João 10
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 Ana Yesu naio mil lie vo, naio berii jamerijiano tai banlo, ka tivelinio na burusio na nunu, napano ajum̃a amim̃au vei ka napano mia nunu na tomu ve telabo kialo amijikia atu amon jouro eaio. Naio berenio jibe nei, berinavo “Kiniou neber be riano ka kamiu, ka toro nam̃a maka selia morouo ka riva jouro ea burusio na nunu nalo, mia naio mijaloa burusio, toro na jibe na naio be toro va na vinauano ga.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Mia naio napano m̃a jeljel ea morouo nam̃ariga memedu, naio naruei be toro na be riano na bitikar nunu.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Ver adu toro tai to ka m̃a riviti kuku ka morouo, mia bogo na toro na bitikar nunu rimei, mia morouo mijikia rivetavo ga ka naio, mia bogo napano naio ba jouro, nunu nonovio abiniu amijog joono, mia naio bio nalo na ga abe kiano sialo, mia nalo nei ga ajumolu, naruei naio jukamu kalo abava tavio.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Telikiti napano naio jukamu kalo abatavio bisi, naio miel jukamu kalo, ana nalo amiel iorou ka naio abano, bior ka napano amijikia vatitig joa na joono.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Nalo maka ajikia ala tibe na ka valauo tai, mia nalo amerou ga kanio, bior napano amijog lubar dede joa na toro dolu joono.”
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Jamerijiano nei Yesu ber kalo, mia maka ajikia yati nene.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Jibe na, mia Yesu mil lie vo banlo ea tivelinio na burusio na nunu, naio berinavo “Kiniou neber riano ka kamiu, ka morouo na burusio na nunu nalo, kiniou nene nei.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Kulo dolu nam̃a abinimei jukamu ka kiniou, nam̃a amila sibi aber mia avitikar vatitig nunu nalo, abe tomu kirivova na vinauano ga, a bogo nam̃a aba amiyotuba ka nunu nalo, nunu nalo maka ajogilo.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Kiniou ga nebe morouo na burusio, toro na rimei selia kiniou ga, mia kiniou nevitikar vatitig kiano meuliano. Mia naio mijikia rivatavio ka sirago sano sinaniano, karina mijikia rimei rimon jouro ka bogiano, naio mijikia rimei rivan tibe na rivu ga.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Toro na vinauano naio binimei ka rivuru bulag bena nunu, p̃eli na rue binvinlo am̃arm̃aro, p̃eli na ka rila lelanlo ve toru ga, mia kiniou nebinimei ka ajikia avokar meuliano, ka amijikia asaaro ka meuliano tai napano rivu laka rivanlo.”
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 A Yesu ber bunu, naio berinavo “Kiniou nebe toro na vitikariano na bo na nunu nalo. Toro na bitikar batitig nunu nalo, naio monoka saaro ka rijamo ka kiano meuliano ka rilarur nunu nalo kialo meuliano.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Ver toro na im̃auano ga tai, naio maka rijikia rivitikar rivu nunu nalo tibe na, naio maka tinien tiilo tibe na, bior maka ave kiano nunu nalo. Ver bogo tai naio rial burum̃ara kuli deden amei rivior nunu nalo nei, mia naio rimerou ga, naio tumolu rivuro, naio tuvan nunu nalo atubo ga, naruei mia kuli deden nalo nene abinimei ajer lo ana amlabulag lo, ana amjilo aburo aba dedade.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Toro nei buro den nunu nalo jibe na, bior naio be toro tai napano mim̃auka kiano veru ga, mia naio maka rialerinio ea nunu nalo leleio.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 “Mia kiniou, nebe toro na nabitikar batitig bo kiaku nunu nalo. Kiniou nemijikia batitig bo nalo napano abe kiaku, a nalo bunu amijikia batitig kiniou bo.
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 Kumemi numijikia batitig kumemi javukia napano kumemi juo Teta numisidom batitig kumemi juo bo. A kiniou tinieku jii kiaku nunu nalo bare ka najamo ka kiaku meuliano riviorlo.
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 A kiaku nunu dolu nalo miroano napano aju bunu, napano maka amei atu jouro ea kiaku burusio nei vo, naruei kiniou monoka novio nalo bunu, mia bogo na ajog jooku, mia amei. Mia kiniou nala tibe na-o mia kiaku nunu aviniu amei ave burukuti ve takurano ga vija kiniou, kialo toro na vitikariano na toru nene.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 “Rivano-o mia kiniou najamo ka kiaku meuliano riviorlo, naruei mia karam̃aku naio saaro ve toru ka kiniou kanio. Mia nemijikia never bunu ka kiaku meuliano nei napano ver nesian rivano, mia nodu bereio.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Vere toro dolu tai napano mia rudular kiaku meuliano nei den kiniou, mia kiniou ga takurano nemijamo kanio. Be kiaku ga nesian rivano, a be kiaku ga ka mia nodu bere rimei. Ka noim̃au tibe na, Teta ga mije monea kiniou.”
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Ana bogo tai bereio, Yesu kiano iliano na jibe nei mila na kulo Ju nalo aburuburelo ea jidomiano juo bereio.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Telabo kalo aberinavo “Sim̃aroba ga joa naio, kema na miavovu tanea na! Kuviagago ka re naio!”
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 A tivelinio dolu aberinavo “Makanio, kiano iliano na bo nalo na maka ave iliano na toro napano sim̃aroba toa naio. ?A mia tum̃abe, mia sim̃aroba naio mijikia rilarur merebono binimei rivu bereio jibe ka napano naio mila ruei na?”
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Ana ea bogo na be bogo na jokoluolu na toru bereio, mave yako Yerusalemo. Jokoluolu nei abio ka Jokoluolu na Aioko Vatitig Atua Kunuano Lu, a ajum̃a amilaio ea bogo na niavo.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Yesu bunu ba joa jokoluolu nene, ana bogo tai miel ban ea burum̃ara m̃arsup̃iki nei nam̃a abio ka Solomon kiano M̃arsup̃iki.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Naruei tomu na tortoru nalo na kulo Ju napano aju, abinimei amivonlo jeliviv ea naio, abika jikili denio, aberinavo “Bogo jiou ruei kumemi numisidom nuvijikia vatitigso ka jau kobe kei, mia jau komila lukuaso ka kumemi mia! Ver jau kobe kenememi Naverikariano riano, kumemi numisidom ka jau monoka koverial vatitig rimeravo rivu van kumemi vonganei.”
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Ana Yesu berdop̃e, naio berinavo “?Ana kiniou neber batitig bo ban kamiu ruei, p̃eli na makanio? Kiniou neber ka kamiu ruei mia maka kumonea ga. A burum̃ara im̃auano nalo napano m̃a nemilaio ea karam̃aku siano, jibe ka napano kamiu kumitum̃a kumialio ruei, nalo bunu abisikon kiniou jo medave bo ka kamiu,
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 mia naina bunu kamiu maka kumoneaio. P̃eli nina bior kamiu maka kuve burukuti na kiaku nunu nalo.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Kiaku nunu nalo amijog lubar jooa na jooku, a kiniou nemijikia batitiglo abiniu, a nalo ajum̃a ajakisor kiniou.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Kiniou nojom̃a nejian meuliano nei napano maka ve jukuti nene banlo, ka mia ava kovio deio, a ve re toro tai napano mijikia rivuru bulaglo den jum̃aku.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Nina bior napano karam̃aku naruei napano naio jianilo ban kiniou, a naio jikili lie jovulu tomu dolu nalo nonovio, mia maka ve toro tai napano rijikia rivuru bulagio nunu nalo nei den jum̃ano.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Nao-o, kiniou bija Teta kumemi juo nube takurano.”
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Mia bogo napano Yesu ber iliano nei bisi, ana tomu na tortoru na kulo Ju nalo tiniel jer naio bereio, abar puruveru ninio ga ajidom atuba ka naio rim̃aro.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Yesu mialio, ana mil banlo, bika ber “?Kiniou namila burum̃ara im̃auano telabo na bo na Teta naio jidomio ka nala ea miremiu ruei, ana kamiu kumisidom kuvituba kiniou tibe na bior na vabe kalo?”
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Ana nalo aberdop̃e, aberinavo “Maka, kumemi nuvisidom nuvitubaso, maka rivior im̃auano na bo tai, mia bior napano jau kojom̃a komila niegeniege laka ka Atua siano lu, ka napano jau, kobe toro ga, mia dam̃ariga kojom̃a komila von ka kalaso kotibe ka Atua garuei.”
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Ana Yesu berdop̃e, naio berinavo “Ea kiado Niosi Lu, Atua kiano iliano tai joa Niosi na Iouano, napano naio mil ban kulo Israel, naio berii jum̃abe abe kenerinio, ana naio mil jibe na banlo, naio berinavo
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 “Tibe na, ea vio nei kito romial napano nalo napano Atua kiano iliano nene ban ealo, abe kulorinio ga nalo, mia iliano nei berinavo nalo abe atua nalo, a iliano nene naio be kiado vivitauiano lu tai, naio monoka ve riano ga.
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 Atua naio berii kiano tomu nalo jibe nei ruei, ana mia jum̃abe ka kiniou, napano kiniou ga takurano naio mioa kiniou miila kiniou nebinimei ea yetemeriba nei? Memedu ga ka neverenio ka naio be Atua karam̃aku, a kiniou nebe kenerinio, a mia kamiu kuber maka rivu ka naber jibe nei. Mia kamiu kuber nojom̃a namila niege Atua siano lu, mia maka tibe na.
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Ver be riano ka kiniou nojom̃a nomim̃au maka ve karam̃aku kiano, mo, kamiu kumonea re ana bo ga.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Mia ver kiniou notom̃a nala kiano im̃auano nalo, p̃eli mia kumonea kiniou p̃eli na kamiu kumonea re kiniou, mia kamiu monoka kumonea kiaku burutomoluo nalo, ka abe Atua kiano burutomoluo riano. Ver tibe na, mia kamiu kuvijikia kuvitilubar ka Teta naio joa kiniou be riano, a kiniou nojoa naio.”
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Yesu naio ber jibe na kalo, mia kialo jidomiano nalo kirisikili bare dam̃ariga. Amila von ka avokar sikili naio bereio, mia amiilo ka napano naio jaluvo iviso denlo bano.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Naruei Yesu naio jaluvo Yerusalemo, barkor uei na Yortano nei ba tivelinio ea vio nanua Jone Baruei naio baruei ea tomu nalo. Naruei Yesu joa vio na kirisiou kija,
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 mia tomu nalo ajum̃a abinimei ka naio dam̃ariga. Abinimei, aberii Yesu aberinavo “Jone nanua na naio maka rila burutomoluo tavukia nam̃a kema nei naio jom̃a milaio, mia naio jom̃a berial vite telabo ea tivelinio na naio, naruei kito rojum̃a romial ka mirado ka napano vite nonovio napano naio berenio na ajum̃a abinimei be riano ga.”
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Naruei kialo jidomiano jibe na mila napano nalo telabo ea vio nei amonea Yesu.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.