2 Coríntios 11
Verikariano Vou Na Baki (BKI) vs AAI
1 P̃eli kamiu kubuluku iliano tealo napano nobivitauia ruei, kuber p̃eli nomil vovu, mia nojidom kuvila kenemiu jidomiano rive terebievi kija van kiniou, ana mia nala von never tealo lie bereio.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Monoka never iliano nalo nei bior napano bogo nonovio nojo nojidomii laka ka kamiu. Mia never tibe nei, never nemial kamiu jibe kube kiaku niatira novo tai, napano neberkarikoio ka risoro ka koano napano Kristo. Nomijog jibe nomijukua vatitig ka kamiu, nojidom novitikar vatitig kamiu ka kuve riano ea verikariano nei, a nina jibe bunu Atua, napano naio mijukua vatitig ka kito, maka sidom ka rotuvan naio rava iorou bereio.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Mia kiniou bunu nomerou kija ver toro dolu rimei rivuru kenemiu jidomiano riva ve dolu bereio. Jibe nua na, maro nei binimei mila sibilili tira nei Iv, mila vonvon vatitig naio mila mijoru ea kariano, naruei maka nosidom leleio ka bogo tai kamiu kuve riano re bunu ea Kristo, tiniemiu tii vatitig re bunu naio ga ve takurano.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Neber jibe na bior napano nobitilubar pariparimiu kija ruei. Bogo napano verialiano tai binimei berii Yesu dolu tai napano maka Yesu na kito romioliolu kanio, a vonganei ga kamiu kumoneaio. A bogo napano niununo dolu tai maluvo ea kamiu napano maka Niununo na Atua jianio, kamiu kuviako kirisop̃eli ka kuviduio. P̃eli bogo na mia Ioluano Vou dolu tai rimalmaluvo ea kamiu, nemijikia ka mia kuvisaaro ka kuvijogkar naio tibe na ga.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Atevi dolu nalo aju amila sibi vatitig ban kamiu ka vite nalo nei, mia nemial ka kumitu kumisidomii mave laka kalo. Kamiu kumila jibe napano nalo ga abe atevi na kiado yetemeriba nei, a kumitu kumidu kiniou nojo yetano, naruei maka nosidomii ka nina naio memedu.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Ee, nemijikia ka tomu tealo aber ka kiniou maka nejikia noioliolu rivu laka, ana nemijikia ka maka tai napano mijikia vite laka lie ka kiniou, mia neberiam̃a kamiu kubitilubar vite na ruei, bior jo maluvo binimei meravo bo ea im̃auano nonovio napano nomim̃aukanio ea miremiu.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Kiniou nemijikia ka ea tivelinio na abarvar veru nei, tomu tealo maka asaaro kanio leleio, mia maka nejikia bior vaio jibe na. P̃eli nalo aberiam̃a nobika veru nei ka ve kiaku ga? Mia makanio, bior bogo napano nebinimei nomioliolu ka Atua kiano Ioluano Vou ban kamiu, maka lele never ka kamiu kuvisian vite tai van kiniou. Nomidu kiniou nojo yetano garuei, ka nemijikia nodu bulag kamiu rivavin, mia p̃eli kamiu tealo tiniemiu jer kiniou ka nomila jibe na? P̃eli kuber kiniou namila bova ka maka novika vite ninio den kamiu ea bogo na?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Nemijikia never rimemedu van kamiu ka bogo na, namoneano dolu nalo aju ajian jidomiano binimei ka aija kiniou, a nojo nojen veru nene ga bogo napano nomim̃au ea kamiu. Mia maka nala vite novo tai vanlo ea bogo na, naruei nomijog jibe ka nobena ka kialo veru ga.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 A bogo napano nojo bija kamiu, jum̃aku bulati o-o, mia kuruaku nalo juo na abinimei Masetonia abitilubario napano nojo nemije jaleleano jibe na, ana abitikar vatitig kiniou. Maka lele nemei neteg van kam tai rivior vite tai, a neberkar ka mia maka lele nejikia nala niegeniege kamiu napano nomiyuku kamiu ka monoka kuvila tibe nei p̃eli tibe na van kiniou.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Neberkar jibe nei bior napano tinieku m̃aro ka tomu nalo aju amil niegeniege aber ka jijer kiniou bior kialo veru, a mia neverial kiaku verikariano nei ea vio nonovio nalo ea tanobuku na Akaia. Maka lele nomerou, bior neber kar ea Kristo siano napano kiano ilirianiano joa kiniou ka mia nala garuei.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Naruei bogo napano neber jibe na, p̃eli tomu tealo mia aver ka kiniou nojidom nala niegeniege siemiu ga, p̃eli aber ka maka tinieku tii kamiu, mia maka tibe na leleio. Atua mijikia vatitigio ka tinieku jii kamiu toru laka.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Mia monoka nosikili ga ka verikariano napano nojo neberio, mia monoka nala ga, bior napano nojidom nouebin nalo dolu nei kialo sebi napano aju abarvar kalo janea vio jibe na. Nalo aju amila von ka aber ban kamiu aber nalo amim̃au vio takurano bija kumemi, aju amila im̃auano napano bare ga ka nana numitu numilaio, mia maka tibe na.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Tomu nalo na jibe na, abe atevi sibisibiano nalo ga, amim̃au maka rimemedu leleio, mia aju amila vonvon kamiu namoneano nalo, jibe abar Kristo kiano atevi riano nalo miralo.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Mia monoka roiilo re napano amila jibe na, bior ka kialo toro na toru nei napano Sim̃aro, naio bunu jo mila jibe na ruei. Naio mijikia rila ka nailiano novo tai na yulu,
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 naruei romialio ka tomu nalo na kiano im̃auano abilivilig tomu nalo bunu, amila lo jibe tomu nalo na im̃auano na bajago memedu. Mia bogo na, romijikia ka mia avano ga abisi ea vio napano memedu ga ka kialo im̃auano va nalo.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Mia jibe na napano neberenio ruei, maka nosidom ka noil tibe na ana mila na tealo aber ka nomiavovu, mia ver asidom averenio, kuvituvanlo averenio. Mia ver tibe na, bo ka ala ka kiniou tibe napano amila ka vovu nalo, ka atukovio re ka kiniou beamu, mia atuvan kiniou ka never venia napano nojidom neverenio.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Bogo napano nojo noberii kenememi im̃auano, ver nojo nomil m̃arou laka kanio, rila ka be riano ka nojo nomil vovu ga na, a mia Tubo saaro re kanio.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Maka rivu roil m̃arou laka, mia kiniou maka netibe ka kulo dolu nalo napano aju amil m̃arou ea kialo vite nalo na yetemeriba nei, bior napano ver noil m̃arou, nojo neberii vite novo nalo ga.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 A nomialio napano kamiu kumitu tiniemiu jii tomu dolu nalo napano kuber p̃eli abe vovu, bior napano kubitiilo abe dolu, nalo maka avokar masouano rivu nei napano kumisidomiio kuber kuvitoaio. Mia ver kuvisidomii kuver kiniou bunu nomiavovu, bior vaio kamiu maka kuvijikia kuvila kenemiu jidomiano ve tebievi kija ea kiniou bunu?
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Kiniou nomial ka kamiu kumituvan ban atevi sibisibiano dolu nalo nei ka ala vite va ve miroano van kamiu. Amila jibe ka kamiu kialo tomu nalo na im̃auano, nalo amila niegeniege kamiu, abar kenemiu saba nalo, amidulo aju mave ka kamiu, a ver asidom amijikia ajuba miremiu. Kamiu kumitu kumituvanlo amila jibe na, mia jum̃abe? Bogo napano neber iliano tai ga, bior vaio maka kuvisidom kuvijog leleio?
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 P̃eli bo kanio ver kiniou bunu nojo ga nomila bajago ninio nalo jibe nei ban kamiu, p̃eli mia rila kamiu kuvisaaro ga ka kiniou? Mia aua, p̃eli nomelukluku laka, maka navare ka nala nina na.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Ver atu adu bulaglo mave ka abe Ipru, mia kiniou bunu nobe Ipru. Ver avitiri bulaglo aver nalo abe tomu na tanobuku na Israel, mia kiniou bunu tena vio na. Ver adulo atu mave bior napano aber ka nalo memedu ka Epraamo kanano taara, mia kiniou bunu nobe taara nene.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 A mia novika vikadeniano van kamiu vonganei, neber nalo na amim̃au Kristo kiano ba bokar im̃auano napano kiniou nomim̃aukanio? Makanio, neber p̃eli kiniou nomila bo lie loa ka nalo. Maka rivu noto noverii kiniou bereio tibe na, mia pariparimiu kirisikili laka mila na kiniou bunu vaataro paripariku rive vovu, ana nojumolu nomil jibe na. Mia vite na be riano laka, napano nomila im̃auano na tortoru nalo loa kalo, tomu na tortoru abuku kiniou ea nalakoiano va miroano jovulu lo, abitiv kiniou va vio maka nejikia novolukuio, a bogo miroano bunu napano ka mia nam̃aro ga.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Kiniou nemijikia ka va jimo ruei, tomu na tortoru na kulo Ju nalo abitiv kiniou napano ea va terakurano ea va jimo nei, teli jaburu ea niabeku va duelimo va rolu ba koveri [39]. Maka ajamo ka alaio riva rivokar va duelimo va veri [40], bior verver makanio, nina tena m̃ariano ga.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Mia va rolu amue kiniou ka iesi nalo, a bogo tai bereio ajuba kiniou banbano-o vaataro ka nam̃aro. Va rolu ruei nojoa tei uako madudu, a ea bogo nalo na tai, nojo nemialalo ea tei bogiano momou tai a legiano momou bereio.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Kiaku ieliano nalo terebievi miroano laka, a ea bogo nalo na nobinua bogokouo telabo na m̃ariano. Uei nalo na bolu nalo vaataro ka adular kiniou, tomu na amue van toro amijil kiniou, kiaku tomu nalo ga jibe Ju nalo amilkuei kiniou, a nalo napano maka ave Ju amila bulag kiniou bunu. Kiniou naban ea vio vabe, jibe ea komeli, p̃eli yeturu, p̃eli ea tei, mia nubinua bogokouo, a bogo nonovio, kuruado sibisibiano nalo nei aju amilkuei kiniou.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Bogo nonovio nabano bija im̃auano kouo a bogokouo, napano maka nejikia nomonmelio, napano midoujer laka kiniou a jijer kiniou napano sinaniano maka leleio, a naban napano maka noial vio na notoluku eaio ka burum̃ara vio menini.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 A mave ka bogokouo nalo nei, bogo nonovio ga nojo nojidomii laka ka kiaku im̃auano bija namoneano lu nalo, napano jibe vite tai napano teremi mia teremi ka kiaku meuliano.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 A nojo nojidomii kamiu laka bunu, napano ver neial ka kamiu namoneano tai rimei melmeluku, mia mila napano tinieku m̃aro laka garuei, a ver nojog ka tai mijoru ea kariano, mia rila napano tinieku mijalele laka.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Naina naruei vovaiano ninio nalo napano nojo nobinuaio, a nomialio ka nomelmeluku laka ka nola Tubo kiano im̃auano, a maka nola vite novo tai ka noilivarvar kanio, mila na noilivarvar ka bogokouo nalo nei napano nebinuaio.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 A kiado Atua, napano naio be Yesu Tubo karam̃ano, napano mia roiaia siano to toboto naio, mijikia ka maka nala sibi, vite nalo na napano nojo neberenio abe riano nonovio ga.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 A jogvaiano toru dolu tai bereio napano nobinuaio, napano maka noverio mave ea vio nei, nina ea bogo napano naban ea komeli na toru nei Damaskas. Ea bogo na, parinio tubo na tanobuku nei naio be toro nei Aretas, a kiano toro na toru napano bitirilar naio ka vitikar komeli nei, jidom rivakar kiniou, naruei miila kiano menumia nalo aba ajuko morouo nonovio na vio na ka maka nejikia novuro.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Vaataro ka avokar kiniou, mia bilbilu tealo amiija kiniou amiduvan kiniou joomo ea burum̃ara basaro tai, ana amiorkar teli eaio ajikili aju mave ea burum̃ara basio na vio na, ajuvarvanio melmelumu tavio ka basio, batove bokar yetano ana nomoluo den basaro nei noburo denlo nabano.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.