João 2
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT
1 'Ana ruana fa dani 'i burina sa Disas 'ailia roo waa baki uri lea lae fai nia, tii faalua ka liu naa 'ana maefera nai 'i Kena lao bali lolofaa 'i Galilii. Na gaa nia sa Disas 'e dao ka nii 'i seeri.
1 Três dias depois, houve uma festa de casamento no povoado de Caná da Galileia. A mãe de Jesus estava ali,
2 Kera daka kwaiodui kau uri sa Disas fai toa kwairooi nia ki kera dao daka nii lau gu 'i seeri 'aena faalua nai.
2 e Jesus e seus discípulos também foram convidados para a celebração.
3 Ma si kada na waen nai da kuufia 'aena faalua nai 'e sui, gaa nia sa Disas ka bae 'urii fuana, “Na waen bae 'e sui, ma ka nao dasi too naa 'ana ta waen lau!”
3 Durante a festa, o vinho acabou, e a mãe de Jesus lhe disse: “Eles não têm mais vinho”.
4 Ma sa Disas ka bae 'urii fua gaa nia, “Gaa 'ae, si kada nau 'e nao si dao 'ua ai. Nao 'osi odu nau 'ua uri ili lana tasi doo.”
4 “Mulher, isso não me diz respeito”, respondeu Jesus. “Minha hora ainda não chegou.”
5 'Uri nai, gaa nia ka bae na 'urii fua toa ni rao nai ki, “Molu ilia gwamolu si doo ne nia kai saea fuamolu.”
5 Sua mãe, porém, disse aos empregados: “Façam tudo que ele mandar”.
6 Aia, na ono kufidoo baita ni ngali kafo lae ki ne da saungainia 'ana fau da nii 'i seeri 'ana si kada nai. Na kufidoo nai ki na kufidoo ni ngali kafo lae ki uri tau 'aba lae sulia birangaa kera Diu ki. Baita lana kufidoo nai ki, tii kufidoo bobola fainia daka ongia 75 lita, ma nao 115 lita 'ana kafo 'i laona.
6 Havia ali perto seis potes de pedra usados na purificação cerimonial judaica. Cada um tinha capacidade entre 80 e 120 litros.
7 Sui, sa Disas ka bae 'urii fua toaa ni rao nai ki, “Molu ongia fasi mai kufidoo neki 'ana kafo.” Kera lea daka ongia mai kufidoo nai ki lelea daka fungu 'alamaa guu.
7 Jesus disse aos empregados: “Encham os potes com água”. Quando os potes estavam cheios,
8 Sui sa Disas ka bae lau 'urii fuada, “Molu ongia tasi kafo 'ana kafo nai, ngali kau molu ka faa fua waa ne baita 'ana raoa neki 'ana fafangaa nee.” Nununa kufidoo ni ngali kafo lae 'ana fau.|src="LB00135B.jpg" size="col" ref="Dion 2:8"
8 disse: “Agora tirem um pouco e levem ao mestre de cerimônias”. Os empregados seguiram suas instruções.
9 Ma si kada waa baita nai 'ana rao lae ki 'e kuu toi kafo nai 'e tatala sui naa 'ana waen nai, nia ka ulafusia lau gwana 'i fai ne kera ngali mai waen nai faasia. Ma sui toaa ni rao nai da ongia mai kafo nai daka saitomana gwada. 'I seeri, na waa baita nai ka 'ailia na mai fungao falu nai
9 O mestre de cerimônias provou a água transformada em vinho, sem conhecer sua procedência (embora os empregados obviamente soubessem). Então chamou o noivo.
10 ka bae 'urii fuana, “Nee wala, ma 'oe 'ua ne 'o onia 'amua mai waen diana tasa nee lelea 'ofi ngali gu mai nee! Waa ki sui guu, na waen diane ne da safali faa fasi 'i nao! Na waen lifoo ki gwana ne lea doo daka alua ka tio fasi 'ana uri 'isi, kada ne toae ki da kuufia waen diane lelea ka sui naa. Ma ni 'oe, na waen diana tasa nee 'oko onia 'amua mai uri 'isi 'urii!”
10 “O anfitrião sempre serve o melhor vinho primeiro”, disse ele. “Depois, quando todos já beberam bastante, serve o vinho de menor qualidade. Mas você guardou o melhor vinho até agora!”
11 Etana gu si doo kwaibalatana ne sa Disas nia ilia 'i Kena lao lolofaa 'i Galilii nai, ne faatainia rigitaa baita tasa ne nia too ai fua toa kwairooi nia ki ma kera daka manata mamana naa 'ani nia.
11 Esse sinal em Caná da Galileia foi o primeiro milagre que Jesus fez. Com isso ele manifestou sua glória, e seus discípulos creram nele.
12 Sui guu, sa Disas fai gaa nia ma toolana ki ma toa kwairooi nia ki, kera daka lea naa uri maefera 'i Kabaneam. Ma kera lea daka too 'i seeri suli ta bara fa dani.
12 Depois do casamento, foi a Cafarnaum, onde passou alguns dias com sua mãe, seus irmãos e seus discípulos.
13 Si kada 'e dao karangia naa Fangatasae toaa Diu ki, sa Disas ka lea naa 'i Durusalem.
13 Era quase época da festa da Páscoa judaica, de modo que Jesus subiu a Jerusalém.
14 Ma nia ka suana toaa nai da usi 'ana 'okona doo ni afuafu lae ki ai laona Beukaua bae. Kera da foli 'ana buluka ki, ma sifsif ki, ma na bole ki. Ma nia ka suana toaa nai kera tatala 'ana malefo ki, kera daka too gwada sia gwegwela kera nai ki ni usi lae.
14 No pátio do templo, viu comerciantes que vendiam bois, ovelhas e pombas para os sacrifícios; também viu negociantes, em mesas, trocando dinheiro estrangeiro.
15 'Uri nai, nia ka neelia tii neeli baita ni kwai nangasi lae ai, sui ka taria naa 'aini buluka nai ki, ma sifsif nai ki, ma doo nai ki tiifau faasia lao Beukaua bae. Ma nia ka kefusia naa gwegwela kera ki toaa ni tatala lae 'ana malefo ki, ma liu ka taga naa 'ana malefo kera ki.
15 Jesus fez um chicote de cordas e os expulsou a todos do templo. Pôs para fora as ovelhas e os bois, espalhou as moedas dos negociantes no chão e virou as mesas.
16 Nia ka kwaetaria naa toaa ne kera foli 'ana bole ki. Ma nia ka bae na 'urii, “'Otolangai kamolu molu ngalia kau 'okona doo nee 'i maa! Nao molu si rokisia Beu nia Maa nau 'ana beu ni usie!”
16 Depois, foi até aqueles que vendiam pombas e lhes disse: “Tirem essas coisas daqui! Parem de fazer da casa de meu Pai um mercado!”.
17 'I seeri na toa kwairooi nia ki daka manata toi si baea nai lao kekeda laa abu nai 'e bae 'urii, “God 'ae, na liosaua nau fuana Beu 'oe, 'e 'a'ako mala 'ana ta era laona lioku.”
17 Então os discípulos se lembraram desta profecia das Escrituras: “O zelo pela casa de Deus me consumirá”.
18 Sui na toa gwaungai Diu ki kera daka ledia sa Disas daka 'urii, “Nee wala, sa tii gu ne falea rigitaa fuamu uri ili lana doo neki nee? Lea God ne falea rigitaa nee fuamu, 'oko ilia fasi tasi doo kwaibalatana uri meli ka suai ma meli ka faamamane 'oe fainia!”
18 “O que você está fazendo?”, questionaram os líderes judeus. “Que sinal você nos mostra para comprovar que tem autoridade para isso?”
19 Sa Disas 'e luu kera ka 'urii, “Lea molu ka okosia boroi Beukaua nee, nau kwai saungainia lau gwaku lao olu fa sato guu.”
19 “Pois bem”, respondeu Jesus. “Destruam este templo, e em três dias eu o levantarei.”
20 Ma kera daka ledi nia lau daka 'urii, “'Oe waa 'o bobola boroi fai saungai lana beukaua nee lao olu fa sato ki nee? Na beu nee mone, na faitaafuli fa ngali ma ono fa ngali sarenga ki fatai ne da saungainia mai sulia!”
20 Eles disseram: “Foram necessários 46 anos para construir este templo, e você o reconstruirá em três dias?”.
21 Ma sui ta, na Beukaua nai sa Disas nia bae sulia nai, na nonina 'i tala'ana lau 'ana nai.
21 Mas quando Jesus disse “este templo”, estava se referindo a seu próprio corpo.
22 Toa kwairooi sa Disas ki kera totoo lea ka dao 'ana si kada bae God 'e tataea sa Disas faasia maea naa, kera dafi manata toi si doo nai nia saea, ma kera dafi faamamanea na Kekeda laa Abu ki fainia si baea nai ki sa Disas saea nai.
22 Depois que ele ressuscitou dos mortos, seus discípulos se lembraram do que ele tinha dito e creram nas Escrituras e em suas palavras.
23 Ma si kada nai sa Disas nia too 'i Durusalem 'ana Fangatasae nai, toaa 'oro da manata mamana 'ani nia suli da suai fafaataia kwaibalatana nai ki nia fulia.
23 Por causa dos sinais que Jesus realizou em Jerusalém durante a festa da Páscoa, muitos creram nele.
24 Sui ma, sa Disas nao si faamamane kera guu, suli nia saitomana gwana lioda ki.
24 Jesus, porém, não confiava neles, pois conhecia a todos.
25 Nia saitomana sui naa liona wane, ka nao si bobola naa uri sae ta waa ka faarongo nia fatai 'ana tasi doo sulia.
25 Ninguém precisava lhe dizer como o ser humano é de fato, pois ele conhecia a natureza humana.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.