Mateus 25
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs NVT
1 Ana Yesu berenio, berinavo “Ka bogo napano mia Kulorinio Kenerinio naio rimei bereio, mia Atua kiano navenatuboiano naio tibe ka jamerijiano nei naio berenio. Jamerijiano nei berii jokoluolu na soriano tai, napano jakii kanalo bajago, nalo na tivelinio ka sum̃ano aburu naio ban ea niatira kunuano ka avuru naio rimei rivijaio. Naruei kuviviniene duelimo [10] nei nalo aju bo ga ea kunuano, ka aiomon vite nonovio tu rivu vatitigio. Ana vaataro ka melijo tarako m̃esi naruei kuviviniene nalo abar kanalo yulu nalo amielko m̃arabo kalo, ka aviniu amei bereio.
1 “Então o reino dos céus será como as dez virgens que pegaram suas lamparinas e saíram para encontrar-se com o noivo.
2 — ausente —
2 Cinco delas eram insensatas, e cinco, prudentes.
3 — ausente —
3 As cinco insensatas não levaram óleo suficiente para as lamparinas,
4 — ausente —
4 mas as outras cinco tiveram o bom senso de levar óleo de reserva.
5 Ana nalo aju rorea toro na soriano jiou jibe na bano-o, mia maka naio rila sop̃eli, ana merevono nalo nei miralo temi toru ana nalo amonmelio.
5 Como o noivo demorou a chegar, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 “Mia kanio bogiano viovare sebisaro, toro tai bio, berinavo ‘Toro na soriano, naio jo binimei naruei. Kamiu kumei kuviviuo naio.’
6 “À meia-noite, foram acordadas pelo grito: ‘Vejam, o noivo está chegando! Saiam para recebê-lo!’.
7 Ana na merevono duelimo nei nalo ajevijo, ana amim̃aukanio kialo yulu nalo ka avilvil rivu bereio. Amilakon julu na kanalo yulu nalo, a abitii batitig kialo sunsunu nalo.
7 “Todas as virgens se levantaram e prepararam suas lamparinas.
8 Naruei nalo na abe taboso abitilubar ka kialo yulu nalo, vaataro ka mia am̃arm̃aro, naruei nalo abika den kuluelo jimo nene, aberinavo ‘Aiou banalo, kamiu kubo, kuviyon kija kenemiu sunsunu rivan kumemi, ver p̃eli mia kenememi yulu nalo am̃arm̃aro koviobo.’
8 Então as cinco insensatas pediram às outras: ‘Por favor, deem-nos um pouco de óleo, pois nossas lamparinas estão se apagando’.
9 “Mia nalo na abe masou, aberinavo ‘Vedeio ga, sunsunu maka rivare ka kumemi a kamiu bunu. Bo ka kamiu kuvan ea yimo na ṽilṽiliano ka kuvulu kenemiu tai.’
9 “As outras, porém, responderam: ‘Não temos o suficiente para todas. Vão e comprem óleo para vocês’.
10 “Naruei nalo napano abe taboso aba ka avulu kanalo sunsunu, ana bogo napano nalo aju koalabo kia ga vo, mia toro na soriano naio boru. Naio ba jouro ea kiano vonuo, naliko merevono jimo na aju rorea naio, naliko abijurukar ea sinaniano na soriano. Naruei bogo napano tomu nalo aba aju jouro ruei, ana nalo ajetavoko m̃aratavo bo batitigio.
10 “Quando estavam fora comprando óleo, o noivo chegou. Então as cinco que estavam preparadas entraram com ele no banquete de casamento, e a porta foi trancada.
11 “Karina iorou kanio, ana merevono nalo na abe taboso abinimei bereio, abio aberinavo ‘!Kumanememi, kumanememi, jau kobijuku bo kajamo ka kumemi nuviedu joomo!’
11 Mais tarde, quando as outras cinco voltaram, ficaram do lado de fora, chamando: ‘Senhor! Senhor! Abra-nos a porta!’.
12 “Mia toro na soriano naio riverinavo ‘!Ierinio, kiniou neberii ka kamiu, kiniou maka nejikia bunu kamiu kube kei!’”
12 “Mas ele respondeu: ‘A verdade é que não as conheço’.
13 Mia Yesu berii jamerijiano nei bisi, ana naio berinavo “Mo, kamiu monokanio kuvitikar batitig rivu, bior kamiu maka kuvijikia legiano na vite nei a aura nene.”
13 “Portanto, vigiem, pois não sabem o dia nem a hora da volta.”
14 Ana na Yesu mil berinavo “Mo, mia bogo na Kulorinio Kenerinio rimei bereio, mia tibe ka bunu napano jamerijiano nei berenio, napano toro na toru tai na naio miomon ka mia naio riel riva koalabo ea buruveno dolu. Ana toro na toru nei naio bio kanano atevi na im̃auano nalo ka amei aialio, naruei naio mil banlo, naio bar kanano saba nalo jua jum̃alo ka avitikar vatitigio, ka aim̃au rivijaio.
14 “O reino dos céus também pode ser ilustrado com a história de um homem que estava para fazer uma longa viagem. Ele reuniu seus servos e lhes confiou seu dinheiro,
15 Naio bitii vatitig kialo jikiaiano, naruei ea nalo tai jum̃ano naio midu siveu na puruveru jimo, ea dolu jum̃ano naio midu siveu na puruveru juo a ea dolu jum̃ano naio midu siveu na puruveru takurano ga, karina naio juvanlo, ana na naio ba jo koalabo kirisiou kija.
15 dividindo-o de forma proporcional à capacidade deles: ao primeiro entregou cinco talentos; ao segundo, dois talentos; e ao último, um talento. Então foi viajar.
16 Naruei toro na bar siveu na puruveru jimo, vaarakurano ga naio ba mila im̃auano telabo ka puruveru nalo nei, bano-o naio bokar bereio siveu na puruveru jimo dolu bereio.
16 “O servo que recebeu cinco talentos começou a investir o dinheiro e ganhou outros cinco.
17 Mia ea bajago nene kia ga, toro napano mijev siveu na puruveru juo, naio bokar bereio siveu na puruveru juo dolu bereio.
17 O servo que recebeu dois talentos também se pôs a trabalhar e ganhou outros dois.
18 Mia toro napano naio mijev siveu na puruveru takurano ga, naio ba mikil p̃ili ea borotano, ana naio jivin puruveru napano be kiano tubo kanano.
18 Mas o servo que recebeu um talento cavou um buraco no chão e ali escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Naruei bogo jiou barlaka ruei bano, karina toro na toru na tomu tolu nei kialo naio binimei bereio. Naruei naio jidom rial kanano puruveru nalo napano naio bario ban tomu tolu nei.
19 “Depois de muito tempo, o senhor voltou de viagem e os chamou para prestarem contas de como haviam usado o dinheiro.
20 Naruei toro na bokar siveu na puruveru jimo jukamu, naio binimei jumolu jikili jukamu ea toro na toru nei mirano, naio bar bereio siveu na puruveru jimo dolu bereio. Naruei naio berenio ‘Tubo, Beamu jau kabar siveu na puruveru jimo ban kiniou, siveu jimo nene ninei. Mia nana kiniou nemim̃au nabokario tenene ninei, be siveu na puruveru jimo bereio, napano kiniou namiladu kanio be kanamo.’
20 O servo ao qual ele havia confiado cinco talentos se apresentou com mais cinco: ‘O senhor me deu cinco talentos para investir, e eu ganhei mais cinco’.
21 “Naruei toro na toru nei naio berkanio, berinavo ‘A siva toru. Jau kobe kanaku atevi na im̃auano novo, jau kobokar vatitig bo laka kanaku im̃auano telisu na nemije monea jum̃amo, mo mia kiniou nevitiri larso ka mia jau kovitikar kanaku im̃auano dolu nalo na tortoru. M̃araiu novo, jau komei kovijurukar kiniou kiteaku ea kanaku jokoluolu na tiniesaariano nei.’
21 “O senhor disse: ‘Muito bem, meu servo bom e fiel. Você foi fiel na administração dessa quantia pequena, e agora lhe darei muitas outras responsabilidades. Venha celebrar comigo’.
22 “Karina toro napano bar siveu na puruveru juo beamu, naio binimei jumolu jikili jukamu ea toro na toru nei mirano, ana naio berenio ‘Tubo, beamu jau kabar siveu na puruveru juo ban kiniou. Siveu juo nene ninei, mia nana kiniou nemim̃au nabokario bereio tenene ninei, be siveu na puruveru juo, napano kiniou namiladu kanio be kanamo.’
22 “O servo que havia recebido dois talentos se apresentou e disse: ‘O senhor me deu dois talentos para investir, e eu ganhei mais dois’.
23 Ana toro na toru nei berkanio, berinavo ‘A siva toru. Jau kobe kanaku atevi na im̃auano novo, jau kobokar vatitig bo laka kanaku im̃auano na telisu napano nemije monea jum̃amo, mo mia kiniou nevitiri larso ka mia jau kovitikar kanaku im̃auano dolu nalo na tortoru. Jau komei, kovijurukar kiniou ea kanaku jokoluolu na tiniesaariano nei.’
23 “O senhor disse: ‘Muito bem, meu servo bom e fiel. Você foi fiel na administração dessa quantia pequena, e agora lhe darei muitas outras responsabilidades. Venha celebrar comigo’.
24 “Karina, toro napano mijev siveu na puruveru takurano ga naio binimei, jumolu jikili jukamu ea toro na toru nei mirano na berkovio ga, berenio berinavo ‘Koig, kiniou nejidomii ka jau kobijuku m̃ete. Jau komijikia kokilkili ea tiniavio na maka jau komebijo eaio, a jau komijikia kabar m̃ariesi ea buruiesi napano maka jau komebijaio.
24 “Por último, o servo que havia recebido um talento veio e disse: ‘Eu sabia que o senhor é homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não semeou.
25 Bior tena, kiniou nemerou, ana nabano nomidu van kanamo puruveru, nejivin joa borotano. Keialio, ninei be kanamo puruveru na jo bo ga jo.’
25 Tive medo de perder seu dinheiro, por isso o escondi na terra. Aqui está ele’.
26 “Mia toro na toru nei naio berenio ‘Aa jau, toro va tai, jau komiovo toru. Jau komil searo ea kiniou ruei, ka kober kiniou nebe toro p̃ilip̃ili tai jibe na jibe na, naruei verenio jau komial ka kiniou nebe toro kouo tai jibe na bior vaio ana jau komidu kanaku puruveru jo kurano ga jibe na.
26 “O senhor, porém, respondeu: ‘Servo mau e preguiçoso! Se você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não semeei,
27 Verenio jau kava kodu toa yimo na puruveru mia kiniou nemijikia navar bulagio vija kirikiti nene, ka bogo na kiniou nebinimei bereio jibe nei.’
27 por que não depositou meu dinheiro? Pelo menos eu teria recebido os juros.
28 Ana na toro na toru naio ber ka kiano navitikariano nalo, naio berinavo ‘Mo, kamiu kuva kuvidu denio puruveru na ea jum̃ano, kamiu kuvidu van toro napano naio bokar siveu na puruveru duelimo ruei.
28 “Em seguida, ordenou: ‘Tirem o dinheiro deste servo e deem ao que tem os dez talentos.
29 Kiniou neber jibe nei ka kamiu, neber toro napano verenio be kiano saba ruei, mia naio mijikia rivokar tabunu bereio vo ka mia ve miroano, mia toro napano maka ve kanano saba tai, mia naio rila deven vite na telisu napano be kiano.
29 Pois ao que tem, mais lhe será dado, e terá em grande quantia; mas do que nada tem, mesmo o que não tem lhe será tomado.
30 Mia taboso nei, kamiu kuvuku naio riva tavio ea vio na melijokouo, ea vio na tomu nalo ajum̃a ajegi a ajum̃a ajer m̃arijuvolo eaio.’”
30 Agora lancem este servo inútil para fora, na escuridão, onde haverá choro e ranger de dentes’.”
31 Mia Yesu naio mil berinavo “Bogo napano mia Kulorinio Kenerinio naio rimei naliko kiano nailiano nalo, ea kiano mermerano ka rive Parinio Tubo, naruei mia naio rimei ka mia totano ea kiano jobaro lu.
31 “Quando o Filho do Homem vier em sua glória, acompanhado de todos os anjos, ele se sentará em seu trono glorioso.
32 Naruei mia nailiano nalo avan ka avuru m̃atatoko nalo nonovio na yetemeriba nei amei, ka mia atumolu atu kamu ea mirano, mo ka bogo na mia naio tiburevure tomu nalo, ana avan ea taara ve juo, tavukia toro tai napano naio jo bitikar kiano temeul nalo jiburevure kanano nunu nalo ka nani nalo.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará as pessoas como um pastor separa as ovelhas dos bodes.
33 Mia parinio tubo nei naio tiburevure nunu nalo ka ava atua jum̃ano meruo, mia nani nalo ava atua jum̃ano mal.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os bodes à sua esquerda.
34 Ana mia naio river ka nalo na ea jum̃ano meruo, riverenio ‘Kamiu kumei naruei, kube tomu nalo napano karam̃aku milivu ka kamiu. Kamiu kumei kuvidu jelemiu jouro ea kiano navenatuboiano, napano naio mila batitigio jororea kamiu ruei, ka bogo napano naio jii yetemeriba nei eaio.
34 “Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: ‘Venham, vocês que são abençoados por meu Pai. Recebam como herança o reino que ele lhes preparou desde a criação do mundo.
35 Kamiu kumei, bior ka bogo napano m̃a jijer kiniou, ana kamiu kumije sinaniano ban kiniou, a bogo napano m̃a midoujer kiniou, kumijev uei ban kiniou. A bogo napano nebe valauo, mia kamiu kuburu kiniou naba joomo ea kunuemiu,
35 Pois tive fome e vocês me deram de comer. Tive sede e me deram de beber. Era estrangeiro e me convidaram para a sua casa.
36 a bogo napano kiniou niabeku yauo, kamiu kubar kulum̃arauo ban kiniou. Bogo na kiniou nemie, kamiu kubinimei kumiadu ka kiniou, a bogo napano kiniou nojoa yimo na tetavokoiano, kamiu kubinimei kumitukunu bija kiniou.’
36 Estava nu e me vestiram. Estava doente e cuidaram de mim. Estava na prisão e me visitaram’.
37 — ausente —
37 “Então os justos responderão: ‘Senhor, quando foi que o vimos faminto e lhe demos de comer? Ou sedento e lhe demos de beber?
38 — ausente —
38 Ou como estrangeiro e o convidamos para a nossa casa? Ou nu e o vestimos?
39 — ausente —
39 Quando foi que o vimos doente ou na prisão e o visitamos?’.
40 “Ana na Parinio tubo nei mia naio river kalo riverinavo ‘Riano kiniou neber ka kamiu, bogo nam̃a kamiu kumila jibe nei ban toro na kiaku m̃aratavo nalo nei tai, bekurano ka ver naio be toro na jum̃abe, mia jibe ka kamiu kumila ban kiniou ga na.’
40 “E o Rei dirá: ‘Eu lhes digo a verdade: quando fizeram isso ao menor destes meus irmãos, foi a mim que o fizeram’.
41 “Mia iorou kanio, mia naio ril bunu van nalo na ea jum̃ano mal, mia naio river kalo, riverinavo ‘Kamiu kuvuro den kiniou, Atua miobap̃e ka kamiu ruei. Kamiu kuvan ea sebi na maka rijikia rim̃aro bogo tai, napano naio jororea kia Setano ruei naliko kanano nailiano nalo ka avan eaio.
41 “Em seguida, o Rei se voltará para os que estiverem à sua esquerda e dirá: ‘Fora daqui, malditos, para o fogo eterno preparado para o diabo e seus anjos.
42 Kanio bogo napano jijer kiniou, mia kamiu maka kuvar sinaniano van kiniou, a bogo napano midoujer kiniou, mia maka kuvijev uei van kiniou,
42 Pois tive fome, e vocês não me deram de comer. Tive sede, e não me deram de beber.
43 a bogo napano kiniou nebe valauo, mia kamiu maka kuvuru kiniou neviedu joomo ea kunuemiu a bogo napano niabeku yauo, mia kamiu maka kuvar kulum̃arauo van kiniou, a bogo napano kiniou nemie, p̃eli na nojoa yimo na tetavokoiano, mia kamiu maka kumei kuviadu ka kiniou.’
43 Era estrangeiro, e não me convidaram para a sua casa. Estava nu, e não me vestiram. Estava doente e na prisão, e não me visitaram’.
44 “Ana mia nalo averdop̃e Parinio Tubo nei, averinavo ‘?Tubo! Ana kumemi numialso nagi napano jau jijerso, p̃eli napano midoujerso, p̃eli napano kobe valauo, p̃eli na niabemo yauo, p̃eli napano komie, p̃eli napano kojoa yimo na tetavokoiano? ?Ana bogo jum̃abe napano jau kojibe na, ana maka kumemi nuviedu nuvijaiso?’
44 “Então eles dirão: ‘Senhor, quando o vimos faminto, sedento, como estrangeiro, nu, doente ou na prisão, e não o ajudamos?’.
45 “Mia naio ril vanlo, riverinavo ‘Riano kiniou neberii ka kamiu, bogo napano maka kamiu kuvisidomial ka kamiu kuvila tibe na van kiaku toro tai napano naio be toro na jum̃abe, nina jibe ka kamiu maka kuvisidom ka kuvila van kiniou.’”
45 “Ele responderá: ‘Eu lhes digo a verdade: quando se recusaram a ajudar o menor destes meus irmãos e irmãs, foi a mim que se recusaram a ajudar’.
46 Naruei Yesu mila nonovio kiano iliano, ana naio berinavo “Nalo na mia avan ka ajev vironiano tai napano maka rijikia ribisi bogo tai. Mia tomu na memedu nene nalo ava ajev meuliano napano maka rijikia ribisi bogo tai.”
46 “E estes irão para o castigo eterno, mas os justos irão para a vida eterna”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.