometerá adultério ao se casar novamente.
4 Toaafuta nau ki 'ae, talafana gu si doo ne fuli 'ani kamolu nai. Si kada bae sa Disas Kraes nia mae, ni kamolu boroi molu mae ka sui naa faasia na taki bae sa Mosis, ma 'i seeri nia ka nao si dau na faafi kamolu. 'I seeri guu, nia ka walude na fuamolu uri God ka 'ado kamolu kwaimani fainia ta waa 'e'ete naa. God nia 'ado kamolu naa fainia sa Disas Kraes, waa bae God tatae nia faasia maea. God nia ade 'uri nai 'ani kamolu uri molu ka sae'inito na 'amolu 'ani nia 'ana ili lana doo diane ki fuana.
4 Assim, meus irmãos, vocês morreram para o poder da lei quando morreram com Cristo, e agora estão unidos com aquele que foi ressuscitado dos mortos. Como resultado, podemos produzir uma colheita de boas obras para Deus.
5 'Ana si kada kamolu molu ade 'ua mai sulia kwaidooria ta'ae 'ana noni, na manata lamolu nia dooria 'asia naa ili lana doo ta'ae neki taki nia luia. Si kada bae molu ilia mai doo ta'aa nai ki, na abulo lamolu nai ka talai kamolu na 'ana uri laona maea totoo firi.
5 Quando éramos controlados pela natureza humana, desejos pecaminosos atuavam dentro de nós, e a lei despertava esses desejos maus, que produziam uma colheita de obras pecaminosas cujo resultado era a morte.
6 Ma sui 'i tari'ina, kamolu ne molu too sakwadoloa ma taki ka nao si dau na faafi kamolu, suli ne molu mae na 'amolu faasi nia. Ma 'i seeri, molu ka rao na 'amolu fua God ma molu ka lea na 'amolu sulia taala falu nee 'ana ade lae sulia doori lana Anoedoo Abu. Ne nao molu si 'iia naa taala kwali bae 'ana sasi lae fai ade lae sulia taki sa Mosis nia kedaa.
6 Agora, porém, fomos libertos da lei, pois morremos para ela e já não estamos presos a seu poder. Podemos servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à letra da lei, mas da maneira nova, vivendo no Espírito.
7 Aia ma lea nia 'uri nai, tara nau ku saea na taki nia God ne nia ta'aa nai? Nao 'asia naa! Na taki nia God nia 'afitai ka ta'aa, suli nia ne faatai folaa 'ana abulo ta'aa lae siana wane. Lea sa na taki nia God ka nao si bae gu 'urii, “Nao manata lamu si dooria lau si doo nia ta wane fuamu 'i tala'amu,” 'i seeri tara nau 'afitai ku saitomana ta'aa lana si manata lae 'uri nai.
7 Por acaso estou dizendo que a lei de Deus é pecaminosa? Claro que não! Na verdade, foi a lei que me mostrou meu pecado. Eu jamais saberia que cobiçar é errado se a lei não dissesse: “Não cobice”.
8 Aia, ma si kada ne taki nia saea si baea fifii nai fuaku, na abulo ta'aa lae nia ka tataea naa kwaidooria ta'aa 'e'ete 'oro fuaku laona manata laku. Lea sa ka nao guu 'ana taki nia God, na abulo ta'aa lae 'afitai ka tataea guu kwaidooria 'uri nai ki.
8 Mas o pecado usou esse mandamento para despertar dentro de mim todo tipo de desejo cobiçoso. Se não houvesse lei, o pecado não teria esse poder.
9 'Ana kada bae 'i nao, nau ku too boroi ku ulafusia lau gwaku taki nia God. Ma sui, si kada ne nau ku saitomana naa si baea fifii nai nia 'urii, “Nao manata lamu si dooria lau si doo nia ta wane fuamu 'i tala'amu,” 'i seeri na abulo ta'aa lae nia ka tataea naa kwaidooria ta'ae laona manata laku ma nau ku naofia naa mae laku.
9 Houve um tempo em que eu vivia sem a lei. No entanto, quando tomei conhecimento do mandamento, o pecado ganhou vida,
10 'I seeri nau ku liotoi lau ne, tii si baea fifii nai gwana uri faatai lana taale uria maurie fuana wane, nia lau gwana ne faatainia ne wane nia naofia naa mae lana.
10 e eu morri. Assim, descobri que os mandamentos da lei, que deveriam trazer vida, trouxeram, em vez disso, morte.
11 'I seeri lau guu, na abulo ta'aa lae ka suke nau gwana 'i nunufana si baea fifii nai ma ka falea lau gwana maee fuaku.
11 O pecado se aproveitou desses mandamentos e me enganou, e fez uso deles para me matar.
12 Sui ka 'uri nai boroi, na taki nia God nia abu ka tio gwana ma si baea fifii 'i laona ki boroi kera da abu ma daka 'o'olo diana sui gwada.
12 Isso, porém, só demonstra que a lei em si é santa, e santos, justos e bons são seus mandamentos.
13 Aia, sui 'uri nai tee 'ana ne falea maee fuaku nai? Na taki diana nai God 'oto ne falea maee fuaku nai? Nao 'asia naa! Na abulo ta'aa lae lau 'ana nai nia 'arutoi gwana doo diana nai ma ka falea 'ana maee fuaku nai. 'I seeri, na taki nia God nia faatai folaa ai na abulo ta'aa lae nia doo ta'aa 'isi 'asia naa.
13 Mas, então, a lei, que é boa, foi responsável por minha morte? Claro que não! O pecado usou o que era bom para me condenar à morte. Vemos, com isso, como o pecado é terrível, usando os bons mandamentos de Deus para seus próprios fins perversos.
14 Kolu saitomana gwakolu ne taki nia God nia doo faasia Anoedoo Abu nia God. Aia, ma ni nau gu ne na wane gwana ma na abulo ta'aa lae ka ngali nau ma ka 'inito gwana faafi nau.
14 O problema não está na lei, pois ela é espiritual e boa. O problema está em mim, pois sou humano, escravo do pecado.
15 Nau ku ulafusia lau gwaku doo ne ku ilia, suli na doo diana neki ku doori ilida ki, nau nao kwasi ilida ki guu. Ma sui, na doo ta'aa neki ku ote nau ilida ki, nia ki 'ana ne ku ilida ki.
15 Não entendo a mim mesmo, pois quero fazer o que é certo, mas não o faço. Em vez disso, faço aquilo que odeio.
16 Suli ne nia 'uri nai, ne nau ku ilia 'aku doo neki nau ku ote nau ilida ki, tama nia faatainia nau ku ala gwaku faafia ne taki nia God nia doo diane gwana nai.
16 Mas, se eu sei que o que faço é errado, isso mostra que concordo que a lei é boa.
17 Nia 'uri nai, nau ku saitomana nao lau nau ne ku ilia doo ta'aa nai ki, na abulo ta'aa laa nai 'e nii 'ani nau, nia 'ana ne nia ilia doo ta'aa nai ki.
17 Portanto, não sou eu quem faz o que é errado, mas o pecado que habita em mim.
18 Nau ku saitoma diana ai ne nau wane abulo ta'aa ma na diana lae ka nao si nii guu laona noniku. Nia ne adea ma nau ku dooria boroi 'aku ili lana doo diane ki ma ka 'afitai gwana fuaku uri ili lana ki.
18 E eu sei que em mim, isto é, em minha natureza humana, não há nada de bom, pois quero fazer o que é certo, mas não consigo.
19 Na doo diana neki nau ku dooria ili lana ki, nau nao kwasi ilia ki guu. Aia, ma na doo ta'aa neki nau ku ote nau 'ana ili lana ki, nia ki 'ana ne nau ku ilida.
19 Quero fazer o bem, mas não o faço. Não quero fazer o que é errado, mas, ainda assim, o faço.
20 Ma lea sa nau ku dau gwaku 'ana ili lana doo nai ki nau ku ote nau ilida ki, tama nao lau nau ne ku ilia ki nai, na abulo ta'aa laa nai nii 'ani nau lau 'ana ne nia ilia doo nai ki.
20 Então, se faço o que não quero, na verdade não sou eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
21 'I seeri, nau ku dao toi rao lana doo nai nia 'urii; si kada nau ku dooria ili lana doo diane ki, na doo ta'ae ki 'ana ne nau ku ilida ki.
21 Assim, descobri esta lei em minha vida: quando quero fazer o que é certo, percebo que o mal está presente em mim.
22 Laona lioku, nau ku dooria gwaku ade lae sulia taki nia God,
22 Amo a lei de Deus de todo o coração.
23 sui ma na abulo ta'aa lae ne nii laona noniku ma nia ka kwaisuusi 'ana doo diana nai ki ku manata toi. Ma 'i seeri na abulo ta'aa laa nai ka rao 'ani nau ma ka suumai nau fua ili lana doo ta'ae ki.
23 Contudo, há outra lei dentro de mim que está em guerra com minha mente e me torna escravo do pecado que permanece dentro de mim.
24 'Oo kwaimanatai 'asia naa fuaku nau waa ta'aa 'urii! 'Uri nai sa tii naa ne tara nia ka 'adomi nau uri ka nao kwasi ade lau sulia abulo ta'aa lae ne nia talai nau naa uri mae laku?
24 Como sou miserável! Quem me libertará deste corpo mortal dominado pelo pecado?
25 'I seeri guu, nau ku tangoa 'asia naa God, suli nia falea mai sa Disas Kraes na Aofia kolu ma ka 'adomi nau naa!
25 Graças a Deus, a resposta está em Jesus Cristo, nosso Senhor. Na mente, quero, de fato, obedecer à lei de Deus, mas, por causa de minha natureza humana, sou escravo do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.