Romanos 8
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Kristo Yesu binimei ka rilarur kito, naruei mila ka kito napano kiado meuliano jo bo bija naio ruei, mia Atua maka leleio rijikia ridu vironiano van kito bogo tai.
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Nina kar napano beamu, kito rojua meuliano va tai napano bajago na kariano bavavin a napano berkar m̃ariano ban kito, a iorou, Yesu Kristo midu kito rajaluvo meuliano na, midu kito rojua m̃arabo vou dolu tai napano romijikia rovokar meuliano nabo napano Niununo Lu jianio.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Tomu nalo amila vio ka amonea vatitig Atua kiano tuboiano ka avokar ioruriano eaio, a maka ajikia ala kar toro parinio kirisikili laka. A venia napano maka ajikia alaio, Atua naruei milaio. Naio miila kenerinio Yesu binimei ea yetemeriba, mila mokotenano a kiano meuliano, be verare ka kito tomu na kariano. Mia Yesu binimei mijamo ka mokotenano a kiano meuliano nei jibe sida tai ka uelar vironiano na kiado kariano.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Vironiano na kiado lakoroviano na tuboiano, naio ga bario, mila kito romemedu ruei ea Atua kiano vitiiano, naruei maka bunu roiel ea bajago napano kariano jo buru didig lelan kito, a romijikia roiel ea bajago napano Niununo Lu jo buru vuru kito ga eaio.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Toro na jo miel jakii bajago na kariano napano abar naio bijaio, kiano jidomiano jo bujo ka sidomiano va nalo na yetemeriba nei, mia toro napano jo miel jakii Niununo Lu, kiano jidomiano jo bujo ka tonovnovo nalo napano Atua jidomio.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Sidomiano laka bajago va nalo na yetemeriba nei, naio be m̃arabo na m̃ariano, a sidomiano laka bajago novo nalo na Niununo, naio be m̃arabo na tum̃aro, be m̃arabo na meuliano.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Toro napano kiano jidomiano jidom bajago na sidomiano na laiano na kariano, naio be Atua kiano uolu memedu. P̃eli naio maka sidom rivatove ka Atua kiano tuboiano leleio, p̃eli ver makanio, p̃eli naio jidom rivatove kanio, mia bior naio bano-o bova laka ruei banbano-o ana maka bunu rijikia rivatove ka naio, a mia naio be toro na jibe na naruei.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Nalo napano amiel ajakii bajago na kariano napano abarlo bijaio jibe na, maka ajikia ala titai napano mia Atua rijikia risaaro ka nalo kanio.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Mia jau napano Atua kiano Niununo joaso, jau maka koiel ea bajago na kariano napano abariso bijaio, mia monoka koto koiel ea Niununo nei kiano moroano napano Kristo jian banso. Mia verver toro tai naio jo napano Niununo nei maka toaio, toro nene maka ve Atua kiano.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Bajago va na yetemeriba nei naio mila ka mia mokotenado riviniu monoka rim̃aro bogo tai, a kito napano Kristo joa kito, naio mila kito romemedu ea Atua mirano ruei, naruei mia niunudo ameul to toboto.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Atua Niununo napano mila Yesu meul bereio den nam̃ariano, nina naruei Niununo napano joa kito ruei, a mia rila vatitig tibe na ea kito bunu. Bekurano napano mokotenado rim̃aro, ana Atua kiano Niununo napano joa kito mia rila kito romeul bereio.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Bilbilu nalo, Atua mila bo laka ban kito jibe nei, mila jibe napano kiado burum̃ara jabue joa naio vonganei. Tibe na, bo rodumiran tonovo tai rivanio, mia bova ver rotu reiel ratakii bereio kiado bajago na sidomiano va na kariano.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Bajago na kariano naio be m̃arabo na rovokar m̃ariano, mia toro napano jidom riel takii m̃arabo na meuliano, naio monoka tuvan Niununo rim̃au ea naio, rijai ka te bulag sidomiano va na laiano na kariano den kiano meuliano.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Mia kito napano romonea Atua Niununo joono jibe na, kito naruei robe Atua kenerinio riano.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 Nina bior napano Atua Niununo maka rila kito romei tibe ka tomu nalo na amim̃au Atua kanano kurano ga, a naio mila jibe na napano Atua bar bulag kito, robe kenerinio nalo. Jibe na, monoka romerou ka re Atua, a bogo napano roil vanio, romijikia rovio naio tibe karam̃ado, rover “Teta.”
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 Kito robio naio jibe na memedu ga na, kar napano Atua kiano Niununo jo berloglog kito ana niunudo bunu mijikia ka be riano, kito Atua kenerinio nalo.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Vonganei kar napano robe Atua kenerinio jibe na, ilivuiano novo nalo napano Atua bar ju rorea kenerinio memedu nei Kristo, mia kito kenerinio dolu nalo bunu, mia kito ravar rotiburevure vija naio. Be riano ka mia monoka ravar bunu jogvaiano tibe napano naio bario, a ver rasaaro ga, mia Atua rila rivu van kito ve verare ka naio mila bo ban Kristo.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Banei, ea yetemeriba nei, roju robiniua bogokouo telabo nalo nei, mia ver kiado jidomiano jo dam̃ariga ea mermerano napano mia rimaluvo iorou, nemijikia never ka ea kiaku vitiiano, jogvaiano nalo na vonganei, nalo ajibe tena iakurano ga.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Jogvaiano nalo nei aju abokar tenalo nonovio napano Atua jiio, vonganei tenalo nonovio aju rorea, ajidom m̃elea ka bogo maaro rimei, ka Atua riverial vonga ka kenerinio riano nalo abe kei.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Beamu, jogvaiano maka to, kar napano Atua jii tenalo nonovio bo, mia iorou, nalo aju abinimei aminunu, aburu kokorovio, abova jibe na banbano-o napano tenalo nonovio maka bunu aim̃au rivu tibe napano naio jidomio. Naio mijamo ka tibe nei ea yetemeriba nei, ka rila ka mia tomu nalo monoka kialo jidomiano ve takurano ka monoka avalea naio ga.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 Jidomiano na mia monoka toa kenerinio nalo, napano nalo monoka amonea ka mia saba nalo maka ajikia atu rivova tibe na bogo nonovio. Nalo monoka tiniel maio ka bogo tai, mia naio rila saba nonovio napano naio jii amei rivu bereio, nalo abokar kiano mermerano, jibe ga napano mia kito kenerinio nalo nei bunu rotu rovokario.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Mia vonganei, kito roju romial yetemeriba nei kiana, napano jikar ka nua binimei, saba nalo napano ajuaio aju amijog bova jibe ga na tira tai jidom rivar kenerinio.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 A be verare ga ka kito napano robokar Niununo Lu, napano naio jibe jidomiano tai na beamu napano Atua jian ban kito ka rila rosidomii ka mia jidomiano na toru mia rimei iorou navo. Kito bunu, tegiano jua kiado iviso kia ga vo, a romijikia ka mia kito rotu rojog rivova rivano-o vokar bogo napano Atua ridu bulag kito den yetemeriba. Rojidom nina laka, kar napano rojibe ka tete nalo napano naio bar bulagio ga, a ea bogo na, mia rojog rivu vatitig jum̃abe kenerinio riano nalo, napano rova rotu vija naio ea kiano vio memedu.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 Tenene na naruei naio milarur kito kario, a jikar ka bogo na binimei roju romonea jikili ka kiano verikariano napano ber mia naio rila rivu van kito tibe na. Roju romonea jikili eaio bior napano maka reialio vo, a bogo na ver maluvo, mia maka rejikia rover romonea ka mia tum̃abe, kar napano jibe na ruei.
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 A maka reial tenalo na vo, naruei monoka romoneaio sikili ka mia tibe na, a monoka rala kiado jidomiano rivetebievi ka rotu rorea vanvano-o mirado rialio garuei.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Bogo napano roju rorea jibe na, bogo tai tiniedo m̃aro p̃eli roburu didig, mia bogo nonovio Niununo Lu jo miija kito. Bogo tai, rojidom robolkouo kar jogvaiano nalo, a romijog bova laka ana romil vonio, maka rejikia reial iliano memedu ka rever. A ea bogo na Niununo Lu mijikia rimei, ridu kiado vio ana naio ga bolkouo kanado ka tegiano nalo napano aberial kiado jidomiano nalo napano iliano nalo maka avare ka averenio.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Ea bogo jibe na, Atua mijikia tenalo nonovio napano ajua kiado iviso kito kiano namoneano lu nalo, a mijikia napano Niununo jo bolkouo kanio kito, napano jo ber tenalo memedu ga ea venia napano joa Atua kiano jidomiano ruei.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Ana ea bogokouo nalo napano robiniua, ea tenalo venia napano mia rimaluvo ea kito, romijikia ka mia Atua rila ka ea juluvati nene, mia rivu ga van kito napano tiniedo jii naio. Naio mila jibe na kar napano naio bijauia bulag kito beamu ruei ka naio mijikia rim̃auka kiano im̃auano novo nalo ea kiado meuliano.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Naio mijikia vatitig kito nua beamu binimei, jiloglog bulag vatitig kiado m̃arabo kirisiou ruei, mia rila ka kiado meuliano rivar kijokijo na kenerinio nei Yesu. Jibe na, kito kuruado a kuviviniedo nalo ea m̃aratavo takurano, napano Yesu naio be motoru ka kito.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Nina naruei im̃auano novo napano Atua mila ban tomu nalo napano naio jiloglog bulaglo ka ave kiano m̃aratavo. Naio biolo ka amei eaio, naio mila abe merevuiano bijaio, a mila ka mia avokar kiano mermerano ea bogoti napano mia rimei.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Tenalo na amila meravo ka Atua to vija kito, jo mila bo ban kito, a jibe na mia kito rover venia bereio? Verver Atua jidom ridular kito, mia kei mijikia rila kito rojoru bereio?
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Kito romial ka Atua tinien jii laka ka kito banbano-o mijamo ka auebin kenerinio memedu kar kito, ana ver jaaro ka rila burum̃ara tonovo nei ban kito jibe nei, mia jaaro bunu ka sian tenalo dolu novnovo nalo rivan kito.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 A nina Atua naio jo mila ka kito ruei. Naio bijauia bulag kito ka rove kiano ruei, mia kei bereio mia river ka kito maka ravare ka royotuba ea mirano? Atua naruei jo berial ka kito romemedu bija naio ruei,
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 ana kei bereio mia river ka kito monoka ravar vironiano kar kiado kariano nalo?
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Kristo tinien jii m̃elea laka kito jibe na, venia naruei mia mijikia vuru bulag kito den kiano tinietiiano nei bereio? Maka titai.
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Nina jibe na Parinio Tubo Teviti berenio beamu, ea bogo napano naio bunu bar bogokouo, napano ber
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 Tenalo kinkin na jibe nei nalo amijikia amaluvo ea kito, mia be iakurano ga. Ea tenalo nonovio na jibe na, Kristo kiano tinietiiano joa kito, ana kito roju loa, roju rojovulu dam̃ariga.
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Nemijikia never memedu van kamiu bereio, ka maka titai leleio napano mijikia rila ka Atua maka bunu rijikia tinien tii kito. Verver romeul p̃eli rom̃arm̃aro, verver nailiano nalo atu vija kito p̃eli sim̃aro nalo atu amei ka kito, verver kito roviniua tenalo napano aju amidu vio vonganei p̃eli roviniua tenalo na napano mia adu vio ea bogoti nalo napano amei,
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 a verver moroano novo nalo ea vio mave nalo atu vija kito p̃eli moroano va na vio yetano nalo atukovio ka kito, a maka leleio titai napano Atua jii napano mijikia vurular kiano tinietiiano den kito. Kristo Yesu kiado Tubo midu Atua kiano tinietiiano joa kiado meuliano ruei, ana mia to toboto.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.