2 Coríntios 11

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sui boroi 'ana ku manata toi nia nao si bobola fai wane ka bae suli nia 'i tala'ana, nau ku dooria molu mamarato fasi 'amolu nau ku bae fasi suli nau 'i tala'aku.
1 Eu gostaria que vocês me suportassem um pouco mais na minha loucura. Portanto, suportem-me.
2 Nau ku manata 'u'ufa suli kamolu, mala lau gu ne God nia manata 'u'ufa suli kamolu. Suli kamolu molu mala 'ana ta keni saarii laulau bae ku alufaafia maasia dao lana mai Kraes. Aia, na saari ne da alufaafia fua 'afe lae, nia ka too tii bali faasia wane 'e'ete ki sui gwana.
2 Tenho zelo por vocês com um zelo que vem de Deus, pois eu preparei vocês para apresentá-los como virgem pura a um só esposo, que é Cristo.
3 Doo ne adea ku manata 'u'ufa suli kamolu, suli ade lea molu ka manata mamana 'ana toolangaidooa tai wane ki ma na liosaua kamolu fua Kraes ka tagalo mala 'ana bae ni 'Ifi nia faamamanea sukea nia baekwa bae.
3 Temo que, assim como a serpente, com a sua astúcia, enganou Eva, assim também a mente de vocês seja corrompida e se afaste da simplicidade e pureza devidas a Cristo.
4 Nau ku manata 'u'ufa 'ani kamolu lau guu suli ade lea 'ali'ali molu ka faamamanea gwamolu ta toolangaidooa ne 'e'ete faasia toolangaidooa bae meli bae sulia. Ade sae lea nia lea kau siamolu ma nia ka faarongo 'e'ete sulia sa Disas fuamolu ma molu ka faamamanea lau gwamolu. Ma ade lea molu ka ngalia na 'amolu ta anoedoo 'e'ete lau gwana faasia na Anoedoo Abu bae molu ngali 'ana si kada bae meli faarongo kamolu.
4 Pois, se vem alguém que prega outro Jesus, diferente daquele que nós pregamos, ou se vocês aceitam um espírito diferente daquele que já receberam ou um evangelho diferente do que já aceitaram, vocês toleram isso muito bem.
5 Aia, toaa ne kera da lea kau siamolu ki ma daka saea kera na 'aboosol talingai ki, nau kwasi manata toi guu sae sa kera da 'initoa ka talu nau.
5 Porque suponho em nada ter sido inferior a esses “superapóstolos”.
6 Sui boroi 'ana nau nao kwasi saitomana bae diana lae, nau ku saitomana doo 'oro ki 'ana Faarongoa Diana nee. Kamolu molu saitomana gwamolu si doo nai suli kameli meli toolangaidoo fuamolu 'ana si kada 'oro ki.
6 E, embora seja fraco no falar, não o sou no conhecimento. Em tudo e por todos os modos temos manifestado isto a vocês.
7 'Ana si kada nau ku faarongo 'ana si Faarongoa Diana nia God fuamolu, nau nao kwasi gani kamolu guu uri ta fofolia ma nao ta tii si miga malefo boroi ka nao guu. Ma si kada ku too siamolu, nau ku faatu'uu nau 'i tala'aku uri kamolu 'ana molu ka 'initoa. Nia 'utaa, kamolu kwaifii sae sa nau ku ade 'uri nai nau ku abulo ta'aa nai?
7 Será que cometi algum pecado pelo fato de viver humildemente, para que vocês fossem exaltados, visto que lhes anunciei o evangelho de Deus sem cobrar nada?
8 'Ana si kada nau ku toolangaidoo fuamolu, na konia manata mamana 'ana fera 'e'ete ki 'ana ne da fale kwai'adomie ki fuaku ma nia ka 'uri 'ana bae sae nau ku laua mai doo kera ki tai konia manata mamana 'ana fera 'e'ete ki uri 'i seeri nau ku 'adomi kamolu ai.
8 Tirei de outras igrejas, recebendo salário, para poder servir a vocês.
9 Ma 'ana si kada ku too fai kamolu, lea nau ku kwai 'atoi boroi uria tasi malefo, nau nao kwasi gani kamolu gu uria. Na toolakolu neki kera lea mai faasia 'i Masedonia kera ne da falea doo neki sui guu nau ku kwai 'atoi uria. Nau nao kwasi gani kamolu gu mai uria tasi doo, ma tara 'afitai ku gani kamolu lau uria tasi doo.
9 E, estando entre vocês, ao passar privações, não me fiz pesado a ninguém; pois os irmãos, quando vieram da Macedônia, supriram o que me faltava. Em tudo, me guardei e me guardarei de ser pesado a vocês.
10 Ma ni nau 'afitai ku lukasia bae inala laa nai ku ilia, suli ne tara nao kwasi ngalia guu tasi malefo siana ta wane 'ani kamolu 'ana bali lolofaa 'i Gris sui guu. Si doo nai nia mamana mala 'ana bae lana Kraes ne nia mamana.
10 Pela verdade de Cristo que está em mim, garanto que esta glória não me será tirada nas regiões da Acaia.
11 Alamia kamolu manata lamolu saea sa nau kwasi liosau gu 'ani kamolu suli ne nao kwasi gani kamolu guu uri tasi malefo. Sui ma God nia saitomana gwana ne nau ku liosau 'asia naa 'ani kamolu.
11 Por quê? Será que é porque não amo vocês? Deus o sabe.
12 Si doo nai nau ku ilia nai nau tara kwai ilia 'ua gwaku ka lea 'alaa uri ka aefaraa toa susuke nai da saea kameli meli bobola sui gwameli 'ana raoa neki meli ilia ki fuamolu.
12 Mas o que faço, isso continuarei a fazer, para não dar oportunidade àqueles que a buscam com o objetivo de serem considerados iguais a nós, naquilo em que se gloriam.
13 Kera da sae kera 'ana 'aboosol ki, ma sui boroi 'ana kera nao lau 'aboosol mamana nia ki Kraes. Kera da rao susuke gwada uri molu ka sae kera 'ana 'aboosol ki.
13 Porque esses tais são falsos apóstolos, obreiros fraudulentos, disfarçando-se em apóstolos de Cristo.
14 Nau nao kwasi tona guu 'ana si doo nai, suli sa Saetan boroi nia saitomana ka tatala gwana uri ka lio mala 'ana ta 'ensel 'ana folaa lae.
14 E não é de admirar, porque o próprio Satanás se disfarça de anjo de luz.
15 Ma lea toaa nai ki sa Saetan daka ilia boroi tai doo uri sua lada ka mala 'ana toaa rao nia ki God, nao kolu si tona gu sulia. Kera da kai ngalia kwakwaea baita ne bobola fai abulo ta'aa laa kera ki.
15 Portanto, não deveria surpreender que os seus próprios ministros se disfarcem em ministros de justiça. O fim deles será conforme as suas obras.
16 — ausente —
16 Outra vez digo: ninguém pense que estou louco. Mas, se vocês pensam que sim, recebam-me como um louco, para que também eu me glorie por um instante.
17 — ausente —
17 O que falo nesta confiança de gloriar-me, não o falo segundo o Senhor, mas como por loucura.
18 Na wane nai ki kera da bae inala suli kera 'i tala'ada ma ni kamolu molu ka ade suli kera. Aia nia 'uri nai, kamolu sui guu molu fafurongoa lau guu si doo ne nau ku saea fuamolu sulia nau 'i tala'aku.
18 E, visto que muitos se gloriam segundo a carne, também eu me gloriarei.
19 Ni kamolu molu sae sa molu saitoma doo tasa, ma sui molu ka rongo noni maabe 'ana bae lana toa oewanea ki.
19 Porque, sendo tão sábios, de boa vontade vocês toleram os loucos.
20 Kamolu molu alamatainia gwamolu fua kera daka 'inito faafi kamolu, ma daka ngalia si doo kamolu ki ma daka suke kamolu ki gwada, ma daka bae inala suli kera tala 'ada, ma daka faa 'ide kamolu ma daka fida usi maa molu.
20 Vocês toleram quem os escravize, quem os explore, quem os engane, quem se exalte, quem lhes dê bofetadas no rosto.
21 Kameli nao meli si ade 'uri nai 'ani kamolu, ma sui 'utaa ne molu ka sae sa kameli meli garo?
21 Para minha vergonha, confesso que fomos fracos demais para isso! Mas, naquilo em que outros têm ousadia — e volto a falar como se fosse louco — também eu a tenho.
22 Aia, kera da saea kera toaa Diu ki. Ma ni nau waa Diu lau guu. Kera daka saea kera kwalafaa nia 'Israel na kwalafaa sa 'Abraham. Ma ni nau waa 'ana kwalafaa nia 'Israel ma 'ana kwalafaa sa 'Abraham.
22 São hebreus? Eu também! São israelitas? Eu também! São da descendência de Abraão? Eu também!
23 (Nau kwasi dooria bae inala lae suli nau 'i tala'aku 'urii.) Kera saea kera toaa rao nia ki Kraes. Ma sui nau naa ne wane rao diana nia Kraes talu kera. Suli nau ku rao tetede ka talu kera, ma na wane ki daka alu nau lao lookafo 'ana si kada 'oro ka talu kera, ma daka kwae nau 'ana si kada 'oro ki ka talu kera, ma karangi kwai mae 'ana si kada 'oro ki talu kera.
23 São ministros de Cristo? Falando como se estivesse fora de mim, afirmo que sou ainda mais: em trabalhos, muito mais; em prisões, muito mais; em açoites, sem medida; em perigos de morte, muitas vezes.
24 Lima si kada ki na waa gwaungai Diu ki da kwae nau 'ana olu taafuli fa kwae laa ma sikwa fa kwae laa.
24 Cinco vezes recebi dos judeus quarenta açoites menos um.
25 Ma olu si kada ki na waa gwaungai ki 'i Rom daka nangasi nau 'ana nanangadoe. Ma 'ana tii si kada, tai wane da sasi uri saungi laku 'ana 'uifau laku lae. 'Ana olu si kada 'e'ete ki tii baru nai ku lea 'i laona nia kuruu fai nau. Ma 'ana tii si kada 'ana olu si kada nai ki, nau ku too lao asi sulia tii fa rodo ma tii fa sato.
25 Três vezes fui açoitado com varas. Uma vez fui apedrejado. Três vezes naufraguei. Fiquei uma noite e um dia boiando em alto mar.
26 Ma 'ana lea laa 'oro nau ki, nau ku dao toi 'afitai laa 'oro 'ana kafo igwe ki, ma 'ana wane bebeli ki. Na toaa nau ki Diu fai toaa 'i sara ki daka malimae 'ani nau. Ma nau ku dao toi 'afitai lae ki lao maefera baite ki, lao bali lolofaa kwasi ki, ma lao asi lau guu. Ma tai si kada na wane ki da suke nau gwada daka saea kera toaa manata mamana ki 'ana sa Disas ma daka falea lau guu na 'afitaia baite ki fuaku.
26 Em viagens, muitas vezes; em perigos de rios, em perigos de assaltantes, em perigos entre patrícios, em perigos entre gentios, em perigos na cidade, em perigos no deserto, em perigos no mar, em perigos entre falsos irmãos;
27 Nau ku rao tetede 'asia naa, ma tai fa rodo nao kwasi maleu guu. Ma tai si kada nau nao kwasi too 'ana tasi fanga ma ka nao tasi kafo ni kuu. Ma tai si kada nau ku gwagwari suli ku oli kukuru 'asia naa 'ana si maku.
27 em trabalhos e fadigas, em vigílias, muitas vezes; em fome e sede, em jejuns, muitas vezes; em frio e nudez.
28 Nao lau na doo nai ki gwana nai, suli 'ana fa sato ki sui guu nau ku too 'ana 'afitai lae suli ku manata toi 'asia naa konia manata mamana neki sui guu.
28 Além das coisas exteriores, ainda pesa sobre mim diariamente a preocupação com todas as igrejas.
29 Ma lea ta wane manata mamana nia dao toi 'afitai lae 'ana ilitooa baita ki, nau ku toomatafana lau guu 'afitaia nai ki ma ku manata tona lau guu. Ma lea nia ka ilia tasi doo ne ta'aa, nau ku manata toi ka 'ako lao maaku.
29 Quem enfraquece, que eu também não enfraqueça? Quem se escandaliza, que eu não fique indignado?
30 Nau lea sa ku bae inala, tara na makesoa nau ki gwana ne ku bae inala sulia.
30 Se tenho de me gloriar, vou me gloriar no que diz respeito à minha fraqueza.
31 God na Maa nia Aofia kolu sa Disas, ne da tango nia ka lelea firi, nia saitomana gwana ne nau nao kwasi suke kamolu.
31 O Deus e Pai do Senhor Jesus, que é bendito para sempre, sabe que não minto.
32 'Ana si kada ku too 'i Damaskas, na waa ne sa 'Aretas waa 'inito nai 'e alua ka lio sulia maefera nai, 'e alua wane ni omee ki daka fofolo 'ana maetafaa ki uri daka dau nau.
32 Em Damasco, o governador nomeado pelo rei Aretas montou guarda na cidade dos damascenos, para me prender,
33 Ma sui toa ku too fai kera ki daka taungi nau lao tii kukudu baita nai daka faakoso nau sulia kula kwakwada 'ana labu nai uri 'i saegano ma 'i seeri nau ku tafa na faasi kera.
33 mas, num grande cesto, me desceram por uma janela da muralha, e assim me livrei das mãos dele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.